Kako je nastao Cvijet „Sjećanje“ – simbol Srebrenice?

Da li ste se ikada zapitali kako je nastao Cvijet „Sjećanje“, umjetničko djelo čija simbolika čuva od zaborava najužasniji genocid počinjen od Drugog svjetskog rata, genocid u Srebrenici?

Ovaj cvijet se do sada našao na reverima mnogih utjecajnih ličnosti poput Recepa Tayyip Erdoğana, Ahmeta Davutoğlua, Angeline Jolie, Erica Cantonea, Ive Josipovića i mnogih drugih. Cvijet „Sjećanje“ je simbol borbe protiv genocida i masovnih stradanja ljudi, simbol borbe za ljudska prava, slobodu, simbol nevinosti i nade, a ponovo će ga danas u Srebrenici nositi veliki borac za ljudska prava Angelina Jolie.

U Gračanici smo posjetili interesantno mjesto odakle je dobijena inspiracija za stvaranje Cvijeta koji je danas poznat ne samo u BiH nego i širom svijeta. Ekipi BrzihVijesti je pripala čast da simbolične cvjetove uruči ambasadi Velike Britanije, koja ih je poklonila Angelini Jolie, ministru vanjskih poslova Velike Britanije Williamu Hagueu i ostaloj delegaciji koja danas prisustvuje konferenciji o prevenciji seksualnog nasilja u sukobima.

Mala „Bosanska soba“ koja se nalazi u zgradi nekadašnje gračaničke medrese je mjesto gdje je stvoren ovaj prepoznatljivi cvijet i gdje se čuva od zaborava stari bosanskohercegovački tradicionalni zanat keranje.

Ove prostorije sjedište su udruženja “Gračaničko keranje”, koje je osnovano 2006. godine sa početnih trideset članica, s ciljem zaštite tradicionalne rukotvorine keranja kao jednog od najstarijih zanata na području općine Gračanica i Bosne i Hercegovine. Čipka-kera, kao neprolazna i neprocjenjiva umjetnička vrijednost u Bosni i Hercegovini u izvornom obliku zadržala se samo u gračaničkom kraju, a opstaje upravo zahvaljujući radu vrijednih entuzijasta okupljenih u udruženju “Gračaničko keranje”.

„Željeli smo da okupimo što više žena koje poznaju tehniku keranja. Na početku je bilo trideset članica, a sada ih ima oko dvije stotine, tako da smo jedna prava organizacija koja ima vojsku znanja i umijeća. Keranje je ručni rad, najstariji zanat u BiH koji je očuvan i njegovan na ovim područjima. Mi želimo da istaknemo tu vrijednost, jer je keranje tehnika koja se zaista teško izrađuje i jako je zahtjevna, a radi se običnom šivećom iglom i koncem“, kaže nam Azemina Ahmedbegović predsjednica Udruženja žena „Gračaničko keranje“ dodajući da je bitno što se ta tradicija prenosi na mlađu generaciju.

„Starije generacije koje su se bavile keranjem uglavnom su zanat prenijele na svoje potomke. Naš osnovni cilj je da tu tehniku očuvamo i zadržimo, tako da organizujemo i razne radionice putem kojih okupljamo omladinu dva puta sedmično i učimo ih ovome zanatu“, ističe Azemina.

Kere su jedan od rijetkih zaštićenih proizvoda u BiH

„Jako malo bh. proizvoda je zaštićeno, a mi smo uprkos dugoj borbi napokon uspjeli zaštiti naš rad, tako da su kere jedan od rijetkih zaštićenih proizvoda u našoj zemlji“, kaže Ahmedbegović.

Pored standardnog ručnog rada, članice Udruženja su počele proizvoditi i proizvode koji se prilagođavaju modernijim vremenima.

„Radimo i proizvode koji će se prilagoditi ovom vremenu, jer su se do sada keranjem ukrašavale prostorije, zidovi, uglavnom su se koristile za kućni ambijent, a sad smo se prilagodili novom tehnikom izradi nakita i različitih suvenira za turiste“, kaže Azemina dodajući da Udruženje tradicionalno održava tri manifestacije, a to su iftar za 27. noć Ramazana, Ćetenijada, te Dani ašure.

Cvijet “Sjećanje”

2011. godine Udruženje je dizajniralo i promovisalo Cvijet “Sjećanje” u želji da se najveća stradanja ljudi u Evropi nakon Drugog svjetskog rata ne zaborave. Tada je preko 15.000 cvjetova podijeljeno u gradovima širom BiH i van naše države.  Cvijet je simbol borbe protiv genocida i masovnih stradanja ljudi.

Cvijet se sastoji od 11 bijelih latica i zelenog tučka, koji imaju svoju posebnu poruku.

