Odgoj u Danskoj: Kako se stvaraju sretni ljudi?

Jedan dan u tjednu bez obaveza i aktivnosti, namijenjen isključivo bezbrižnoj dječjoj igri, zatim umjerenost u pohvalama, otvorena i jednostavna komunikacija, nastojanje da se dijete samostalno obrani u pojedinim situacijama, pomoć u preoblikovanju onoga što dijete misli da ne može u ono što može – samo su dio smjernica roditeljima u odgoju sretne djece.

Lana Kovačević  za vecernji.hr

Djece koja anksioznost i depresiju ne poznaju i koja izrastaju u sretnu naciju. Nije to šala. Takve smjernice odlike su danskog odgoja djece, prvi put ispisane u knjizi pod nazivom „Danski odgoj djece – što najsretniji ljudi na svijetu znaju o odgoju samopouzdane i sposobne djece“, koju hrvatski roditelji, u izdanju Egmonta, od ovoga tjedna mogu nabaviti u knjižarama.

Pozornost na zadatku

Dvije autorice, Jessica Joelle Alexander, američka kolumnistica i mama koja živi u Danskoj i Iben Dissing Sandahl, psihoterapeutkinja, poručuju da su Danci, odgajani po svojim jednostavnim i nepromijenjenim principima, pravilima i načelima već četrdeset godina, otkako je globalnih istraživanja, na samom vrhu liste najsretnije nacije na svijetu.

– Odlika danskog odgoja jest usmjeravanje djetetove pozornosti na zadatak umjesto na pohvalu. To djetetu pomaže usredotočiti se na rad, a ujedno ga uči i poniznosti. Pomaganje djetetu u izgradnji osjećaja da je sposobno usavršiti neku vještinu umjesto da je već majstor u nečemu postavlja čvršće temelje za rast i razvoj. A to potiče razvoj unutarnje snage i otpornosti. Način na koji hvalimo djecu doista snažno utječe na njihovu stabilnost – poručuju u svojoj knjizi autorice Jessica Joelle A Alex Ander i Iben Dissing Sandahl. Danska teorija odgoja skraćena je u akronim koji se lako pamti: P.A.R.E.N.T. (engl. roditelj), a koji je sastavljen od početnih slova engleskih riječi igra, autentičnost, preoblikovanje, empatija, bez ultimatuma i zajedništvo. Analizirajući i uspoređujući brojna svjetska istraživanja s danskom usredotočenosti na igru, suosjećanje i društvene vještine, autorice su zaključile da su Danci izdvojili najvažnije elemente odgoja. – Danska filozofija roditeljstva i način odgoja djece imaju uistinu dojmljive rezultate, a to su otporna, emocionalno sigurna djeca koja odrastaju u stabilne, emocionalno sigurne, sretne odrasle ljude koji zatim taj iznimno učinkovit način roditeljstva primjenjuju na vlastitoj djeci. Baština se prenosi na sljedeće naraštaje – poručile su autorice. Danci se groze fizičkog kažnjavanja djeteta, u obitelji nema povišenih tonova ni vikanja jer je odnos između roditelja i djeteta definiran jasno postavljenim pravilima. Uostalom, pravila ponašanja uspostavljaju se kada u sedmoj godini djeca krenu u školu. Svaki raniji odlazak u školske klupe ne podržavaju – jer, ističu, djeca prije svega trebaju biti djeca.

Timski rad, zajedništvo, empatija, ali i skromnost, temeljne su vrijednosti koju danska djeca uče u školama i unutar svojih obitelji jer, poručuju autorice, djeca moraju naučiti brinuti se jedna za druge. S njima se razgovara o osjećajima, kako dobrima tako i lošima, djecu se u školi i kod kuće potiče da grade pozitivnu sliku o sebi, da znaju prepoznati u čemu su dobra i da se u tome smjeru nastave razvijati, ali istodobno ne pokušavaju negirati svoje nedostatke. Njih se ne trebaju sramiti, poručuju mladim Dancima i roditelji, ali i profesori u školama.

Djeca zrcale roditelje

Danci oduvijek vjeruju da je briga za sreću drugih važna i za vlastitu sreću – poručuju autorice. Uostalom, kažu da roditelji i sami moraju pokazati empatiju prema djeci da bi ih potakli u takvim osjećajima.

– Na roditeljima je velika odgovornost jer su svojoj djeci prvi primjer empatije. Djeca neprestano promatraju i zrcale roditelje, ono što doživljavaju u svojemu domu ključno je za razvoj njihove empatije. Obitelji u kojoj su djeca izložena fizičkom, psihičkom ili seksualnom nasilju mogu uništiti djetetovu sposobnost empatije. Svako dijete koje je pretrpjelo traumu privrženosti ima narušen kapacitet za empatiju. Pretjerano zaštitničke obitelji također mogu loše utjecati na razvoj empatije – naglašavaju autorice i zaključuju: za Dance ne postoji loše dijete, samo loše ponašanje i loš roditeljski pristup.

Već danas možemo primijeniti ova glavna pravila odgoja

1. Danci svoju djecu žele naučiti da budu otporna i da razvijaju unutarnji kompas koji će ih voditi kroz život. Smatraju da djeca stalno uključena u aktivnosti kojima je cilj postizanje bilo čega – dobrih ocjena, nagrada ili pohvala nastavnika ili roditelja – ne razvijaju svoje unutarnje porive te da je odgoj usmjeren na pohvale pogrešan.
2. U danskom poimanju djetinjstva igra je od ključne važnosti pa velik broj danskih škola ima posebne programe poticanja učenja sportom, igrom i tjelovježbom. Neki od njih namijenjeni su mlađim osnovnoškolcima, a vode ih i nadziru stariji osnovnoškolci. Tako se mlađe i starije učenike potiče da zajedno sudjeluju u igrama poput skrivača, vatrogasaca i brojnim drugima.
3. Danci smatraju da je naučiti djecu emocionalnoj iskrenosti, odnosno da ne pribjegavaju samozavaravanju, neprocjenjiv dar.
4. Danci smatraju da su djeca urođeno dobra i tako se postavljaju prema njima.
5. Danci žele da njihova djeca poštuju druge, ali poštovanje je dvosmjerno. Morate ga dati da biste ga primili. Zbog toga je mnogo važnije pokazati im to vlastitim primjerom nego o tome samo govoriti
6. U Danskoj se mnogo više vremena i energije posvećuje osmišljavanju načina sprečavanja problema nego kažnjavanju djece.
7. Danski nastavnici obučeni su da svakom učeniku pristupaju individualno, kao pojedincu s vlastitim specifičnim potrebama.
8. U Danskoj se djeca od najmlađe dobi uče timskom radu kako bi bila spremna pomagati drugima, surađivati u timu te podizati timski duh. Djecu se uči kako prepoznati tuđe prednosti i slabosti te kako mogu pomoći drugima baveći se onim što nije vidljivo na površini.
9. Danski je roditeljski stil demokratičniji te potiče razvoj povjerenja i stabilnosti u djece. Djeca koja osjećaju poštovanje i razumijevanje roditelja, kojoj se pomaže da shvate i poštuju pravila, razvijaju mnogo snažniji osjećaj samokontrole i odrastaju u sretnije, emotivno stabilne ljude.

akos.ba