Petar Ćorluka, vlasnik Violete: Za toaletni papir nema krize

U posljednjih deset godina, mi smo uvijek poslovali s dobiti, svake godine ona iznosi oko 10 miliona eura, a godišnji rast je 10 posto.
Ovo je u intervjuu za ljubljanski Dnevnik rekao Petar Ćorluka, vlasnik i predsjednik Uprave grudske Violete.

Ćorluka je kazao kako Violeta ima distributere u Srbiji, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori i Albaniji, a vlastite proizvodnje objekte u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Na pitanje da li slovensku Palomu vidi kao jaku konkurenciju, Ćorluka je istakao da samo potrošači mogu prosuđivati koji proizvod je bolji ili jeftiniji.
– Možemo osigurati da naši proizvodi nisu gori od drugih, ali su drugačiji. Za neke kupce su bolji naši proizvodi, dok su za druge Palomini. To je stvar kupčeve ocjene, pojasnio je Ćorluka.

Tvorac Violete je ponovio svoje čvrsto uvjerenje da grupa Violeta nikada neće biti prodata niti da će preuzimati.

– Mislim da za preuzimanje firmi nemamo dovoljno iskustva ni znanja. Prema tome, nisam siguran da ćemo preuzeti neke kompanije. Za to su, u stvari, potrebne vještine u upravljanju. Znam raditi s ljudima koji su kod nas počeli karijeru. Nisam siguran da bih mogao pronaći zajednički jezik sa ljudima koji su se formirali na drugim mjestima i na potpuno drugačiji način, kazao je Ćorluka.

Dodao je kako u Violeti rade ljudi svih nacionalnosti i da to nije samo slika za javnost.
-Vidite, mi smo profesionalci i u strogo profesionalnom poslovanju nema mjesta ni za šta drugo osim za kvalitet i realizaciju poslovnih odluka. Pod takvim uvjetima stvaramo novac za plaće, koje su varijabilne i transparentne i zasnivaju se na ispunjenju poslovnih ciljeva i rezultata, istakao je Ćorluka dodajući da su plaće u Violeti iznad bh. prosjeka, oko 800 eura.

Ćorluka je objasnio i odakle ideja da zaposli indijske inženjere.

– U Hercegovini, u Grudama, gdje smo prije više od desetljeća započeli s proizvodnjom, nije bilo ni tradicije ni znanja, a ni naše školstvo ne daje odgovarajuće osoblje za rad u visokotehnološkoj proizvodnji. Stoga smo objavili međunarodni natječaj u potrazi za visokokvalificiranih inženjerima. Iz Indije se prijavilo više od 100 inženjera, razgovore s kandidatima smo obavili Skypeom i napravili odabir. Da smo tražili inženjere iz Slovenije ili Austrije, u Bosni i Hercegovini sigurno nikoga ne bi zaposlili. Indijcima to je Europa i rad s nama za njih je vrlo zanimljiv, objasnio je Ćorluka.

On je kazao kako se i ne boji budućeg članstva BiH u Evropskoj uniji iako to nosi određene teškoće.
– To je veliki izazov za nas i zadovoljstvo. U slučaju da Bosna sutra uđe u Evropsku uniju mi bismo poslovali mnogo bolje nego sada. Svi naši standardi i certifikati koji su nam potrebni za poslovanje već su prilagođeni evropskim pravilima. Članstvo u EU će biti od velike pomoći, jer više neće biti nacionalnih granica i konačno ćemo postati dio jedinstvenog evropskog tržišta. Bili bismo vrlo sretni ako bismo smo ušli u EU zajedno sa Srbijom i ostatkom bivše Jugoslavije. Od prije nekog vremena izvozimo na italijansko i austrijsko tržište i imamo sve spremljeno za ulazak u EU, kazao je Ćorluka.

indikathor.ba