Pečaćenje Tucakovića džamije u Neumu je isključivo političko pitanje

Piše: Hasan Eminović/Preporod.info

U jeku intenzivne administrativno-pravne korespondencije između predstavnika Islamske zajednice (IZ) u Hercegovini sa nadležnim službama Općine Neum viješću da je džamiji pridodana munara i da su općinske vlasti u pratnji policije izvršile pečačenje džamije proglasivši je nelegalnom u javni diskurs uključila se i cjelokupna bosanskohercegovačka javnost.

Mediji su u naslovu krivo prenijeli da se radi o bespravnom izgrađenom objektu, što nikako iz daljeg teksta nisu mogli zaključiti.

Izbrisani vjekovi

Tucakovića džamija u Rabranima, malom idiličnom selu 31 kilometar udaljenom od morske obale, tamo je postojala nekoliko stoljeća.

Jedna je od nekoliko džamija koje su postojale u sedam muslimanskih klekskih sela (zbirka rukopisa J. Krauter, Ottenfels, 268) još sredinom XIX stoljeća, što upućuje na zaključak da je izgrađena prije izvršenog popisa. Posljednji put njena obnova je završena 2001. godine, a 9. februara tim povodom je organizirana i kraća svečanost. Tada je obnovljeno i 14 kuća raseljenih Bošnjaka.

I poslužila je svojoj svrsi.

A kako vrijeme čini svoje, kao i na svakom drugom objektu, građevinske strukture su dotrajale, iz godine u godinu sve više gubile na svojoj funkcionalnosti, pa su mještani odlučili adaptirati je i prilagoditi sadašnjim vjerskim potrebama.

Dakako, kako to priliči civiliziranom svijetu, zatražili su dozvole od nadležnih općinskih službi. Sve što su zatražili bilo je djelimično proširenje njenih gabarita na još dodatnih kvadratni metar ili dva i podizanje montažne munare u visini od 15 metara.

Općinske vlasti upregle su sve svoje sile da im to ne dozvole i da im ne izdaju pravosnažna rješenja. Insistirali su da ona mora ostati onakva kakva je bila. Da bi paradoks bio veći, 31. januara 2023. počela je izgradnja potpuno nove zgrade Općine.

Istini za volju, ona stara bila je nedolična i s pravom su je mediji nazvali barakom. Dakle, Općina gradi novu zgradu u vrijednosti od tri miliona KM, a Tucakovića džamija mora ostati onakvom kakva je bila prije stotinu i više godina. Da ti pamet stane!?

Javnosti je ostalo nepoznato da li su prilikom rušenja stare zgrade smještene na lokalitetu Polača vršeni i arheološka istraživanja, jer još od ranije postoje indicije da je baš na tom mjestu nekada bio stari harem.

Munara u Rabranima

Kako god je postojala potreba za izgradnjom nove zgrade Općine, jednako tako ukazala se potreba i za izgradnjom nove džamije u Rabranima.

No, Islamska zajednica se odlučila za mnogo skromniji poduhvat – adaptaciju postojeće zgrade kojoj je u svakom slučaju trebalo pridodati i munaru kao vidljiv znak da se u tom vjerskom objektu obavlja džuma namaz.

Već od ranih 2000-tih godina IZ je suočena sa akutnim problemom organiziranja džume namaza u tom dijelu naše zemlje gdje ljetuje ogroman broj vjerničke populacije iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. I potpisnik ovih redova nebrojeno puta je pokušavao objasniti poznanicima, a među njima je bilo i visokih zvaničnika IZ koji su iz zdravstvenih razloga, na preporuku ljekara, dovodili svoju djecu na obale Jadranskog mora, gdje i kako mogu obaviti džumu.

Najčešće bezuspješno.

Institucije IZ u Hercegovini pogotovo su bile izložene toj vrsti pritisaka, a Muftijstvu se to redovno “knjižilo” kao odgovornost.

