Menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu: Od femicida u Gradačcu SOS telefon neprestano zvoni
Sigurna kuća pretstavlja jednu mogućnost zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.
To je jedan psiho-socijalni terapijski tretman, besplatna pravna pomoć, ekonomsko osnaživanje. Znači rad na jačanju kapicetata ličnosti i pomaganje da žena preuzme kontrolu nad svojim životom, priča za Faktor Mubera Hodžić-Lemeš, menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu.
Kako kaže, tokom godine otprilike zbrinu stotinu korisnica/ka.
– Žene dolaze sa svojom djecom. Mi imamo sklonište za žene i djecu-žrtve porodičnog nasilja, također imamo i sklonište za mlade djevojke, djevojčice od12 do 18 godina koje su žrtve porodičnog nasilja, incesta, silovanja, seksualnog i drugih oblika nasilja. Kapacitet Sigurne kuće je za 35 osoba – navodi ona te dodaje:
– U okviru sigurne kuće vodimo i SOS telefon za prijavu nasilja. To je jedan izuzetno značajan servis koji je dostupan 24 sata i omogućava besplatnu prijavu nasilja, ali i informacije o zaštiti u lokalnoj zajednici koje su dostupne svima kojima je potrebno.
Od femicida koji se desio u Gradačcu do danas prate, kako kaže, povećanje poziva jer SOS telefon neprestano zvoni.
– Javljaju nam se građanke i građani, traže informacije, prijavljuju nasilje kod poznanika, prijatelja, ali i lične prijave žena koje su uznemirene ovim događajem i jako uplašene – rekla Hodžić-Lemeš.
Sigurna kuća u Sarajevu ima potpisan protokol o saradnji sa Ministarstvom za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS i imaju, pojašnjava ona, osigurano stopostotno finansiranje smještaja korisnika u sigurnoj kući.
– Generalno finansiranje sigurnih kuća na nivou FBiH nije regulisano i sve sigurne kuće se na različite načine nose sa ovim problemom. Svakako da postoje poteškoće u finansiranju, mi imamo za smještaj korisnica, ali potrebno je još sredstava za održivost kuće. U svakom slučaju, mi smo u dosta povoljnijem položaju od drugih sigurnih kuća i to je pitanje koje bi se trebalo riješiti novim zakonom o zaštiti od nasilja u porodici kada bude usvojen – istakla je Hodžić-Lemeš.
Kako dodaje, već duže vrijeme predat je zahtjev za novi zakon, ali vlast nije našla za shodno da ga još uvijek usvoji.
– Novi zakon je sačinila Sigurna mreža koju čine nevladine organizacije koje se bave žrtvama nasilja i zaštitom. One su zajedno sa institucijama sistema napravile nacrt novog zakona. Taj novi zakon će omogućiti bolju zaštitu, usluge i prevenciju za žrtve nasilja, ali imati i efikasniji odgovor za počinitelje nasilja, a svakako i regulisati pitanje funkcionisanja sigurnih kuća – kazala je i zaključila:
– Konkretno, mogu reći da Sigurna kuća u Sarajevu trenutno nema ispunjene kapacitete. Ne radi se o tome da je potrebna još jedna Sigurna kuća, da kažemo nema kapaciteta koliki imamo broj prijava. Mjesta ima i prijave nasilja nisu u toj mjeri da se ne bi moglo odgovoriti. Nema nikog ko je tražio smještaj, a da nije mogao biti primljen.
akos.ba
