Obojite tugu srećom

Na početku vas izazivam da postavite sebi pitanje: „Šta je to zapravo tuga i zašto sam uopšte tužan?“.

Vjerujem da većina vas neće znati jednostavan odgovor na ovo pitanje već će se možda vraćati u prošlost žaleći za stvarima koje nije ostvario, neko će ići u budućnost želeći imati ili postići nešto, malo ko će ostati u sadašnjem trenutku. Zašto? Pa jer u ovom trenutku mi zapravo nemamo problem! Problem može biti da je nastao u prošlosti pa ga vučemo sa sobom kao ruksak na ledjima ali većina ljudi nije svjesna da SADA nema nikakav problem, kao i da taj problem iz prošlosti ne utiče nimalo na sadašnje stanje ili raspoloženje. Zašto ga onda i dalje nose? Odgovor je jednostavan – zato jer su naučeni razmišljati o problemima pa onda kada nemaju stvaran problem u sadašnjosti, ljudi se bave davno prošlim situacijama iz svog života. Na ovaj način nanosite sami sebi barem dvije nepravde:

• Trošite energiju i vrijeme na nešto što sigurno ne možete promijeniti ni na koji način jer prošlost je završena
• Ne dajete sebi šansu da sretno živite u ovom momentu i da osmislite lijepu sadašnjost i još ljepšu budućnost

Uspješne ljude ako pitate kako da riješe neki problem, sigurno će vas pitati da li taj problem stvarno postoji ili je hipotetički. Ako kažete da sad problem ne postoji ali bi se mogao sutra pojaviti, onaj ko ima iskrenu vjeru u srcu u Boga i u dobro, reći će vam da neće rješavati unaprijed problem, već tek kad se isti pojavi. Jer uspješna osoba zna barem dvije činjenice vezane za rješavanje bilo kakvog problema:

1. Sutra će biti drugačije okolnosti od ovih danas pa samim tim i problem se ne može unaprijed rješavati, jer okolnosti itekako utiču na način rješavanja i težinu problema. Dakle, unaprijed se sigurno ne može efikasno riješiti sutrašnji problem, a ako se i riješi, rješenje neće biti optimalno jer se desilo u drugačijim uslovima od onih u kojim je problem i nastao.
2. Promjenom okolnosti i ostalih uslova u kojima se desio problem će se promijeniti i naš pogled na taj isti problem. Danas ga gledamo jednim očima, sutra ćemo sigurno drugačijim.

Kako onda tugu obojiti srećom? Vrlo jednostavno. Ako se već rado sjećate neželjenih stvari iz prošlosti, onda osvjestite sebi važnost ZAHVALNOSTI jer danas nemate te iste probleme koje ste imali prije. Zahvalnost za sve što imamo danas je ključ svakog dobra i svakog uspjeha u životu.

Ukoliko neko ima iste ili veće probleme danas, to znači da je dozvolio da mu se problemi nagomilaju, jer oni koji se ne riješe u prošlosti, prate nas kao lekcije i u sadašnjosti, a život donosi i nove situacije koje se kaleme na prethodne. Ako pripadate toj skupini osoba, trebate ozbiljno sjesti sami sa sobom, i obećati sebi za početak da ćete preuzeti svoj život u svoje ruke i početi probleme posmatrati kao IZAZOVE i LEKCIJE koje jednostavno niste razumjeli i počet ćete odmotavati šta vas najviše tišti, pa ćete ići tim redoslijedom. Preporučujem da svakako uzmete papir i olovku i napišete spisak. Pazite- ne pišite svakodnevne situacije jer bi ih bilo previše, pišite samo dominantnu EMOCIJU koja vas većim dijelom dana prati i situacije koje je izazivaju. Ako budete iskreni sami sa sobom, vidjet ćete da je to samo jedna te ista emocija, koja se javlja u obliku ljutnje, bijesa, netrpejiivosti prema nekom ili nečem, tuga, bol, frustracija i sl. Sve ove emocije su izvedenice samo jedne emocije, a to je STRAH. Strah za nekoga ili nesto, strah koji imate iz djetinstva, ili bliske prošlosti (koji je izazvan nekom situacijom i ostao je u vama da čeka narednu situaciju da preuzme opet kontrolu nad vašim umom i vama), strah od nekog gubitka, strah od budućnosti i slično. Da biste se prestali bojati, prvo trebate to i da odlučite.

Vježba za početak bi mogla biti da se svako jutro nakon buđenja zahvalite za sve što imate. Zahvalite se prvo što ste se probudili ( jer ima ljudi koji se neće probuditi to jutro), ako imate porodicu i djecu- zahvalite se na njima jer mnogi ljudi bi dali sve što imaju kad bi imali dijete, ako imate roditelje žive ili jedno od njih- zahvalite se jer mnogi ljudi bi dali sve za još jedan zagrljaj svojih roditelja,ako ste zdravi- zahvalite se jer mnogi ljudi imaju dijagnoze i cijeli život se liječe, ako imate posao- zahvalite se- mnogi ljudi dugo čekaju da dobiju bilo kakav posao i tako dalje..

