Historija i tradicijaU Fokusu

Turhan Emin-begova džamija u Ustikolini – najstarija džamija u Bosni i Hercegovini

Svečano otvaranje obnovljene džamije bilo je 6. oktobra 1956. god.

Na obalama rijeke Drine, u mjestu Ustikolina kod Foče, smještena je Turhan Emin-begova džamija, najstarija sačuvana džamija u Bosni i Hercegovini. Svojim postojanjem ona svjedoči o više od pet stoljeća duhovnosti, graditeljskog umijeća i kulturnog nasljeđa Bošnjaka.

Historijski značaj

Prema narodnoj predaji, džamiju je oko 1448. godine podigao Turhan Emin-beg, vojni zapovjednik i hercegovački sandžak-beg. Međutim, epigrafski natpisi i arheološka istraživanja pokazuju da je on zapravo preminuo tek 1561/62. godine, pa se pretpostavlja da je osnivač bio neki drugi raniji vakif čije se ime s vremenom zaboravilo. Ipak, u narodu se zadržalo ime Turhan Emin-begove džamije, a ono je i danas u upotrebi.

Zbog svoje starosti i arhitektonskih osobina, ova džamija predstavlja ne samo sakralni objekat, već i kulturno-historijski spomenik od izuzetne važnosti.

Arhitektura i graditeljske osobine

Džamija je građena od kamena, na gotovo kvadratnoj osnovi dimenzija oko 13 × 14 metara. Posebno se ističe munara, remek-djelo majstora kamenorezaca. Sitnozrnati kamen složen je tako da prati spiralnu liniju stepenica, a spojevi su gotovo nevidljivi.

Prvobitni krov je, prema predanjima, bio prekriven olovom, kasnije katranom, a danas crijepom. Iako se pretpostavlja da je u početku džamija možda imala kupolu, jasni dokazi o tome ne postoje.

U haremu se nalazi oko pedeset nišana iz različitih perioda, a pored džamije podignuto je i turbe s dvije grobnice bez natpisa. Ovo svjedoči o značaju mjesta kao vjerskog i društvenog centra kroz stoljeća.

Razaranja i obnove

Turhan Emin-begova džamija više puta je bila na meti razaranja:

  • 1941. godine, tokom Drugog svjetskog rata, zapaljena je i teško oštećena.

  • 1953–1955. godine provedena je temeljita obnova pod stručnim nadzorom i džamija je ponovo svečano otvorena 1956. godine.

  • U ratu 1992. godine džamija je ponovo razorena, ali je obnovljena 2007. godine i vraćena svojoj funkciji.

Kulturno i obrazovno naslijeđe

Oko džamije su nekada postojali mekteb i česma koju je sagradio Salih-aga Tataragić, što svjedoči da je prostor služio i kao centar obrazovanja i zajedničkog života. Danas, Turhan Emin-begova džamija nije samo mjesto molitve, već i važan simbol trajanja, identiteta i otpornosti bosanskohercegovačkog naroda.

akos.ba

Povezani članci

Back to top button