Vijesti iz zemlje

Odbijanje Komšića i Džaferovića da se sastanu s Lavrovom znači i odbacivanje ruskih političkih standarda

Na sesiji ”Kruga 99” o temi “BiH u procjepu ruskih i euroatlantskih standarda demokratskog razvoja“ govorio je prof.dr. Enver Halilović, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Ruskoj Federaciji

SARAJEVO (AA) – Odbijanje članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića i Šefika Džaferovića da se sastanu s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Sarajevu, između ostalog znači i neprihvatanje ruskih političkih standarda i opredjeljenje za evropske političke standarde, rečeno je uoči redovne sesije nezavisnih intelektualaca ”Kruga 99” organiziranog u nedjelju u online formatu, javlja Anadolu Agency (AA).

O temi “BiH u procjepu ruskih i euroatlantskih standarda demokratskog razvoja“ govorio je prof.dr. Enver Halilović, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Ruskoj Federaciji.

Naime, početkom sedmice ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov boravio je u posjeti Bosni i Hercegovini. Lavrov se prvo u Istočnom Sarajevu sastao s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, a na sastanku nije bila istaknuta zastava BiH.

Lavrov se sljedećeg dana trebao sastati s članovima Predsjedništva Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem te ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković. Komšić i Džaferović odbili su sastati se s ruskim šefom diplomatije.

Također, Dodik je Lavrovu po završetku posjete poklonio ikonu staru nekoliko stoljeća za koju ukrajinska strana tvrdi da je njihova, o čemu je diplomatsku notu uputila i ambasada Ukrajine u BiH. Ruski mediji u subotu su izvijestili kako je Lavrov najavio vraćanje ikone dok se slučaj ne rasvijetli.

Halilović je na konferenciji za medije prije sesije ”Kruga 99” o strukturama demokratskih principa, jedne demokratske ili s istinskom težnjom i mogućnošću za razvoj i primjenu demokratskih principa te druge, s vrlo ograničenim potencijalom za razvoj i uspostavu demokratskih principa.

Govorio je i o klasifikaciji i nominaciji određenih principa ne pretendirajući jedne i druge politike, demokratskih standarda te da ti principi budu u cijelosti i konačni, već da oni daju osnovu za bolje razumijevanje i uvođenje u pitanje o kojem je danas riječ.

Osvrnuvši se na političke standarde karakteristične za rusku politiku, odnosno demokratiju, Halilović je kazao kako uvođenjem jedne vjere u državnu politiku i to u zemlji koja je multikonfensionalna, dominacija je izuzetna i vrlo prisutna pravoslavne vjere u državnoj politici Ruske Federacije.

Nova konzervativna ideologija Ruske Federacije i umjesto bivšeg klasnog sistema, poretka i standarda, uvedeni su etničko, vjersko, politički standardi jedinstva države i naroda

”Ideologija apsolutne vrijednosti i moći države na svim nivoima vlasti i u svim oblastima života ljudi. Vrlo ograničen i može se u neku ruku kazati, neprijateljski stav i odnos prema civilnom društvu. Vrlo su česti progoni društvenih organizacija, udruženja građana i tako dalje na tom prostoru”, rekao je Halilović.

Osvrnuo se i na stavljanje energetike kao sredstva političke kontrole i utjecaja.

“Vladavina autoriteta, proizvodnja konflikata u pojedinim dijelovima svijeta radi svojih strateških interesa i svojih strateških ciljeva. Stoga se može, kao zajednička odrednica ruskih političkih principa, konstatirati da je to autoritarnost, stalno vraćanje na tradiciju, da su to društveni i politički konzervatizam i svi segmenti koji nastaju u vezi s tim”, rekao je Halilović.

Halilović je rekao kako na drugoj strani imamo značajno drugačije principe euroatlantskih političkih standarda i njihovih sadržaja (liberalnu demokratiju, izgradnja demokratskih suverenih nacija država kao zajednica slobodnih građana, vladavina prava i zakona, građanska prava jednakosti i ravnopravnosti, razvoj ekonomije i borba za što bolji životni standard, afirmativna akcija manjina i ugroženih grupa te zaštita nacionalnih manjina..)

Ukazao je i na jednu vrlo široku lepezu građanskih demokratskih standarda, euroatlantskih, koji su vrlo sadržajni i čija primjena i implementacija proizvodi općedruštveni napredak, napredak života građana, napredak društvene zajednice kao cjeline.

