Omer r.a. je Jerusalemu vratio multikulturalnost i sjaj
Priredio: Admir Lisica
U djelu „Civilizacije i gradovi“ autor Ahmet Davutoglu posebnu pažnju posvetio je gradu Jerusalemu i njegovom cjelokupnom značaju. Davutoglu posebno ističe graditeljsku ulogu Osmanlija koji su shvatajuću ulogu i značaj Jerusalema veoma intezivirali ulaganja u grad i okolinu.
Ipak ono što posebno Davutoglu ističe je uloga Omera r.a koji je Jerusalemu vratio stari sjaj. Oživljavajući istinsko kršćanstvo, što je bila želja Poslanika a.s., a također tokom njegovog prisustva na ovom području muslimani su učinjeni također i legitimnim nasljednicima jevrejskog naslijeđa. Autor ove stavove potkrepljuje s mišljenjem istaknutog britanskog historičara Simona Sebag Montefiorea koji u svom djelu „Jerusalem: The Biografy“ navodi sljedeće:
„Nakon višestoljetnih bizantskih pritisaka Jevreji su Arape dočekali sa zadovoljstvom. Omerovo zanimanje za Brdo hrama je kod Jevreja probudilo očekivano uzbuđenje, jer Vođa pravovjernih nije samo pozvao Jevreje da brane Brdo hrama, već im je u isto vrijeme i dozvolio da se tu zajedno sa muslimanima mole Bogu. Ermenski svećenik Sebeos tredeset godina kasnije od ovog događaja piše;
„Jevreji su planirali izgraditi Solomonov hram, oni su izgradili hram bez temelja“.
On također, navodi da je Omerov prvi namjesnik Jerusalema bio Jevrej. Omer je u Jerusalem pozvao jevrejsku zajednicu Gaon iz Tiberije i sedam drugih jevrejskih porodica i naselio ih južno od Brda hrama.“
Prema mišeljenju Davutoglua i Montefiorea islamskom vlašću, koja je započela sa Omerom r.a., Jerusalem je ponovo dobio karakter mjesta u kojem se susreću civilizacije. Zbog toga se ovaj period može okarakterisati kao doba povratka „multikulturalnosti“ u Jerusalem, koja je danas više nego ikada ugrožena zbog cionističkih uzurpiranja.
Akos.ba
