Razmišljanja: Budimo kao pčele a ne kao muhe

Piše: Mersada Nuruddina Agović

Pčelinje društvo u mnogome može biti uzor ljudskom društvu. To sam shvatila baveći se dvodecenijskim pčelarenjem zajedno sa svojim suprugom, čija se porodica u Rožajama tradicionalno bavila pčelarenjem. Ja sam udajom zatekla samo dvije košnice koje je moj suprug gajio duže vremena u Tuzli, gdje se školovao, kao doktor zaposlio i tu ostao da živi.

Moj prvi susret sa pčelama koje sam trebala upoznati zahtijevao je da me, zbog mog straha, suprug opremi kao astronauta da bi im smjela prići i prvi ubodi mojih pčelica su obavezno bili praćeni suzama. Čudila sam se kako to da im on bezbrižno prilazi bez rukavica i ponekad bez pčelarskog šešira, pa sam odlučila da im i ja jednom priđem bez predrasuda.

Organizacija za primjer

Nazvala sam im selam jednog dana, prišla bez pčelarske opreme i posmatrala njihov dolazak i odlazak sa ‘leta’ (pčelaskog aerodromčića u obliku daščice). One su se u košnicu vraćale, natovarene žutim i narandžastim polenovim prahom na zadnjim nogama. Na ‘letu’ su ih zaustavljale pčele stražarice koje provjeravaju ferohormon kojim je matica sve pčele iz svoje košnice obilježila i dala im time neku vrstu šifre. Propuštale su samo pčele iz svoje košnice.

Šesnaesta sura u Kur’anu a.š. nosi naziv En Nahl (Pčele). U toj se suri nalaze ajeti: ,,Gospodar tvoj je pčelu nadahnuo: ‘Pravi sebi kuće u brdima i u dubovima i u onome što naprave ljudi, zatim hrani se svakovrsnim plodovima, pa onda idi stazama Gospodara svoga, poslušno!” (En Nahl, 68-69.)

Moja se spoznaja o funkcioniranju pčelinjeg društva vremenom povećavala, a sa njom i divljenje ovim fascinantnim stvorenjima. Nabavili smo pčelarsku opremu i našem malom Nuruddinu i uključili ga u pčelarstvo. I on je veoma brzo naučio razlikovati maticu, truta i radilice.

Graditeljice su neumorno izlučivale vosak i gradile saće u kojem se nalaze svi pčelinji proizvodi: med, polen, matična mliječ i ličinke (bebe) kao buduće pčele. Svaka pčela u svom društvu zna koja joj je zadaća i predano radi na njenom izvršenju. Pčele se mnogo žrtvuju za buduće generacije koje se tokom godine ubrzano mijenjaju, za razliku od nekih pripadnika ljudskog društva koje ne zanima šta će sa zajednicom i društvom biti kad njih ne bude. Za razliku od pčele koja nikad ništa ne radi protiv svoje zajednice, čovjek često puta zna biti veoma štetan za svoju zajednicu. On licemjerstvom i raznim mešetarenjima uništava firme, fabrike i razna društvena dobra, sklapanjem štetnih ugovora po radnike, a za svoj lični šićar. Tako uzrokuje nezadovojstvo radnika koji ponekad ni štrajkovima ne mogu odbraniti svoja radnička prava.

Ko je matica, ko radilica, a ko trut?

U pčelinjem društvu vlada zakon hijerarhije. Matica ne može biti ko želi, već društvo određuje nekoliko ličinki, po razvijenosti. Kasnije od matica kandidatkinja pobjeđuje najsposobnija. Ako se desi da su se proizvele dvije matice jednake sposobnosti, pčela se roji i gradi novo društvo. U našem ljudskom društvu se često puta na najvažnija mjesta postavljaju podobni, a ne sposobni.

Naši političari podsjećaju na trutove koje je proizvela ”matica trutuša”, neoplođena matica čije je društvo osuđeno na propast. Za razliku od nje klasična matica luči ferohormone i kontinuirano štiti svoje društvo od tuđih interesa.

Kad je godina plodna i rodna, pčelice proizvedu veliku količinu meda koji koriste i pčele i ljudi. U Kur’anu a.š. se med naziva ‘pićem različitih boja koje je lijek ljudima’.

