Dnevno krv da između 50 i 100 ljudi: “Bilo bi bolje da imamo više novih davalaca, pacijent ne smije čekati na krv”

Prema riječima prim. dr Aide Đozo, specijaliste transfuzijske medicine i direktorice Zavoda, cijeli svijet suočava se sa nestašicama krvi dobrovoljnih davalaca krvi.

– Poslije pandemije COVID-19 došlo je do tekstonskih poremećaja u svim segmentima, pa i na polju transfuzijske medicine. Mijenja se slika svijeta, i zdravstvena i demografska, a sve to utječe i na zdravstveno stanje ljudi i dostupnost dobrovoljnih davalaca, s obzirom na to da samo zdrave osobe, od 18 do 65 godina života, mogu biti davaoci.

S druge strane, trendovi rastu u smislu povećanja zahtjeva, i kvalitativnih i kvantitativnih, prema zdravstvenoj ustanovi od svih interesnih skupina, povećavaju se zahtjevi za krvnim pripravcima, no te povećane zahtjeve ne prati adekvatna podrška odgovornih institucija i subjekata, govorim o cijelom transfuzijskom servisu u BiH. Želim naglasiti da je to sistem koji u FBiH funkcioniše na decentralizovanom principu, dok je u entitetu RS transfuzijski servis centralizovan – navodi Đozo u povodu Svjetskog dana dobrovoljnih darivalaca krvi.

Prošlu godinu Zavod je uspio završiti pozitivno sa povećanim brojem dobrovoljnih darivalaca krvi (oko tri posto), što je, kako navode, veliki uspjeh u današnje vrijeme.

U prosjeku dnevno imaju između 50 i 100 dobrovoljnih darivatelja, i to je, prema riječima Đozo, dovoljno kako bi se zadovoljile dnevne potrebe.

– Bilo bi idealno kada bismo svaki dan imali 100 dobrovoljnih darivatelja, time bismo izbjegli hektiku, ali takva je situacija. Postoje ljudi sa trocifrenim brojem davalaštva, ali poenta nije da imamo one koji su puno puta dali krv, nego da što više novih davalaca.

Ono sa čim generalno u Federaciji BiH nisu zadovolji je visok postotak takozvanog porodičnog davalaštva krvi, na što otpada skoro 50 posto.

Đozo kaže kako oni jesu dobrovoljni davaoci krvi, ali su ipak na neki način pozvani od porodice i “uvjetovani” da daju krvi ciljano za određenog pacijenta.

– To se kosi sa smjernicama svih relevantnih svjetskih institucija i autoriteta, od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Evropskog direktorata za kvalitet u medicini, Međunarodne organizacije za transfuzijsku medicinu. Jedino mi u BiH imamo 100-postotno organizovano dobrovoljno davalaštvo bez upliva porodičnog davalaštva, što znači da se trebaju osnažiti projekti animacije, promocije davalaštva u državi – napominje Đozo.

 

– Infrastruktura nije na nekom nivou i potrebno ju je ojačati. Potrebna nam je koordinacija na nivou cijele Federacije BiH. Mi imamo centar, kao što je Zavod u Sarajevu, koji dobro funkcionira, ali isto tako imamo manje centre koji ne mogu ispuniti visoke zahtjeve struke.

Zakon o krvi i krvnim pripravcima, postoji, ali ga treba abdejtovati u skladu sa svjetskim smjernicama, a onda implementirati, transfuzijski servis ojačati, modernizirati i harmonizirati sa savremenim preporukama Vijeća Evrope i svjetskim smjernicama – zaključila je Đozo.(faktor.ba)