Kako odvojiti aktivne od pasivnih tražilaca posla, trebaju li im službe za zapošljavanje plaćati zdravstveno osiguranje

Tokom razmatranja Nacrta zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine većina zamjerki zastupnika upućenih Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike je što u nacrtu nema mišljenja kantonalnih / općinskih zavoda koji na terenu rade sa ljudima.

Naglasili su kako nema odvajanja aktivnih od pasivnih tražilaca posla dok se ne promijeni Zakon o zdravstvenom osiguranju kako nijedna osoba ne bi ostala bez prava na liječenje.

Zbog svega je Faktor tražio od zavoda za zapošljavanje mišljenje o ovom zakonu. Cilj predloženog zakona je odvojiti aktivne od neaktivnih tražilaca posla jer resorni ministar Adnan Delić je više puta istaknuo da od 262.000 nezaposlenih u Federaciji BiH su dvije trećine onih koji ne traže posao, već su na evidenciji iz drugih razloga, recimo zdravstvenog osiguranja.

Upitali smo u Javnoj ustanovi Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona koliko trpe jer nezaposleni imaju zdravstveno osiguranje tokom boravka na birou.

– Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH je predviđeno da nezaposlene osobe imaju pravo na zdravstvenu zaštitu. Zdravstveno osiguranje nezaposlenoj osobi osigurava se u skladu sa propisima zdravstvenog osiguranja, a isplaćuje ga nadležna Služba za zapošljavanje kantona.

Ukoliko se zdravstveno osiguranje izmjesti od službi za zapošljavanje, tek tada je moguće sprovesti reformu koja će omogućiti nezaposlenim osobama da aktivno traže zaposlenje, a ujedno i stvarnu raspoloživost radne snage na tržištu FBiH – kazali su nam.

U julu ove godine za 40.003 korisnika službe, zdravstveno osiguranje je koštalo 604.854,36 KM, u augustu za 40.628 nezaposlenih iznosilo je 599.506 KM, a u septembru za 40.006 osoba zdravstveno osiguranje je iznosilo 605.730,85 KM.

– Zakonom o posredovanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, ukoliko nezaposlena osoba odbije odgovarajući ponuđeni posao, nadležni biro je u obavezi takvu osobu odjaviti iz evidencije nezaposlenih osoba. Aktuelni zakon ima svojih manjkavosti u primjeni u ovakvim slučajevima jer kao prvo, nije tačno definisano šta je zapravo odgovarajući posao. Da li je posao u svom zanimanju? Posao koji je već nezaposlena osoba obavljala ili bi mogla obavljati s obzirom na srodnost određenih zanimanja i sl.

Također, isti zakon nije predvidio period do kada se osoba odjavljena iz evidencije zbog odbijanja odgovarajućeg posla ne može ponovo prijaviti, tako da u ovakvim slučajevima nezaposlena osoba može prihvatiti posao otići raditi dan-dva i ponovo dati otkaz i vratiti se na evidenciju što predstavlja problem kako za poslodavce tako i za radnike Službe – kažu u JU Služba za zapošljavanje TK.

Kazali su nam i kako gledaju na to da je utvrđen Nacrt zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, a da nije traženo mišljenje kantonalnih / općinskih zavoda za zapošljavanje.

– Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije je uputilo akt, odnosno, prednacrt ovdje spomenutog zakona svim službama za zapošljavanje Federacije. Sve službe za zapošljavanje su zajednički, sa Zavodom za zapošljavanje Sarajevo, analizirale spomenuti prednacrt, formirali zajednički radnu grupu koja je izradila mišljenje, sugestije i prijedloge. Isti prijedlozi, mišljenja ili sugestije nisu uvaženi, niti su uopće razmatrani – kazali su nam.

Objasnili su na koji način po njima se mogu odvojiti aktivni od pasivnih tražilaca posla.

– Primjenom aktuelnog Pravilnika o evidencijama u oblasti zapošljavanja s akcentom na kvalitetno realizovano savjetovanje, savjetodavac nakon realizacije svih stavki u procesu savjetovanja može kvalitetno odrediti tj. razvrstati aktivne od pasivnih tražilaca zaposlenja. Sadašnji zakon međutim to još ne predviđa – kažu.

Upitali smo da li im se događalo da je osoba prijavljena na birou, a radi naprimjer u Njemačkoj nacrno i da li su takvu osobu odmah brisali sa evidencije.

– Zakonskom regulativom koja definiše naš rad je tačno definisano da svaka nezaposlena osoba mora biti raspoloživa za rad biroima po mjestu prebivališta. Za rad nacrno za područje našeg kantona nadležna je Kantonalna inspekcija za rad TK, sa kojom u skladu sa Zakonom definisanim obavezama imamo dugogodišnju dobru saradnju koja se realizuje svakodnevno razmjenom podataka i u slučajevima kada nadležna inspekcija dostavi podatke, a nezaposlena osoba bude aktivna u našoj evidenciji, osoba se odmah odjavljuje i nema pravo ponovne prijave u evidenciju nezaposlenih u periodu od šest mjeseci od datuma odjave, što nije sučaj u ranije postavljenom pitanju u vezi s odbijanjem zaposlenja.

Bilo je slučajeva anonimne prijave za rad u inostranstvu i u svakom pojedinačnom primjenjena je zakonska odredba predviđena za takve okolnosti – kazali su nam u JU Služba za zapošljavanje TK.

Zatražili smo komentar i Javne ustanove Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona.

– Pravo na zdravstveno osiguranje nezaposlene osobe ostvaruju u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, odnosno u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH. Smatramo da službe “ne trpe”, nego provode navedene zakone, a plaćanje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba vrše službe za zapošljavanje – kazali su nam.

Pojašnjavaju kako Služba prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u osnovnoj evidenciji ako ta osoba odbije odgovarajući posao.

Referirajući se na Nacrt zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih ukazuju kako je služba davala mišljenje na prednacrt.

– Smatramo da je potrebno više uvažiti mišljenja kantonalnih službi pri donošenju ovog zakona – naveli su.

Na kraju su nam kazali kako im se nije događala situacija da je osoba prijavljena kod njih na birou, a da radi recimo nacrno u nekoj državi inostranstva.(faktor.ba)