Aktuelni muftija Salem-ef. Dedović je ovaj akutni problem u saradnji sa višim i nižim nivoima IZ pokušao riješiti potpuno legalnim, administrativno-pravnim putem, uz dobru volju i široko razumijevanje općinskih vlasti, zahtjeva džematlija Rabrana za dostojanstvenim osjećajem tokom vršenja vjerskih obreda i izbjegavao je javne polemike putem medija.

Strpljivo je argumentirano pravo na vjerske slobode i pravo da vjernicima, bilo onim lokalnim ili onim koji ljetuju u Neumu, bude omogućeno izvršavanje vjerskih obaveza, bez ikakvog pokušaja politizacije i uvlačenja političkih ideologija u cijeli kontekst.

S tim u vezi, izgradnja munare se nametnula samo kao vidljivi znak u prostoru, što je svojstveno svim sakralnim objektima, kao orjentir i putokaz slobode i mira. Čini se da je baš taj vidljivi znak najviše sporan općinskoj administraciji. Uz brojne druge izgovore da ne izdaju pravosnažno rješenje pozivali su se i na činjenicu kako nije urađen Regulacionih plan naselja Rabrani i kako iz tih razloga ne mogu izdati dozvolu. Kao da je odgovornost izrade Regulacionog plana na Islamskoj zajednici, a ne na Općini i kao da oni nemaju ništa sa osiguranjem ravnopravnog tretmana vjerskih zajednica na svom području.

Politički zvaničnici više nemaju pravo na šutnju

U službenim aktima u vezi sa navedenim slučajem moguće je naći i kvalifikacije kako u Rabranima nema bošnjačkog stanovništva mlađeg od 60 godina, što implicira zaključak da u dogledno vrijeme ni njih neće biti, pa shodno tome ni džamija nije potrebna.

Valjda je to bila ideja vodilja općinskim vlastima da ne izdaju potrebne saglasnosti Cestama Federacije da dio puta od magistrale do sela Rabrani bude u širini od šest metara kako je to učinjeno na ostalim priključnim putevima.

Očigledno je da iza svih spomenutih odluka Općine Neum stoje politički motivi i političke odluke, a ne nikako primjena zakonskih propisa o vjerskim slobodama i pravima.

Stoga se kao nužan zaključak nameće da su pitanje adaptacije i uređenja Tucakovića džamije općinske vlasti učinile političkim pitanjem. Zato, muslimani ne samo u Hercegovini, već i u cijeloj zemlji očekuju od svih izabranih političkih zvaničnika, pogotovo onih koji su podršku dobili od bošnjačke populacije, na svim nivoima, da se shodno nadležnostima dužnosti koje obavljaju aktivne uključe u ovaj proces.

Ne, oni više nemaju pravo na šutnju!

Saopćenje Muftijstva mostarskog u vezi sa opstrukcijama oko izgradnje džamije u Neumu

Muftijstvo mostarsko objavilo je saopćenje za javnost u vezi sa pečaćenjem džamije u Rabranima kod Neuma, apelujući na međunarodne institucije i predstavnike vlasti u našoj zemlji na svim nivoima da pomognu u rješavanju ovog pitanja u skladu sa vjerskim pravima i slobodama.

Agencija MINA saopćenje prenosi u cijelosti:

“Islamska zajednica u obavljanju svoje temeljne misije na području muftiluka mostarskog, posebno na području gdje vlast vrši Hrvatska demokratska zajednica, godinama je kontinuirano izložena mnogobrojnim opstrukcijama i diskriminirajućim političkim potezima.

Posljednji u nizu je višegodišnja administrativna i politička opstrukcija izdavanja potrebnih općinskih dozvola za adaptaciju Tucakovića džamije u Rabranima, jedinom aktivnom neumskom džematu.

Medžlis Islamske zajednice Stolac, kojem organizacijski pripada ovaj neumski džemat, u skladu s važećim zakonskim propisima podnio je blagovremeno zahtjev i ispoštovao svu propisanu proceduru Općine Neum.