,,Iz utroba njihovih izlazi piće različitih boja koje je lijek ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmišljaju.” (En Nahl, 69.)

Iz četrdesetak košnica pčela, koliko ih moja porodica posjeduje, proizvede se zaista med različitih boja, zavisno od sezonske pčelinje paše, pa se može razlikovati bagremov med, livadski, lipov, kestenov i druge vrste čija se boja razlikuje po nijansama od svijetlo žute do smeđe. U materijalnom svijetu med je najčistija hrana, lišena nekorisnih i štetnih elemenata, a u duhovnom bi se mogao smatrati simbolom za najljepše moralne vrline čovjeka.

Matica jeste kraljica pčela, ali društvo ne priznaje njen individualizam i požrtvovane hranilice joj organizirano daju znak kad da počne polagati jajašca, a kad da prestane s tim. Trutovi kao mužjaci ljeti rashladjuju košnicu i ako ima dovoljno hrane ostaju u njoj do jeseni, a ako nema izbacuju se vani gdje se ne mogu sami prehraniti, a stražarice im ne daju da se vrate unutra. (Eh, kad bi se samo mogli ovako lahko zbaciti s vlasti naši trutovi – političari!)

Solidarnost i odbrana zajednice

I usljed nepovoljnih uvjeta u prirodi, zajednica je organizirana i svako zna šta mu je činiti. Kad brani svoje duštvo, a brani ga žaokom, pčela gubi život prilikom gubljenja svoje žaoke. Kad procijene da je njihova žaoka nedovoljno jako oružje za neke tipove grabežljivaca i napadača, kao što je stršljen, pčele se mudro organiziraju, opkoljavaju napadača u velikom broju, stvarajući oko njega živu kuglu (napravljenu od velikog broja zujećih pčela). Napadač stršljen se tako od povećane temperature i ugljen dioksida uguši. Gdje je dobra ispaša pčele izvidnice javljaju to svom društvu praveći u zraku broj ”8” ili krug u grupnom letu. Gradilice grade saće u obliku šestougaonika da bi maksimalno iskoristile radni i životni prostor.

Međusobna solidarnost pčela je velika, a solidarnost je snaga koja pomaže održavanju svake zajednice. To nije osjećaj površnog sažaljenja zbog patnje drugoga ili recipročna zabrinutost, kako shvataju neki pojedinci, već čvrsta i postojana odlučnost da se zauzme za opće dobro svoje zajednice i društva u cjelini.

Ako miš ili neki drugi stranac uđe u košnicu, sve pčele se mobilišu da brane svoje društvo. Neki ljudi kad treba da brane domovinu pobjegnu u drugu zemlju, pa kad opasnost prođe i kad drugi izvojuju pobjedu, vrate se s novcem, kupe sebi stambene i radne prostore, položaje i funkcije, ne podliježući nikakvoj sankciju za svoje dezerterstvo.

Ljudi koji su poput pčela i ljudi koji su poput muha

Još gori od njih su pojedinci koji su očite štetočine i zlikovci našeg društva. Bez ikakvog moralnog odgoja, oni žure da učine zlodjelo. Kad već o insektima govorimo, za razliku od pčele koja preleti mnoge nečistoće da bi pronašla cvijet da na njega sleti, muha, nemarno preleti mnoge cvjetove, da bi našla nečistoću da na nju sleti. Ljudi koji su poput muha funkcionisu u nečistoćama kao u svom prirodnom ambijentu i zato su nepoželjni, te od zajednice i moralnog društva prezreni.

Stremeći ljepoti pčela u potrazi za nektarom posjećuje behar i livadske cvjetove. Svaki njen trenutak života je plodonosan individualno i kolektivno. Njen med koristi i njeno društvo (pčelinje) i drugo društvo (ljudsko). Svaki njen proizvod, čak i otrov iz žaoke je ljudima lijek. Zahvaljujući pčelama cvijeće se razmnožava, drveće se oprašuje, raste, cvjeta i rađa plodove. Jednako tako su mnogosruko korisna i djela ljudi koji su poput pčela.

Zavoljeh na kraju pčele i mnogo naučih od njih. Eh, da su barem ljudi kao pčele, naše društvo bi perfektno i savršeno funkcioniralo!

saff.ba