Radi konciznosti i ostanka u domenu relevantnog, analiza će se baviti kandidatima koji imaju koliko-toliko realnu šansu na predstojećim izborima.

(Analizu, koja će biti objavljena u tri dijela, su pripremili Ešref Kenan Rašidagić, Ahmet Alibašić, Ensar Eminović, Emir Hadžikadunić i Amel Kovačević.)

Sudeći po zastupljenosti u medijima i popularnom diskursu, bitka za mjesto u Predsjedništvu BiH zaokuplja najveću pažnju kako široke javnosti tako i političkih analitičara koji prate opće izbore u Bosni i Hercegovini.

Bez obzira na to što relativno skromne ovlasti članova kolektivnog šefa države ne daju za pravo onima koji ove izbore smatraju od presudnog značaja za politički život u zemlji u naredne četiri godine, pažnja koja se ovom segmentu izbora pridaje razumljiva je iz više razloga.

Prvo, riječ je o veoma vidljivoj i istaknutoj poziciji, sa jasno definiranom ulogom i u Ustavu i u popularnoj imaginaciji.

Za razliku od zamršene i kompleksne utrke za mjesta u mnogobrojnim skupštinama, kojima je dejtonski ustav “obdario” ovu zemlju, i prolaznog karaktera mjesta u, opet mnogobrojnim, vladama na različitim nivoima vlasti, pozicija člana Predsjedništva BiH je stalnog karaktera, donosi sa sobom prestiž i u zemlji i u inozemstvu i, naposljetku, jasno je profilirana te nosioca uloge stavlja imenom i prezimenom na istaknuto mjesto u javnom i političkom životu zemlje.

Ugled i prestiž

Kao što je već navedeno, ugled i prestiž članstva u kolektivnom šefu države u priličnoj su nesrazmjeri sa stvarnim ovlastima koje Predsjedništvo BiH ima u skladu sa Ustavom.

U članu V Ustava Bosne i Hercegovine decidno se navodi relativno uzak dijapazon ovlasti članova Predsjedništva. U praktičnom smislu, osim dužnosti civilnog zapovijedanja oružanim snagama u BiH, ovlasti članova svode se na predstavljanje države u međunarodnim odnosima, odnosno općenito formiranje i vođenje vanjske politike BiH.

Imajući, dakle, u vidu da je vanjska politika najbitnije pitanje kojim će se u naredne četiri godine baviti budući član Predsjedništva BiH ispred bošnjačkog naroda, ova analiza ima za svrhu uporediti predispozicije i potencijal bošnjačkih kandidata za Predsjedništvo da vode uspješnu vanjsku politiku zemlje.

Radi konciznosti i ostanka u domenu relevantnog, analiza će se baviti samo kandidatima koji imaju koliko-toliko realnu šansu na predstojećim izborima, a to su, prema općoj ocjeni stručne i šire javnosti: Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić, Mustafa Cerić, Emir Suljagić i Bakir Hadžiomerović.

Opširnije na portalu Al Jazeere:

Kandidati za Predsjedništvo BiH (I): Predispozicije i potencijal bošnjačkih kandidata

Biografija autora

Ešref Kenan Rašidagić

Ešref Kenan Rašidagić je vanredni profesor na predmetima Međunarodni odnosi i Evropske integracije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. U okviru međunarodnih odnosa studira politički islam, političku scenu na Bliskom istoku i zemljama u razvoju, kao i međunarodne intervencije i postkonfliktna i tranzicijska društva. Autor je i koautor više knjiga, studija i članaka objavljivanih u BiH i inostranstvu.

Ahmet Alibašić

Ahmet Alibašić je docent na Fakultetu islamskih nauka i direktor Centra za napredne studije u Sarajevu. Autor je više naučnih radova na temu islama u Evropi i demokratizacije muslimanskog svijeta. Jedan je od urednika godišnjaka Yearbook of Muslims in Europe (Leiden: Brill, 2009-2013).

Ensar Eminović

Ensar Eminović je magistar europskih studija i bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Maleziji. Diplomirao je i specijalizirao međunarodne odnose na Fakultetu političkih nauka na Međunarodnom islamskom univerzitetu u Kuala Lumpuru. 

Odličan je poznavalac geopolitičke slike zemalja ASEAN-a.

Emir Hadžikadunić

Emir Hadžikadunić je magistrirao Ljudska prava i demokratiju u okviru regionalnog interdisciplinarnog programa Univerziteta u Sarajevu/ Univerziteta u Bolonji, a diplomirao je Komunikologiju na Međunarodnom islamskom univerzitetu u Kuala Lumpuru. Napisao knjige Od Dejtona do Brisela (2005) i Zašto Iran(2013). Obnašao dužnost ambasadora BiH u Iranu. Trenutno angažiran kao generalni sekretar na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu.    

Amel Kovačević

Amel Kovačević je diplomirao ekonomiju na Međunarodnom islamskom univerzitetu u Maleziji. Vodio je nekoliko finansijskih institucija u BiH, te predavao na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i Noel-Baker centru za biznis i menadžment u Sarajevu. Bio je ambasador BiH u Kini u periodu od 2010. do 2013. godine.