Zajimović: Vakufi osluškuju potrebe šire društvene zajednice, djeluju tamo gdje je najpotrebnije

Direktor Vakufske direkcije Islamske zajedncie u Bosni i Hercegovini hfz. dr. Senaid Zajimović je u intervjuu za Preporod.info govorio o značaju vakufa, navodeći da je Vakufska direkcija ponosna na činjenicu da je vakuf itekako prisutan u društvu i da je u nekim sredinama nezaobilazan faktor razvoja lokalne zajednice.

Razgovarala Amina Nuhanović

Preporod.info: Vakufska direkcija tradicionalno, sada već dvanaestu godinu, organizuje manifestaciju “Dani vakufa”. Možete li reći nešto više o samom značaju manifestacije i na što će ona biti fokusirana?

Zajimović: Manifestacija “Dani vakufa” etablirala se kao značajan vjerski, ekonomski i kulturni događaj koji se s izuzetnom pažnjom prati, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i na širim prostorima zapadnog Balkana gdje postoje značajne muslimanske zajednice, kao i dijasporalne zajednice muslimana Evropske unije, Sjeverne Amerike i Australije.

Značaj Manifestacije proizilazi iz esencijalnog vjerskog termina koji stoji u imenu Vakufske direkcije, a koji se ovaploćuje kroz ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge sadržaje kojima danas svjedočimo. Kao takva ona je na svojevrstan način sublimacija jednogodišnjeg rada Vakufske direkcije kao i drugih organizacionih jedinica Islamske zajednice koji kroz svoje djelovanje na terenu štite, unapređuju i upravljaju vakufskom imovinom. U organizacionom smislu, u obimu u kojem ona postoji danas, Manifestacija bi bila izazov i mnogo većim kulturnim, političkim i vjerskim institucijama. Stoga mi je posebna čast biti dio ovog malog, ali izuzetno aktivnog kolektiva. Zbog svega gore navedenog koristim ovu priliku da zahvalim uposlenicima Vakufske direkcije ali i našim partnerima iz muftijstava i medžlisa koji ulažu izvanredne napore kako bi manifestaciju “Dani vakufa” doveli do savršenstva.

Preporod.info: Jeste li zadovoljni ovogodišnjim projektima, s obzirom na to da oni, kako se može primijetiti, imaju sve više taj ekonomski segment unapređenja Zajednice i društva?

Zajimović: Ako se osvrnemo na period koji je iza nas, vidjet ćemo da su naša stremljenja i energija bili usmjereni na obnovu u agresiji porušenih vjerskih objekata. Hvala Allahu, dž.š., mi smo kao Zajednica do sada uspješno obnovili porušene i izgradili veliki broj novih džamija za kojima smo imali potrebu.

Naš fokus se polahko prebacuje na izgradnju objekata čisto ekonomskog karaktera kojima je cilj biti podrška svim onim džamijama, medresama, bibliotekama i mektebima koji su izgrađeni. Vakufska direkcija se već ranije preorijentisala i shodno tome uskladila svoju filozofiju razvoja vakufa što možemo pratiti kroz objekte kao što su Isa-begov hamam, Vakufska zgrada u Odobašinoj, Studentski hotel u Mostaru, Vakufska poslovna zgrada u Fojnici, Divanhana u Kiseljaku pa sve do vakufskog tržnog centra u Sanskom Mostu. Mnogi medžlisi uz podršku Vakufske direkcije već odavno realiziraju ekonomski isplative projekte. Kontinuirana briga i investiranje proizvele su na desetine ekonomskih vakufa koje smo stavili u funkciju. Pomogli smo nekim medžlisima da zahvaljujući vakufima mogu finansirati određene misijske djelatnosti. Skoro da nema grada u Bosni i Hercegovini gdje nismo realizirali neki projekat ili pomogli da se realizira. Naravno, ovo su samo pokazatelji promjene, a u vremenu pred nama bit će potrebno mnogo više ovakvih projekata koji će omogućiti nesmetan i autonoman rad vjerskih institucija.

Preporod.info: Na koji način su vakufi doprinijeli razvoju gradova, općina, države Bosne i Hercegovine? Koja je, zapravo, uloga vakufa?

Zajimović: Vakuf je, iako je u terminološkom smislu određen kao statičan, veoma proaktivan institut u islamu. Poput zekata i vakuf potiče vjernike da osluškuju potrebe društva i da shodno svojim mogućnostima utiču na razvoj lokalne zajednice. Značajni historijski objekti poput Gazi Husrev-begove džamije, Aladže, Ferhadije, Arnaudije i Kizlar-agine džamije su vakufi bez kojih bi bilo skoro nemoguće zamisliti Sarajevo, Banju Luku, Foču i Mrkonjić-Grad. Zbog tih historijskih znamenitosti rijeke domaćih i stranih turista odlučuju se da posjete Banju Luku, Bihać, Jajce, Travnik i Foču kao što će sutra predmet njihovog interesovanja biti i Čajniče i Mrkonjić-Grad.