Jer za zahvalne postoji neuvjetovana nagrada od Boga:

„ A Allah će zahvalne nagraditi“ ( Ali Im ran 144)

Njemački teolog i humanista je rekao: “Ako je jedina molitva koju izgovarate HVALA, to je dovoljno!“ (Meister Eckhart)

Ako mislite da nemate ništa na ćemu bi se mogli zahvaliti- onda se zahvalite što ste još uvijek živi jer Bog vas drži u životu i počastio vas je brojnim izazovima zato jer ste sposobniji od velike većine ljudi i kroz kušnje Bog želi da vi to shvatite i da ih riješite i tako naučite velike lekcije. Ako mislite da ovo nije ovako, pitam vas, kako to da mnogi siromašni ljudi u Aziji i Africi koji imaju mnogobrojne probleme i izazove su stalno nasmijani i istinski sretni? Kako je to moguće ? Moguće je jer im je Gospodar podario isto toliko sposobnosti za shvatanje sreće koliko i kušnji.

Na ovo nas podsjeća dio ajeta iz Kur ana koji kaže: “Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih: u njegovu korist je dobro koje učini, a na njegovu štetu zlo koje uradi..” (Kur’an, 2:286).

Jedna izreka kaže: “Promašaj je upozorenje da se okrenete u drugom smjeru.“

Mnogi ljudi koji zapadnu u probleme ovoga nisu svjesni i odatle potiču svi problemi. Pozivam zato sve ljude koji misle da nemaju razlog za sreću, da kao prvi korak podsjete sebe svako jutro nakon buđenja i svaku noć prije spavanja na sve što imaju i šta su ostvarili taj dan. Ovo u početku može biti teško i dosadno jer je većina ljudi NESVJESNA da trebaju biti SVJESNI svih blagodati koje imaju i koje im Onaj koji im ih je dao, može u tren oka i oduzeti. Ovo najbrže osvijestimo sebi u momentima kada se razbolimo ili kada se dese neki teški događaji poput saobraćajnih nesreća, gubitka nekog koga volimo i slično. Upitajmo se: “Zar ćemo dozvoliti da nam život prolazi pored nas i da ćemo tek kada se dese neke ektremne situacije doći svijesti i žaliti što smo bili nesvjesni i nezahvalni za ono što imamo?“

Ne vjerujem da bi bilo koji mentalno zdrav pojedinac na planeti ovako nešto sebi poželio.Onda je jedino što nas razdvaja od svakodnevne sreće korak osvještavanja svega što imamo svaki dan, a što uzmimamo kao Bogom dano, kao normalno i prirodno. Trebamo se svi podsjetiti da ništa nije tako, osim Božijom Milošću prema nama i da i dalje u svijetu mnogo ima ljudi i djece i koji gladuju, i koji su bolesni i koji žude za slobodom, a mi to sve onako uzimamo kao nešto najnormalnije da baš mi trebamo imati.

Zato postoji ajet u koljem nas Bog podsjeća na slijedeće: “Ako biste brojali Allahove blagodati, ne biste ih mogli pobrojati. Allah zaista mnogo prašta i samilostan je“ (En-nahl, 18).

Jedna kratka priča za kraj koja će nas pobuditi na razmišjanje o sreći ili nesreći koju smo najčešće sami nesvjesno izabrali glasi:

Bio jednom jedan čovjek koji je teške poslove radio i jedva zarađivao za život. Svaki dan je tovario vreće na leđa i nosio ih do mjesta istovara. Ovo je posmatrao jedan mudrac, pa je čovjeka upitao:“ Zašto radiš tako težak posao? Čovjek mu je odgovorio da želi obezbijediti svojoj djeci bolju budućnost kako oni ne bi morali raditi težak posao. Drugim riječima da je spreman da se žrtvuje za njih. Mudrac ga je upitao: “A šta je radio tvoj otac?“ Čovjek je odgovorio: “Isto ovo- nosio vreće kako bi meni obezbijedio bolju budućnost!“

Ironično, svi su željeli bolje obezbijediti djeci, a zapravo su svojim primjerom pokazali i naučili djecu kako će na težak način zarađivati za život.

Molim Gospodara da nas On nauči vještini ulaganja u našu budućnost i budućnost naše djece na način koji će nam donijeti prosperitet i lahkoću na oba svijeta!

Amin ?

Za Akos.ba piše: Ajla Hadžiefendić