Sladić se meteorologijom bavi od 14. godine: Sve mi je djelovalo kao nuklearna fizika

Koristi različite metode, a meteorologiju izučava još od djetinjstva. Već sa tri, četiri godine, kako mu je ispričala nana, volio je da gleda vremensku prognozu na televiziji. Šutio bi i gledao. Volio je slušati i radijske izvještaje koje su davali iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Sjetio se i jednog slučaja od prije otprilike 14 godina kada je ljetovao u Dubrovniku i kada je prisutnima na plaži rekao da će padati kiša, što je zaključio gledajući oblake.

“Nedugo nakon toga naoblačilo se i počela je kiša. Samo smo mogli vidjeti ljude kako bježe prema autima. Sutradan, kada sam opet došao na plažu, pitali su me hoće li i danas kiša”, prisjetio se Sladić kroz smijeh jedne od anegdota.

Profesionalno zanimanje za meteorologiju počeo je 2010. godine, nakon upoznavanja klimatologa Željka Majstorovića.

“S njim sam kao trinaestogodišnjak pričao o osnovnim stvarima, koje sam do tada mogao razumjeti. On mi je dao smjernice kako dalje. Nakon toga sam upisao programiranje, jer u BiH nemamo dodiplomski studij za meteorologiju ni na jednom univerzitetu. Sve sam učio sam. Sreća pa postoji internet na kojem možete naći gotovo sve odgovore”, ispričao je Sladić.

Kako je kazao, na početku izučavanja meteorologije “sve mu je djelovalo kao nuklearna fizika”.

“Ništa nisam razumio od toga što mi je Majstorović preporučio. Znam samo da sam zapisao oblasti koje trebam da pratim. Izučavao sam, tražio, čitao… Vremenom, kada ne gubiš volju, jer volim ovu nauku, neke stvari su se u mojoj glavi polako počele slagati. Daljnjim izučavanjem nalazio sam odgovore na postavljena pitanja”, rekao je Sladić za AA.

Četiri godine nakon upoznavanja s Majstorovićem, 2014., uvidio je da je počeo shvatati cijeli proces i tada počinje da prati prognostički materijal, koji se zasnivaju na praćenju kretanja zračnih masa, vjetrova, padavina, oblačnosti, temperaturnih polja…

Naglasio je da su velikog udjela u svemu tome imale i kolege iz Hrvatske s kojima je i sarađivao jedno vrijeme, dok im nije ugašena stranica preko koje su radili. Sladić kaže da su na ovaj način razmjenjivali znanja i iskustva i da su mnogo toga naučili jedni od drugih.

Govoreći o prognozi vremena, mladi meteorolog prati prognostičke modele koji se baziraju na velikim količinama podataka koji se obrađuju kroz sisteme nelinearnih parcijalnih diferencijalnih jednačina.

“To su super računari koji jedini mogu obraditi tolike količine podataka. To čovjek kao biće ne može uzeti na papir i napisati toliku jednačinu. Za to treba mnogo procesorske energije, da računar izbaci sve te podatke, koji se kasnije interpretiraju kroz model”, pojasnio je Sladić.

Sarajevski amater meteorolog smatra da poprilično pogađa kada je u pitanju vremenska prognoza, ali da detaljne prognoze, kada je u pitanju tolerancija temperature zraka, vlažnost, vjetar, gotovo niko ne može dati.

“Ja bih rekao da je oko 70 posto neka moja granica pogađanja. Koliko god tehnologija bila napredna i koliko god mi težili ka toj perfekciji, to nije moguće”, pojasnio je Sladić.

Mladi meteorolog ovu nauku voli, jer je velikim dijelom neistražena.

“Ima mnogo rupa na kojima možete raditi naučne radove i na osnovu njih dati neki doprinos nauci, što je meni i glavni cilj. Dosta je tu involviranosti kada je u pitanju matematika, ima tu i fizike i geografije”, smatra Sladić navodeći da se svi dosta baziramo na uticaje vremena na našu svakodnevnicu.

U junu bi trebao diplomirati na IUS-u, a tema koja će se vezati za njegov diplomski rad jeste meteorologija i programiranje.

“To će mi biti preduslov da u aprilu apliciram za Japan ili Sjedinjene Američke Države gdje planiram raditi master, naravno iz oblasti meteorologije. Nakon uspješno završenog master studija, planiram se vratiti u našu zemlju, ukoliko tamo ne budem našao neki način da ostanem godinu, dvije da steknem neko iskustvo ili vještine koje bi mi kasnije dobro došle, nakon vraćanja u BiH”, poručio je Sladić.

Mladi meteorolog za naredne mjesece prognozira temperaturu veće od prosjeka.

“Dugoročne prognoze vremena se dosta rade pomoću analogija. Imate vi modele koji mogu izračunati kakvo će vrijeme biti za naredna tri, četiri pa i pet mjeseci. Međutim, prognoza i za sedam dana nije potpuno sigurna. Ali tehnologija napreduje i sve više možemo vidjeti da su te prognoze preciznije. Ono što bih ja rekao za ovo proljeće, dakle, mart, april i maj, jeste da će ono biti toplije od prosjeka”, poručio je Sladić.

akos.ba