Da li je dozvoljeno bojenje kose?

Drugi aspekt dotjerivanja odnosi se na bojenje sijede kose ili brade. Već je rečeno da Jevreji i kršćani izbjegavaju bojenje kose smatrajući da je dotjerivanje i ukrašavanje u suprotnosti sa pobožnošću i vjerovanjem, u če­mu su ih podržavali rabini, svećenici i asketi, koji pregone u vjeri. Božiji Poslanik – alejhi’s-selam – zabranio je muslimanima da oponašaju nemuslimanske narode, da slijede njihove običaje i sl., kako bi oni, muslimani, mogli razvijati svoju osobenost i neovisne karakteristike u izgledu i ponašanju.

El-Buhari prenosi od Ebu Hurejrea da je Resulullah – alejhi’s-selam – rekao: „Jevreji i kršćani ne boje kosu, a vi se razlikujte od njih“ (El-Buhari, Odijevanje, poglavlje Bojenje kose).

Međutim, ovo nije zapovijed već samo preporuka, kao što se da vidjeti i iz postupka ashaba poput Ebu Bekra i Omera, koji su običavali bojiti kosu, dok drugi, kao npr. hazreti Alija, Ubej ibni Ka’b i Enes, to nisu činili.

Ostaje pitanje koju vrstu boje treba koristiti, crnu ili to mogu biti i druge boje. Ili izbjegavati crnu boju? Ako je čovjek u poznim godinama, sijede kose i brade, ne priliči mu baš da koristi crnu boju. Na dan oslobođenja Mekke Ebu Bekr je doveo svoga ostarjela i slijepog oca Ebu Qahafu, noseći ga sve dok ga nije posadio ispred Božijeg Poslanika – alejhi’s-selam. Ugledavši Ebu Qahafinu bijelu kosu, Resulullah – alejhi’s-selam – reče: „Promijenite mu ovo (tj. boju kose), ali izbjegavajte crninu“ (Fethu­’l-bari – objašnjenje spomenutoga hadisa, poglavlje Bojenje kose).

Međutim, ukoliko čovjek nije tako star i iznemogao kakav je tada bio Ebu Qahafe, ne smeta ako se koristi crna boja. U povodu ovoga Ez-Zuhri je kazao: „Mi smo kosu bojili u crno dok je lice bilo mlado, ali smo je prestali koristiti kada je lice postalo izborano a zubi istruhli“ (Ibni Ebu Asim u knjizi Bojenje kose).

Neki od prvih muslimana, selefa, uključujući i neke od Poslanikovih – alejhi’s-selam – ashaba poput Sa’da ibni Ebi Weqqasa, Uqbea ibni ‘Amra, El-Hassana, El-Husejna, Džerira i drugih, uživali su olakšicu u upotrebi crne boje. No, neki alimi, opet, nisu mišljenja da je upotreba crne boje do­puštena osim u ratu kada bi neprijatelj mogao biti impresioniran činjenicom da su svi muslimanski vojnici mladići.

Ebu Dherr prenosi hadis:“Najljepše čime ćete ukloniti sijedu kosu je hinna’ i ketem“ (Fethu­’l-bari).

Hinna’ je biljka ružičastorumene boje koja se upotrebljava za knu, a ketem je biljka koja uspijeva u Jemenu, producira crnu boju s nijansama crvenila.

Prenosi se da je Enes rekao: – Ebu Bekr se knio hinna’om i ketemom, a Omer samo hinna’om.

Poglavlje iz knjige „HALAL I HARAM U ISLAMU”, dr. Jusuf El-Karadavi, Izdavač: Ljiljan, Sarajevo, 1997. godina akos.ba