U strahu su velike oči: Ko uzima bosanskohercegovačko državljanstvo
Izuzmu li se oni koji su prije dobivanja bosanskohercegovačkog državljanstva imali pasoš neke od zemalja nastalih disolucijom Jugoslavije, prvo mjesto po broju odobrenih zahtjeva zauzimaju Moldavke i Moldavci Piše: Mahir SOKOLIJA/Stav
Posljednjih mjeseci piše se i govori mnogo o dolasku državljana islamskih zemalja u Bosnu u Hercegovinu i o tome kako neki dijelovi Federacije BiH postaju njihove oaze. Premda službena statistika pokazuje da državljani zemalja s muslimanskom većinom podnose sve više zahtjeva za izdavanjem dozvola za privremeni boravak i rad u BiH, podaci koje objavljuju državne institucije daleko su od nečega što ukazuje na “najezdu Arapa” i na njihovo masovno doseljavanje.
Prema evidenciji Ministarstva sigurnosti BiH, koja se svake godine analizira i objavljuje u publikaciji Migracioni profil Bosne i Hercegovine, bosanskohercegovačko državljanstvo od početka 2007. do kraja 2015. godine dobilo je 7.598 osoba, od čega čak 95,9% državljana Srbije (6.418) i Hrvatske (868). Budući da Bosna i Hercegovina sa Srbijom i Hrvatskom ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu, samo 312 osoba iz drugih država u ovih se devet godina moralo, u skladu sa zakonom, odreći svoga dotadašnjeg državljanstva da bi dobilo i naše. Zna li se da su među njima trećina bili državljani Crne Gore (105), pridodaju li se tome Makedonci (37) i Slovenci (2), onda ukupan broj onih koji su stekli bosanskohercegovačko državljanstvo a bili su državljani zemalja bivše Jugoslavije iznosi 7.430, odnosno 97,8%. Od preostalih 168, njih 94 dolaze iz zemalja s muslimanskom većinom – najviše ih je iz Turske (21) i Sirije (18). Među onima koji nisu bili državljani zemalja nekadašnje Jugoslavije, na prvom se mjestu nenadano nalaze 34 bivša Moldavca, odnosno Moldavke. Dvocifren broj dosegle su još samo osobe pristigle iz Ukrajine (17), Sudana (11) i Rusije (11).
Državljani Srbije, koji su na osnovu sporazuma o dvojnom državljanstvu uzeli bosanskohercegovačko, a da se nisu morali odreći srbijanskog, mogli bi se uz stanovita odstupanja podijeliti na Bošnjake iz Sandžaka i Srbe iz drugih dijelova Srbije. Državljanstvo BiH u Federaciji BiH dobile su 3.543 osobe, a u RS-u 2.771 osoba.
Opširnije na portalu Faktor.ba
