Senahid Spahić za Akos.ba: Moramo ustrajati na putu borbe 

Doboj je jedan od strateških gradova u Bosni i Hercegovini zahvaljujući geografskom položaju koji ga je učinio saobraćajnim čvorištem sjevernog dijela naše domovina.

Doboj je prije rata prednjačio u razvoju zahvaljujući svom saobraćajnom i geografskom položaju, odnosno njemu su gravitirale i susjedne općine sa bošnjačkom većinom. Međutim, zadnjih godina zahvaljujući poduzetničkim umijećem Tešnja, Gradačca, Gračanice i drugih okolnih općina dešava obrnuti proces. Bilježe se i značajne investicije iz navedenih općina u Doboj što izuzetno povoljno utiče na ekonomiju Doboja, ali i na bošnjačku populaciju.

Izgradnjom autoputa Banja Luka – Doboj, odnosno Koridora Vc Doboj postaje sve poželjnije mjesto za investiranje i življenje. 

Senahid Spahić je rođen 1990. godine u Doboju. Početkom agresije na RBiH, sa svojom porodicom biva prognan u Tešanj, iz koje se vraća u rodni Doboj 1998. godine, gdje i sada živi sa svojom četveročlanom porodicom.

Osnovnu školu završio u Matuzićima, općina Doboj Jug, a srednjoškolsko obrazovanje stiče u Gimnaziji “Jovan Dučić” u Doboju. Godine 2012. diplomira na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, sa najvećim prosjekom u generaciji na smjeru Kriminalistika. Master studije upisuje iste godine te u roku polaže sve ispite izuzev završnog rada, zbog neplaniranog povratka u Doboj uslijed bolesti majke. Oženjen suprugom Medinom, te otac dvoje djece.

Spahić je politički aktivan i jedan je od najzaslužniji za ponavljanje lokalnih izbora u Doboju kad je izabran za odbornika u Skupštini grada Doboja, ispred koalicije SDA-SBiH-HB.

Sa Senahidom Spahićem razgovaramo o stanju u Doboju, strateškog značaju Doboja, njegovoj borbi za ponavljanje izbora i poboljšanja statusa Bošnjaka.

Razgovarao: Voloder Sanadin

Akos.ba: Bošnjaci su prema popisu stanovništva 1991. godine bili relativna većina na području Doboja koji je Dejtonskim sporazumom podijeljen na tri administrativne jedinice, 2012. godine Stanari su izdvojeni u zasebnu općinu. Kako izgleda demografija Grada Doboja danas, odnosno koliko Bošnjaka živi na području Doboja?

SPAHIĆ: Dejtonske granice entiteta razdvojile su prijašnju Opštinu Doboj na tri opštine u FBIH (Usora, Doboj Jug i Doboj Istok), i Grad Doboj u entitetu RS. 2014 godine osniva se i Opština Stanari koja je prema posljednjem popisu imala oko 7 000 stanovnika, a u čijim naseljima živi pretežno srpsko stanovništvo. To se svakako i politički refletktovalo u konetkstu pozicije Bošnjaka u Doboju, jer se zapravo povećao procenat Bošnjaka na području Grada Doboja i evo to smo na posljednjim Lokalnim izborima u BiH – ponovljenim u Februaru 2021 godine iskoristili.

Što se tiče trenutnog broja Bošnjaka u Doboju, skoro je nemoguće doći do egzaktnih podataka. Prema popisu iz 2013 godine taj broj je prelazio 15 000, međutim u tu brojku spadaju i osobe privremeno odsutne iz BiH. Posljednjih godina, ni grad Doboj nisu mimoišli problemi odlaska stanovništva u zemlje Zapada, kao ni problemi sa prirodnim priraštajem. Stoga su moje lične procjene da u Doboju ima oko 8 000 Bošnjaka sa prebivalištem u Gradu Doboju, te nekoliko hiljada koji imaju prebivalište u susjednim opštinama u FBIH: Doboj Jugu, Doboj Istoku, Tešnju, Gračanici, Maglaju itd.

Akos.ba: Tuzlanski kanton je ranije omogućio liječenje u svojim ustanovama Bošnjacima iz RS-a, dok Zeničko-dobojski kanton to nije uradio. Ima li naznaka da rukovodstvo ZE-Do kantona usvoji odluku u korist povratnika?

SPAHIĆ: Vlada TK je 2015 godine riješila to pitanje, što je za svaku pohvalu. Nažalost, drugi kantoni to nisu uradili. Problem zdravstvene zaštite, po mom mišljenju treba da se rješava na državnom ili barem na entitetskom  nivou, što bi se svakako delegiralo i na kantonalne i niže nivoe koji se bave zdravstvenom zaštitom. Značajan broj, skoro trećina povratničke populacije (iako nastojimo izbjegavati ovaj termin) je ponajviše zbog prava na liječenje, evidentiran sa mjestom prebivališta u FBiH, što prije svega utiče na politički kapacitet Bošnjaka u Doboju ali i na ekonomiju grada Doboja, u širem smislu, o čemu se također mora voditi računa. Ta populacija, pravno ne živi u Doboju i teško ih je vezivati za neke građanske obaveze, porezi i doprinosi im se po važećim zakonima uplaćuju u FBIH itd što u konačnici jača taj entitet i njegove administrativne jedinice.