Umjesto da se muslimanima omogući dostojanstveno obavljanje vjerskih obreda u duhu ostvarivanja vjerskih prava i sloboda, lokalne vlasti ustrajno koriste birokratske i administrativne mjere kako bi to onemogućili.

Činjenica je da su Bošnjaci Rabrana i Neuma došli u fokus interesovanja općinske vlasti u Neumu tek kada su izrazili želju da rješavaju svoje goruće pitanje ostvarivanja uvjeta za organizirano vjersko okupljanje, a da sve godine od povratka (više od dva desetljeća) niko nikad te ljude nije obišao i saslušao njihove vapaje.

Nažalost, još jednom se pokazalo da se pitanje njihovog stoljećima starog vjerskog objekta neće rješavati po istim kriterijima, koji, čini se, važe samo za većinski vjersku zajednicu na tom prostoru.

Sve vrijeme smo pitanje zadovoljavanja vjerskih potreba muslimana na području Općine Neum općinskim vlastima delegirali kao isključivo pitanje vjerskih prava i stvarne potrebe kako lokalnog stanovništva, tako i brojnih posjetilaca muslimana koji odsjedaju i posjećuju naš jedini bosanskohercegovački grad na moru.

Nažalost, uporno se naš zahtjev pretvara u političko pitanje čime se ciljano nastoji osporiti, opstruirati i zaustaviti vjerska misija i djelovanje Islamske zajednice na području Neuma.

Na postojećoj lokaciji već četiri stoljeća postoji Tucakovića džamija.

Posljednjom minimalnom adaptacijom ni na koji način nismo izašli iz okvira onoga što se vodi u posjedu Tucakovića džamije u katastarskom operatu. Uspjeli smo tek neznatno poboljšati uslove za narasle vjerničke potrebe sve većeg broja vjernika koji dolaze u Neum iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, a i šire.

Ističemo da Muftijstvu mostarskom već godinama pristižu molbe za osiguranjem adekvatnog prostora za upražnjavanje vjerskih potreba. Ali, umjesto da su općinske vlasti imale razumijevanja za stvarne vjerničke potrebe, i da ih riješe na mjestu nekadašnje džamije na obali Neuma ili u njenoj blizini, bili smo primorani tražiti rješenje u Rabranima, koji su 31 kilometar udaljeni od centra Neuma.

Smišljenim djelovanjem općinske administracije, nažalost, Neum postaje mjesto aparthejda za muslimane. Njihovo fizičko prisustvo trpeljivo je samo u krajnjoj potrebi (zbog ekonomske koristi), a kulturni i duhovni identitet apsolutno nepoželjan.

Inspekcijskim zatvaranjem Tucakovića džamije, Općina Neum na najgrublji način prisiljava muslimane da sljedećeg petka na livadi klanjaju džumu namaz, jer im je zabranjen pristup njihovoj džamiji u kojoj stoljećima oni i njihovi preci obavljaju vjerske dužnosti (osim Drugog svjetskog rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu kada su muslimani bili protjerani sa svojih ognjišta, a njihove kuće i džamija uništeni).

Postavljamo pitanje domaćoj i svjetskoj javnosti da li je ovo poruka općinske administracije da su muslimani, njihovi vjerski obredi, vjerska edukacija i kulturna nadogradnja nepoželjni na području općine Neum?

U skladu s kojim ‘demokratskim vrijednostima’ općinska administracija propisuje obim i sadržaj vjerskih potreba, kvadraturu džamije i brojnost vjernika potrebnih da se izvrši adaptacija džamije?

Pozivamo visokog predstavnika, Misiju OSCE, ombudsmena za ljudska prava i predstavnike vlasti na svim nivoima da se uključe i pomognu da se ovo pitanje riješi u skladu sa vjerskim pravima i slobodama”, kaže se u saopćenju koje potpisuje muftija mostarski mr. Salem-ef. Dedović.

Akos.ba