”Odbijanje članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića da se sastanu sa Lavrovom u Sarajevu, 14. decembra, na godišnjicu Dejtonskog sporazuma, između ostalog znači i neprihvatanje ruskih političkih standarda i opredjeljenje za evropske političke standarde i to u tom smislu se ta činjenica, koliko god na prvi pogled izgledala kao situacija koja je nastala protokolarnog tipa, je ustvari jedan historijski događaj za BiH i u BiH. To je jedno lidersko opredjeljenje BiH za euroatlantske političke standarde i nastojanje da se spriječi svaka alternativa toj vrsti“, rekao je Halilović.

Naveo je i kako primjena ruskih političkih principa u BiH, stavljanje etničkih entiteta kao država, vodi u krajnje disoluciju i nestanak.

”Rusija podržava i to je Lavrov direktno kazao u Zagrebu 16. decembra, velikohrvatsku politiku Plenkovića i Milanovića i to prije svega radi sebe, prije nego radi same Hrvatske i BiH, da bi preko hrvatskog entiteta u BiH ušla jedna mogućnost da Rusija što dublje uđe u ‘evropski trbuh’, da bi postigla svoj cilj i interese, da bi još više destabilizirala BiH, za sebe pridobila Hrvatsku za zajedničko lobiranje u institucijama EU i NATO-a, s obzirom da je Hrvatska članica i jednog i drugog, da bi dobila još jednu kartu za pregovore sa Zapadom, da Zapad gurne što dalje od svoje granice, ne daje ustupke Zapadu u svom okruženju, već da eventualne ustupke u diplomatskoj aktivnosti sa Zapadom, daje ustupke preko onih prostora na kojima je utjecajna”, rekao je Halilović.

Dodao je kako Hrvatska ne samo da prihvata, nego se i zalaže da bude ”Putinova i Vučićeva peta kolona u BiH i EU“.

Dodao je da je Hrvatska postala privredno vrlo zavisna od Rusije, stoga posjeta Lavrova Sarajevu, Beogradu i Zagrebu je ”ustvari jedan ruski prst u oči BiH, ali i cijelom Zapadu i svijetu“.

Podsjetio je na riječi Lavrova u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu koje se tiču bh. entiteta Republike Srpske, trećem entitetu, te Kosovu.

“To su nažalost, ruski politički interesi i ruski politički principi. To je sadržaj njihove, kazalo bi se slobodno, antievropske balkanske inicijative ili politike. Principi njihove politike na Balkanu, posebno u Bosni, jesu principi etnički, a ne građanski, nisu principi ravnopravnosti naroda i građana“, rekao je Halilović.

Dodao je kako se završetkom Hladnog rata, Rusija je izgubila niz teritorija i udaljila se od Berlina, ali se proširila na Balkan te tako došla do Beča.

Halilović je rekao kako ruski vojni transporteri sada slijeću u mnogim gradovima u okruženju među kojima su Beograd, Banjaluka, Mostar, a u Nišu postoji i baza.

“Rusija ima identičan pristup svim, tzv. zamrznutim konfliktima na prostoru bivšeg SSSR-a i bivše Jugoslavije, a jedan od njih je i Republika Srpska. Precizno rečeno, Rusija nikada nije prežalila niti se suštinski pomirila s nestankom SSSR-a i Jugoslavije“, rekao je Halilović.

Halilović je rekao kako RS, nepriznavanje Kosova i stvaranje zajednice od srpskih općina, podržavanje velikosrpskog i velikohrvatskog nacionalizma su faktički fenomenološke pojave ruske politike na Balkanu.

”Preko zamrznutih konflikata na Balkanu i Kavkazu Rusija drži pod političkom i diplomatskom kontrolom ova dva regiona posebno“, rekao je Halilović.

Smatra kako u političke odnose u savremenom svijetu, Rusija unosi faktički unosi svoju političku tradiciju zasnovanu na etničkom čišćenju, masovnim etničkim i političkim deportacijama, preseljenjima naroda, genocidima, brojnim političkim progonima, gulazima, trovanjima političkih konkurenata, likvidacijom novinara…

”U tom kontekstu je posebno bitno znati opredijeliti se historijski, društveno, ne samo individualno, odnosno u smislu perspektive i daljeg pravca razvoja BiH kao prosperitetnog i demokratskog društva“, rekao je Halilović.

Akos.ba

Povezani članci