Zvornik: Drina plast i Drina benz uspješni projekti održivog povratka Bošnjaka
Zvornik – I pored činjenice da u Glumini živi preko 90 posto bošnjačkog stanovništva, posao nisu dobili samo Bošnjaci povratnici. Bećirović kaže da mu nije cilj zapošljavati isključivo Bošnjake, jer potrebu za egzistencijom imaju svi podjednako. Trenutno firma Drina plast zapošljava trideset i sedam radnika, a u firmi Drina benz, koja se nalazi preko puta, radi osam ljudi.
Kada se Haris Bećirović krajem devedesetih vratio u svoju Gluminu kod Zvornika, naišao je, kao i većina povratnika u RS, na zgarište. Kuće povratnika su ubrzo počele nicati, što sredstvima donacija, što vlastitim ulaganjem.
Ipak, imati samo krov nad glavom nije dovoljno za život. Haris, kako kaže, ni u izbjeglištvu nije klonuo duhom, pa tako ni u trenutku kada je prvi put došao na opustjelu rodnu grudu. Došao je i ostao i pored činjenice što je tada u Tuzli imao razvijen i uspješan biznis u proizvodnji PVC stolarije, odnosno respektabilnu firmu Drina plast. Kada se 2004. godine još uvijek govorilo isključivo o obnovi kuća, a projekti održivog povratka se ogledali u donacijama u stoci ili poljoprivrednim mašinama, Haris je već počeo s izgradnjom savremene hale, a već naredne godine uposlio i prve radnike. “Ideja da otvorim pogon u Glumini je proizašla iz ljubavi za rodnim krajem i potrebom da se ljudima koji ovdje žive osigura posao.
Međutim, to nije išlo tako lahko. Na početku je bilo opstrukcija i teškoća u dobijanju potrebne dokumentacije, ali to se s vremenom promijenilo, tako da unazad nekoliko godina nemam problema s lokalnim vlastima u Zvorniku, nego mi vrlo često izlaze i u susret”, kaže nam Bećirović, te dodaje da se i sam načelnik Zoran Stevanović uključivao u rješavanje problema. Tako je Općina Zvornik sufinansirala modernizaciju lokalne trafostanice, što je bio jedan od najvažnijih uvjeta za pokretanje pogona. Stevanović je tada, pored zvaničnika vlasti FBiH i RS-a, prisustvovao i samom činu otvaranja fabrike, naglasivši da je Drina plast pozitivan primjer privrednika koji je “na ledini” napravio preduzeće, a sada svoje proizvode prodaje i van BiH.
Firma multietničkog sastava
I pored činjenice da u Glumini živi preko 90 posto bošnjačkog stanovništva, posao u ovoj firmi nisu dobili samo Bošnjaci povratnici. Bećirović dodaje da mu nije ni cilj zapošljavati isključivo Bošnjake, jer potrebu za egzistencijom imaju svi podjednako. Trenutno firma Drina plast zapošljava trideset i sedam radnika. “S ponosom mogu reći da je firma multietničkog sastava. Imamo radnike bošnjačke, srpske, hrvatske i romske nacionalnosti, a ono što se jedino cijeni jeste predanost radu i dobre ideje. Ne pripadam niti jednoj političkoj partiji, tako da me ni te ideološke podjele ne interesiruju. Ono što me interesira jeste politika ulaganja u ljude. Prošlo je vrijeme humanitarnih akcija. Povratnicima su potrebne investicije. Podrinjci su izuzetno vrijedni ljudi, ali se, nažalost, slabo o njima razmišlja kao o građanima koji mogu doprinijeti društvu i državi, nego se samo posmatraju kao teret naslijeđen iz nesretnih vremena”, objašnjava Bećirović.
Proširivanje obima proizvodnje
Sama činjenica da na području zvorničke općine, u kojoj, prema procjenama, živi preko 20.000 Bošnjaka, egzistira nekolicina povratničkih firmi, kao i to da u Glumini, koja važi za jedno od najvećih zvorničkih naselja, nema ambulante, igrališta, doma kulture, doprinosi ovoj Bećirovićevoj konstataciji. No, kako i sam kaže, ljudi su najveći potencijal u svakom mjestu, te stoga ne treba gubiti nadu da će, barem naredne generacije, živjeti u ljepšem ambijentu. Vjerujući ljudskom potencijalu, ali i potrebama tržišta, Bećirović je proširio obim proizvodnje, te osigurao savremene mašine za automatsku proizvodnju pomoću kojih se, primjera radi, danas u firmi Drina plast dnevno proizvede oko stotinu prozora. Osim toga, instalirane su i najsavremenije mašine za obradu termoizolacionog stakla, čime je omogućeno zapošljavanje još sedam radnika.
Prva povratnička benzinska stanica
Ukupna investicija u pogonu Drina plast, u Glumini, vrijedna je preko 3,5 miliona konvertibilnih maraka, ali na tome se nije stalo. Naime, krajem prošle godine započela je s radom benzinska stanica Drina benz. Radi se o savremeno opremljenom objektu koji sadrži benzinsku pumpu, trgovinu i kafe bar. Bećirović se, kako kaže, na ovaj potez odlučio zbog činjenice da u blizini nema adekvatnog objekta koji bi nudio ove usluge, iako se Glumina nalazi pored magistralne ceste koja spaja Tuzlanski kanton i općine srednjeg Podrinja, odnosno granične prijelaze sa Srbijom. Vrijednost ove investicije je oko 1,2 miliona konvertibilnih maraka. Bećirović je uložio 500.000 konvertibilnih maraka, a toliko je osigurano i kreditom Turske vlade za održivi povratak, kao i grantom Federalne vlade za zapošljavanje povratnika u iznosu od 200.000 konvertibilnih maraka. Drina benz, koja se nalazi preko puta fabrike Drina plast, zapošljava osam radnika.
istocnabosna.ba