Zahvaljujući vakufskim projektima izmijenjen je arhitektonski izgled određenih četvrti u nekim gradovima.

Navest ću samo neke od primjera: vakufski kompleks Buna, Tržni centar Bazar u Mostaru, Vakufski poslovno-administrativni centar u Fojnici, Poslovni centar u Bužimu, nekoliko stambeno-poslovnih zgrada u Sarajevu, Isa-begov hamam, objekti u Kiseljaku kao što su Divanhana i Vakufski centar, tržni centar u Sanskom Mostu, poslovni objekti u Bugojnu i niz drugih ekonomskih projekata. U procesu rekonstrukcije jednog značajnog kulturno-historijskog spomenika potrebna su milionska sredstva koja kroz građevinski materijal i radnu snagu ostaju u našoj državi.

Islamska zajednica je nakon agresije investirala velika sredstva u obnovu porušenih objekata, a također, i u nove objekte, čime je direktno ili indirektno obezbijedila veliki broj radnih mjesta i pomogla drštveno korisne projekte. To su direktne investicije koje su uticale na ekonomsko jačanje firmi, ekonomsku sigurnost uposlenika, razvoj medžlisa i lokalne zajednice. Naš princip je da kada dogovorimo realizaciju određenog projekta da izvođač radova po mogućnosti bude lokalna firma. Kada jednoj maloj sredini obezbjedimo projekat od nekoliko miliona maraka, taj projekat pokrene niz drugih procesa i širok spektar djelatnosti, kako proizvodnih, tako i uslužnih.

Preporod.info: Po kojem principu birate u koje ćete investicije, odnosno vakufske projekte, krenuti? Osluškujete li bilo džematlija u tom slučaju ili primat dajete željama investitora?

Zajimović: U izboru i realizaciji projekata ravnamo se prema potrebama lokalne zajednice, svejedno o kojoj od četiri vrste vakufa se radilo. Najvažnije je da lokalna zajednica ima koristi od projekta. Baš kao nekada, vakufi i danas osluškuju bilo i potrebe šire društvene zajednice i djeluju tamo gdje je najpotrebnije. Samo tako je bilo moguće prepoznati potrebe lokalne zajednice za vakufskim tržnim centrom, islamskim centrom, stomatološkim stolicama, hemodijaliznim aparatima, džamijom, obdaništem i roditeljskom kućom. Naravno da u procesu odabira i kandidiranja projekata vodimo računa i o važnosti projekta za nadležno muftijstvo koje projekat kandidira. 

Preporod.info: Kako Vakufska direkcija gleda na to što vakuf postaje bitan faktor ekonomskog osnaživanja bh. društva, s obzirom na njen socijalni, obrazovni, ali i vjerski segment?

Zajimović: Naš cilj je revitalizirati i aktivirati vakufsku imovinu da služi svrsi zbog koje je uvakufljena. Naši pogledi će biti usmjereni u tom pravcu sve dok postoji ijedna parcela čiji je status pasivan. Da bismo uspjeli u našem naumu moramo naći uspješne modele i moduse koji će nas odvesti u tom smjeru. U tom pogledu mi smo napravili korak naprijed i uradili strategiju razvoja vakufa kojom želimo sebi a i drugim organizacionim jedinicama, koje se bave zaštitom i upravljanjem vakufskom imovinom, osvijetliti i pokazati put ka cilju. Dok idemo ka tom cilju nemamo namjeru da se osvrćemo i obraćamo pažnju na ono što je tek proizvod našeg uspješnog puta. Mi smo samo oživjeli ideju koja je karakteristična za vakuf kao trajno dobro.

Zahvaljujući vakufima, a ne zekatu i vitrama, nastala je islamska civilizacija.

Zato što je vakuf izraz i rezultat dobrovoljnosti i slobode izbora. I kada čovjek slobodno usmjerava svoj vlastiti novac, onda on gleda u što da ga investira. Mi smo danas ponosni na činjenicu da je vakuf itekako prisutan u društvu i da je u nekim sredinama nezaobilazan faktor razvoja lokalne zajednice. Može se primijetiti kako je već nekoliko godina unazad vakuf kao tema naučnih skupova, okruglih stolova, tribina, predavanja te obilježavanja značajnih vjersko-kulturnih datuma spušten do nivoa džemata kao osnovne i najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice.

Preporod.info: Na koji način privlačite nova uvakufljenja, odnosno kako motivirate ljude da postanu vakifi? Kakve su rekacije bh. javnosti u vezi s vakufima?

