Adis Zilić za Akos.ba: Moramo biti svjesni da su ispod stećaka pokopavani naši preci

U sklopu kampanje  portala Akos.ba pod nazivom “Bosna i Hercegovina – moja domovina” sa ciljem afirmacije predstojećeg Dana državnosti Bosne i Hercegovine, antifašističke borbe naroda Bosne i Hercegovine za jedinstvenu domovinu svih njenih naroda i građana redakcija portala donosi vam niz razgovora sa našim istaknutim intelektualcima, javnim ličnostima iz raznih sfera našeg društva i dijaspore.

Razgovarao: Voloder Sanadin

U ovom tekstu možete pročitati razgovor sa dr. Adisom Zilićem, profesorom na  Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru, na Odsjeku za historiju Fakulteta humanističkih nauka.

Akos.ba: Predmet vašeg rada i istraživanja su, između ostalog, srednjovjekovna Bosna, stećci. Autor ste Monografije o stećcima Podveležja. Kako ispraviti pogrešan fokus javnosti na to “čiji su” stećci umjesto na vrijednosti za koje su živjeli i umirali stari Bošnjani, a koje su nam danas potrebne za izgradnju bolje i uspješnije domovine?

Adis Zilić: Širi krug ljudi najbolje će se upoznati sa materijalnom kulturom koju baštinimo kroz medijsku podršku, odnosno, kroz edukativne priloge i emisije dokumetarnog karaktera. Moramo priznati da nedostaju prilozi tog tipa u medijima, stoga nije ni čudo kada javnost stekne pogrešnu percepciju. Ovdje moram naglasiti i pokušaje u stručnoj literaturi u pogledu povezivanja stećaka isključivo sa nekom od modernih nacija u Bosni i Hercegovini i bližem okruženju. Ovakve tendencije su odbačene u historiografiji, zato što materijalni ostaci i sačuvani pisani izvori ukazuju na sasvim suprotno.

Naime, moderne nacije zasnovane na konfesiji proizvod su XIX i XX stoljeća i nemaju poveznicu sa srednjovjekovljem. U tom kontekstu, može se govoriti o nasljeđu osmanskog perioda i podjeli stanovništva na milete, što se reflektiralo u modernoj historiji Austro – ugarskog perioda i obje Jugoslavije. U vremenu egzistencije bosanske banovine, kasnije i kraljevine na političkoj sceni, stanovništvo ove zemlje nije bilo podijeljeno kao što je danas slučaj. Iako je od početka XIV stoljeća bosansko društvo postalo multikonfesionalno kao posljedica značajnog širenja granica i stecanja novih podanika, nije se pod znak upitnika dovodila lojalnost vladaru i saboru, tj. nadležnim državnim ustanovama. Plemstvo kao društvena kategorija koja upravlja zemljom identificiralo se sa istom, nazivali su se samo jednim imenom.

Izrada i postavljanje stećaka na mjestima ukopa umrlih je kulturološki fenomen vezan za srednjovjekovnu Bosnu, odnosi se na sve njene stanovnike, bez obzira na vjerske razlike. Zato se nekropole stećaka mogu pronaći širom nekadašnjih bosanskih teritorija, kao i na pograničnim područjima. Briga za zagrobni život preokupirala je ondašnje ljude koji su, shodno svom materijalnom statusu, podizali sebi takve nadgrobne spomenike, jedinstvene po oblicima i načinu ukrašavanja.

Akos.ba: U kojoj ste mjeri zadovoljni statusom stećaka u javnosti, odnosno mogu li stećci biti zajednički simbol svih naroda Bosne i Hercegovine?

Adis Zilić: Smatram da su stećci općenito prihvaćeni kao ostavština ranijih generacija, iako je većini ljudi njihovo porijeklo još uvijek do kraja nejasno. Današnji stanovnici Bosne i Hercegovine trebaju biti svjesni da su ispod stećaka pokopavani njihovi daleki preci. Ova konstatacija ne odnosi se samo na jednu vjeru, odnosno današnju naciju, nego na cjelokupno stanovništvo.

U vremenu kada su stećci podizni predstavljali su, prije svega, statusne simbole, tj. veći, ukrašeniji i ljepši stećak složenijeg oblika bio je skuplji za izradu. Jednostavniji oblici stećaka bez ukrasa su bili jeftiniji, a neki se nisu ni pokopavali ispod stećaka. Na nekropolama ćete često naići na jednostavno kamenjem obilježene grobove.

Akos.ba: Vaša poruka za čitaoce portala Akos.ba u povodu 25. novembra Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

Adis Zilić: Kroz našu bogatu historiju možemo naići na mnoštvo bitnih datuma za državu, poput datacije najstarije povelje iz državne kancelarije, krunisanja prvog bosanskog kralja, formiranja ejaleta, najviše administrativno – upravne jedinice u okvirima Osmanske države nazvane prema imenu zemlje, dodjeljivanje posebnog statusa u okvirima Austro – ugarske i sl. Ipak se kao Dan državnosti obilježava 25. novembar jer je tog datuma nakon dužeg perioda obnovljena srednjovjekovna državnost, nakon čega se Bosna i Hercegovina našla u ravnopravnom položaju sa ostalim republikama u okviru socijalističke Jugoslavije.

Osporavanje obilježavanja Dana državnosti ustvari je osporavanje države i njenog kontinuiteta. Kada je obnavljana srednjovjekovna državnost, u vihoru Drugog svjetskog rata, Bosna i Hercegovina se suočavala sa problemima sličnim današnjim. Projektni zadaci zadani još u XIX stoljeću se na modificiran način nastoje realizirati, živimo u nedovršenom historijskom procesu. Moramo očuvati državu kako znamo i umijemo na najbolji mogući način. Gubitak države i identiteta plaća se poniženjem i nestankom sa historijske scene.

Akos.ba