Naime, bijela boja simbolizira nevinost i simbol je nevino stradalih u genocidu, zelena je simbol nade, ali i buđenja, te nosi poruku i želju da se svi građani bez obzira na vjeru i naciju širom Bosne i Hercegovine, regiona, Evrope i svijeta probude i ne zaboravljaju strahote genocida i patnje kroz koju su prošli Bošnjaci. Jedanaest latica ovog cvijeta predstavljaju 11. juli 1995. godine.

„Nada je najviše ono na šta se osvrćemo. Ovaj cvijet predstavlja nadu za bolju budućnost, koju želimo da pružimo svima, kao i sjećanje na ono što je bilo i želja da se nikada više nikome ne desi. Naša želja je da se ovaj cvijet poklanja, a ne da se komercijalizuje“, kaže Azemina i dodaje: „Cvijet nije samo za Srebrenicu, on predstavlja isto tako svakog od nas, i svi smo mi Srebrenica. Cvijet je pronašao svoj put do ljudi i jako dobro je prihvaćen. Kao da je čekao da ga neko napravi.“

Posebna simbolika cvijeta je, kaže Azemina, to što kada vidimo da ga neko nosi mi ne pitamo za njegovo ime, naciju, vjeru ili slično. „On je samim tim što nosi cvijet rekao svoje i na taj način možemo prepoznati tu osobu“, zaključuje predsjednica Udruženja.

Nažalost neki ljudi su pokušali zloupotrijebiti ovaj simbol, te ga iskoristiti za sopstvenu promociju i zaradu. „Jedan od takvih je, kako kaže Azemina, Sarajevski filigran Mensur Bektić, koji je grubo  plagirao ideju i rješenje cvjetića Srebrenice, idejno i autorsko djelo Udruženja žena „Gračaničko keranje“.

Azemina Ahmedbegović za BrzeVijesti ističe kako je Bektić povrijedio njihova autorska prava i ukrao im ideju koju su kao Udruženje zaštitili. „ Ja sam lično razgovarala s Mensurom Bektićem i upozoravala ga na autorsku krađu, zamolila ga da ne dira jedan ovako osjetljiv simbol, međutim on je odbio da odustane od pretakanja naše ideje u srebro.

Ahmedbegović naglašava da je gračaničko udruženje zaštitilo idejno rješenje cvjetića Srebrenice i da je kontaktiralo advokata vezano za zaštitu od krađe svoga intelektualnog vlasništva.

„Sarajevski filigran Mensur Bektić više nego očito je preuzeo idejno rješenje cvjetića Srebrenice od „Gračaničkog keranja“, dao mu ime “Cvijet Srebrenice”, umjesto ručnog rada vezenja cvjetića koje rade žene iz udruženja on ga izrađuje u srebru i prodaje za velike novce. Mi zaista ne želimo da se eksponiramo, niti da komercijalizujemo cvijet, a on upravo to radi“, kroz žaljenje ističe Azemina Ahmedbegović, dodajući da je njegov cilj samo da zaradi što više novca.

Mensur Bektić: “Cvijet Srebrenice” nije nikakav plagijat

Mi smo kontaktirali Mensura Bektića kako bi čuli njegovu stranu priče.

“U slučaju ‘Cvijeta Srebrenice’ ne radi se ni o kakvom plagijatu. Ja sam uradio samo nadogradnju postojećeg cvijeta koje su uradile članice udruženja „Gračaničko keranje”. Idejno rješenje nije isto, te se moj i cvijet koji izrađuju u ovom Udruženju potpuno razlikuju. Ja cvijet izrađujem u srebru, dok to u Udruženju rade heklanjem. Dakle, to su potpuno dva različita materijala”, kazao je za BrzeVijesti Mensur Bektić, autor “Cvijeta Srebrenice”.

Bektić ističe i to da cvijet nije bio zaštićen, te da je kod nadležne institucije to provjerio prije nego što ga je on u zakonskom roku zaštitio kao industrijski dizajn i kao žig.

Naglasio je također i da će dio prihoda od prodaje njegovog cvijeta biti namijenjen za fondaciju koju namjerava da pokrene “Cvijet Srebrenice“, koja će realizirati projekte održivog povratka, stipendiranja, edukacije i drugih projekata potrebnih u Srebrenici.

“Želimo da, u okviru Fondacije, također obučimo određeni broj mladih porijeklom iz Srebrenice, te formiramo zanatski obrt u Srebrenici, a možda i u Sarajevu, koji će izrađivati ovaj cvijet. Međutim zbog raznih problema, ta ideja je još uvijek u razvoju“, ističe Bektić.

Bektić napominje da je podršku projektu formiranja Fondacije “Cvijet Srebrenice” dobio i od Udruženja “Majke Srebrenice”, direktora Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Smaila Čekića, Amora Mašovića i drugih.

„Uprkos svemu, ja podržavam rad udruženja „Gračaničko keranje“, čak sam im i predlagao određenu saradnju, ali oni je nisu htjeli prihvatiti. Ponavljam, moj cvijet je potpuno drugačiji od njihovog, tako da ne predstavlja nikakav plagijat“, zaključio je Bektić.

brzevijesti.ba