Dan kada je gorjela Vijećnica

Simbol Sarajeva

Za stanovnike Sarajeva dugi niz godina, do ratnih razaranja, predstavljala je sinonim za kulturu, pisanu riječ i duhovnost. Vijećnica je mamila uzdahe onima koji su pored nje prolazili, Sarajlijama je izvor ponosa, a onima koji je ugledaše predmet divljenja. Sa osmijehom se možemo sjetiti epizode iz serijala Top liste nadrealista kada je Vijećnica prodavana njome oduševljenim turistima, mnogi su je željeli kupiti, ali nažalost, bilo je i onih koji je gledaše kroz drugačiju prizmu.

Vijećnica u plamenu

U vrijeme opsade Sarajeva, Vijećnica je bila više puta granatirana. Pokušavale su je uništiti snage JNA, a zatim i snage Vojske Republike Srpske. Vatrena stihija u noći 25. augusta progutala je dva miliona knjiga i 300 rukopisa neprocjenjive vrijednosti. Stravični plamen je za samo nekoliko sati progutao nacionalno blago Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, koje je brižno čuvano, obrađivano i koje je građanima bilo dostupno blizu pola stoljeća. Sarajevska Vijećnica, najljepši i najreprezentativniji objekat iz austrougarskog perioda, izgorjela je do temelja.  U plamenu su nestali notni zapisi muzičke zbirke i grafička zbirka, u sklopu koje je čuvana velika kolekcija starih razglednica, fotografija i portreta. Sačuvana je samo kartografska zbirka, ali je i ona pretrpjela znatna oštećenja. U velikoj mjeri stradali su i knjižni fondovi nacionalnih kulturno-prosvjetnih društava Prosvjete, Napretka i Gajreta. Izgubljen je i najveći dio fonda naučnih radova, magistarskih i doktorskih disertacija, kao i zbirka stranih publikacija, periodike te drugi fondovi koji su služili za obavljanje univerzitetske nastave i znanstvenih istraživanja. Razaranjem knjižnog i naučnog fonda ugašene su i funkcije Vijećnice kao objekta središnje biblioteke Bosne i Hercegovine.

Ljudi su sa suzama u očima posmatrali kako gori blago, ponos Sarajeva i Bosne i Hercegovine, mjesto nauke i znanja, kako se u pepelu gube uspomene. Vatrogasci su bezuspješno pokušavali ugasiti vatru. Oni najhrabriji provlačili su se između granata, metaka, uskakali u vatrenu stihiju i pokušavali spasiti barem mali djelić nacionalnog blaga.

Vijećnica se digla iz pepela 

 Nova Vijećnica u starom ruhu autentično je restaurirana, digla se iz pepela, a na projektu restauracije radili su deseci arhitekata, slikara, radnika, istraživača i drugih ljudi čije će ideje, misli i ruke ostati utkane u sve dijelove ovog velebnog zdanja. Konačno, 8. maja 2014. riječima dobrodošlice na šest svjetskih jezika i intoniranjem himne Bosne i Hercegovine u izvođenju Sarajevske filharmonije ponovno je otvorena gradska Vijećnica – simbol bh. prijestolnice. Iako je sve u njoj novo, Vijećnica i danas naprosto odiše periodom u kojem je i napravljena. U njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti, za koje su napravljene prostorije sa posebnom temperaturom i vlažnosti za njihovo što bolje očuvanje.

Ona danas, nakon obnove, predstavlja središnju tačku  svih  fotografa  koji  s  istočnih padina teže snimiti panoramu starog dijela grada. Čak i kada je gorjela bila je simbol opkoljenog grada, a ako Bog da i u budućnosti, u svom sjaju, predstavljati će simbol europskog Sarajeva. Danas i zauvijek neka obnovljena Vijećnica bude izvor snage i inspiracije za sve one koji obnavljaju i izgrađuju suživot, zajedništvo, toleranciju te civilizaciju ljubavi kao centralne stubove ove prekrasne zemlje.

Insert iz dok. filma “Agresija na BiH”

Za Akos.ba: Rabija Arifović