Stoga smatram da, obzirom da se radi o jednom od ključnih pitanja, sve parlamentarne stranke orijentisane ka razvoju države Bosne i Hercegovine, trebaju dati dodatne napore na zakonskom rješavanju pitanja zdravstvene zaštite povratnika (i raseljenih lica) na državnom  ili na nivou FBiH. Bez Bošnjaka u ovom bh. entitetu zasigurno nema ni države Bosne  i Hercegovine, a Bošnjaci u RS-u mogu ostvarivati svoja prava isključivo ako su značajan politički faktor. Da bi to bili, svakako da je neophodno osigurati pravo glasa svima koji tu žive, rade i privređuju, odnosno kako bi na taj način Bošnjaci imali kapacitet da sami izaberu svoje predstavnike u skupštinama gradova/opština, Narodnoj Skupštini RS / Vijeću naroda, odnosno u svim lokalnim i entitetskim zakonodavnim tijelima. Paralelno s tim, stvorili bi se uslovi i za zastupljenost u izvršnim organima na svim  nivoima vlasti u entitetu RS.

Akos.ba: Zadnje lokalne izbore u Bosni i Hercegovini je obilježilo njihovo ponavljanje u Doboju zahvaljujući vašem angažmanu. Možemo li kroz ovaj primjer ustvrditi da državne institucije rade svoj posao, odnosno da mogu ispraviti malverzacije na terenu?

SPAHIĆ: Zbog brojnih izbornih neregularnosti, kako onim koje su prethodile izbornom danu, tako i onim na sam dan izbora, koje su rezultirale izbornom krađom i bošnjačkih glasova, insistirao sam na ponavljanju izbornog procesa u potpunosti. U tim aktivnostima bio sam nažalost jedini bošnjački kandidat, jer je s druge strane Koalicija Doboj u srcu pozivala bošnjački narod na proteste protiv CIK-a jer su odbili utvrditi rezultate izbora od 15. novembra 2020, gdje su “probosanske” stranke imale svega 4 mandata.

Odluka CIK-a bila je ponavljanje izbora na 89 od 106 biračkih mjesta, od čega je svega nekoliko sa većinskim bošnjačkim glasačkim korpusom. I u takvoj složenoj situaciji, bošnjački predstavnici su osvojili dodatna dva mandata u Skupštini grada Doboja te tako trenutno imamo šest odbornika u ovom organu.

Novi sastav CIK-a sa ovim odlukama svakako ulijeva nadu, međutim bitnijih promjena do izmjena Izbornog zakona, sumnjam da će biti. Konkretno, da i opozicija nije “digla prašinu”, mene kao pojedinca ne bi niko ni čuo niti bi se razmatrali dokazi koje sam uporno slao prema ovoj instituciji. Na koncu, i sam CIK je prihvatio kandidatske liste nezavisnih kandidata i političkih subjekata koji ne djeluju na prostoru Doboja. Tako smo iz dvije kuće u istom zaseoku imali četiri kandidata kao nosioce lista za četiri različita subjekta, sve sa ciljem da isti učestvuju u žrijebanju za biračke odbore kao pripremu za izborne neregularnosti, te tu nije bilo nikakve reakcije iz ove institucije.

Birački odbori, na taj način imenovani, zabranili su ulaske posmatračima onih političkih stranaka koji nisu bili “dio priče”, a gdje su spadali i npr. SDA i SDP, pod izgovorom epidemioloških mjera. Stoga, bez elektronske evidencije i glasanja, uz video nadzor sa biračkog mjesta, nema ni iole regularnih izbora. I tad će se malverzacije samo nastaviti, jer će se iste preseliti na teren gdje će dominirati kupovina bošnjačkih glasova, što naravno nije zaobišlo ni protekle lokalne izbore u Doboju.

Akos.ba: Uprkos navedenim problemima Doboj predstavlja presedan u RS jer se zastupljenost Bošnjaka u Skupštini povećala. Koji su konkretni pomaci ostvareni u cilju poboljšanja statusa Bošnjaka u ovom gradu?

SPAHIĆ: Mislim da smo jedina opština/grad gdje se broj predstavnika Bošnjaka u skupštinama povećao. Da smo bili mudriji i jedinstveni, taj broj bi za samo nekoliko stotina glasova, bio veći za dva-tri odbornika. Svakako da se sa brojem bošnjačkih odbornika povećala i zastupljenost Bošnjaka u izvršnoj vlasti Grada Doboja, u upravnim/nadzornim odborima gradskih institucija itd. Kada je u pitanju Skupština grada Doboja, bošnjački predstavnici djeluju u okviru dva kluba: “Koalicija Doboj u srcu”, kojoj je pripala i pozicija predsjednika Skupštine, te Klub odbornika SDP – SDA. Dobroj političkoj poziciji Bošnjaka u ovom gradu, zahvaliti se treba i Obrenu Petroviću, imajući u vidu činjenicu da je SNSD apsolutni pobjednik na proteklim lokalnim izborima sa 16 mandata (od ukupno 31) te da su u mogućnosti samostalno formirati većinu.

Njegova politika je da svi trebaju učestvovati i dati svoj doprinos u razvoju lokalne zajednice, što smo i mi podržali ponajviše zbog izuzetne saradnje Grada Doboja i gradonačelnika g. Borisa Jerinića sa Federalnim ministarstvom za raseljene osobe i izbjeglice, na čijem čelu je dr. Edin Ramić. Primjera radi, Grad Doboj finansijski učestvuje sa najmanje 49% u svim projektima koje raspiše FMROI, a koje podrazumijevaju učešće (infrastrukturni projekti, obnova stambenih jedinica i dr. projekti održivog povratka), i mislim da nema sličnog primjera saradnje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Mislim da takve stvari trebaju dobijati prostor u medijima, a ne sitna dnevno-politička prepucavanja.

Akos.ba