Zajimović: Možemo reći da naš narod ima izgrađen osjećaj za potrebe drugih kao i za potrebe Islamske zajednice. U tom smislu nije nam potreban poseban poticaj kako bismo naše vakife naveli na dobro. Otkako je Vakufska direkcija reaktivirana 1996. godine mi bilježimo povećanje broja uvakufljenja. Tradicionalno, naš narod ima poseban pijetet prema uvakufljenju nekretnina čime žele iskazati svoju pripadnost i brigu o svom džematu i džamiji. Mnogo je veći broj novčanih uvakufljenja kojima se pomaže izgradnja infrastrukturnih projekata kao što su džamije, vakufske kuće, mektebi i drugi objekti vezani za vakufsku imovinu.

Preporod.info: Vakufska direkcija u okviru Islamske zajednice važna je poluga koja društveno korisnim projektima snaži Zajednicu, a time i skoro dva miliona muslimana. Rezultati koje postiže su primjetni. Jeste li zadovoljni?

Zajimović: Vakufska direkcija je, kako sam ranije rekao, veoma mali kolektiv. Naša radna filozofija oslanja se na posvećenost i predanost izvršavanju radnih obaveza bez razlike o kojem stepenu složenosti se radi. Uz predanost i posvećenost svih uposlenika ide i međusobna solidarnost koja nam u organizacijskom smislu dozvoljava da dosegnemo postavljene ciljeve.

S druge strane, želimo da odabirom projekata koji imaju ekonomski, društveni, obrazovni i socijalni karakter otvorimo Zajednicu prema našim vjernicima i pokažemo da ona nije sama sebi svrha. Vakuf je institut u islamu koji omogućava nesmetan i autonoman rad naših džemata, mekteba, medresa i fakulteta. Jačanjem vakufskih kapaciteta jačamo naše džemate, medrese i fakultete koji nam onda daju visoko moralne, karakterne i obrazovane džematlije, imame, mualime, profesore. Kada sve to podvedemo pod jedan zajednički nazivnik koji se zove Islamska zajednica, onda imamo sliku organizacije dostojne njenih vjernika.

Preporod.info: Za Vakufsku direkciju ključan je zakon o restituciji. Kako gledate na činjenicu da BiH još uvijek nije donijela taj zakon iako je on jedan od bitnih zakona na našem putu u EU? Pored toga, koji je njegov značaj za IZ i šta bi njegovo donošenje značilo?

Zajimović: Od samog početka rada Vakufska direkcija, kao predstavnik IZ zadužena da zastupa vakufsku imovinu, najviše pažnje je posvetila restituciji i popisu vakufske imovine. U tom kontekstu mi se kontinuirano bavimo aktivnostima u cilju donošenja zakona o restituciji (povrat vakufske imovine) i u lobiranju kod meritornih institucija i ustanova za sprečavanje donošenja negativnih zakonskih rješenja.

Ako sagledamo stvarno stanje i odnos vlasti prema ovoj izuzetno važnoj problematici, zaključit ćemo da se od 1996. godine do danas obično uoči izbora na državnom nivou razgovaralo o ovoj pravnoj problematici. Skoro svaka politička stranka je u svoj plan i program uvrštavala i donošenje zakona o restituciji i to bi trajalo sve do momenta ulaska u vlast. Novoformirana vlast bi to pitanje automatski ostavljala postrani i čekala nove izbore.

Mi smo u Vakufskoj direkciji navikli na ovakvu političku nedosljednost i populizam naših političkih predstavnika kada govorimo o restituciji.

Zbog toga se danas nema povjerenja u obećanja političkih partija bez konkretnih i vidljivih koraka u rješavanju ovog problema. A u zadnjih 13 godina apsolutno nije poduzet niti jedan korak u tom smijeru. Način na koji se naši politički predstavnici odnose prema donošenju zakona o restituciji pokazuje da je ustvari imovina koja treba biti predmet restitucije još uvijek veoma važan segment finansiranja općina i drugih državnih organa i da se iste teško mogu odreći.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je do 1990. godine ostala bez više od 90 posto svoje nekadašnje imovine. Zbog nedonošenja zakona o restituciji ta imovina se još uvijek vodi kao društvena svojina. Šteta koja je nanesena vakufu u Bosni i Hercegovini usljed nacionalizacije stanova i poslovnih prostora u periodu od 1996. godine do danas iznosi više stotina miliona konvertibilnih maraka. Ona se odnosi na vakufske poslovne prostore i stanove, a prouzrokovana je izostankom povrata istih Islamskoj zajednici. Zbog nepostojanja zakona o restituciji imovine Federacija BiH godišnje ošteti vakuf za iznos od 15.840.000,00 KM, a Republika srpska za iznos od 9.660.000,00 KM.

Zakon o restituciji ispravio bi historijsku nepravdu nanesenu vakifima jer se njihova volja iskazana kroz legalan i legitiman pravni sistem grubo prekršila. Nepravda i zulum naneseni su i vakufu kao direktnom korisniku oduzete imovine. Zamislite sada da se gore navedena sredstva distribuiraju shodno vakufnamama za potrebe obrazovanja, izdržavanja vjerskih službenika, za socijalne potrebe i održavanje vjerskih objekata.

(Preporod.info)