Muhamed Junus: Siromašni ljudi su najveći svjetski poduzetnici, inoviraju svaki dan da bi preživjeli
Trenutna finansijska kriza čini vrlo jasnim da naš trenutni finansijski sistem nije održiv. Ovo je pravo vrijeme da se ponovno zamislimo i re-dizajniramo finansijski sistem, koristeći novi set ciljeva.
Globalna finansijska kriza je pokazala ozbiljne nedostatke kada je naš bankarski sistem u pitanju, jer je on pretvorio tržište u pravi kasino. To više nije biznis; to je pravo kockanje, pretjerana pohlepa i neodgovorni kapitalizam. Takav sistem je ohrabrio neodgovorno ponašanje kod pojedinaca koji utiču na tržište.
Ovo je mjesto gdje društveno preduzetništvo dolazi. Društveno preduzetništvo nudi etičke smjernice: kompanije koje ne izdvajaju dividende, a usmjerene su na rješavanje socijalnih (društvenih) ciljeva – kompanije koje brinu o osnovnom nedostatku današnje verzije kapitalizma.
Kreditna tržišta su izvorno stvorena da služe ljudskim potrebama, da kompanijama i pojedincima obezbjeđuju kapital za pokretanje ili proširenje poslovanja ili ispunjenje drugih finansijskih potreba. U posljednjih nekoliko godina, međutim, kreditno tržište je iskrivljeno od strane jedne grupe ljudi i kompanija koji imaju različiti cilj na umu – da ostvare nerazumno visok stepen finansijskog povrata na investicije kroz domišljate oblike finansijskog inženjeringa.
S padom stambenog tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama, ova kuća od karata je pala. Sada pate milioni ljudi širom svijeta, koji su investirali u dobroj vjeri, a nisu imali nikakvu aktivnu ulogu u tim igrarijama. Kao što se najčešće dešava, siromašni su oni koji moraju snositi većinu teških posljedica.
Međutim, što je dublja kriza brojnije su prilike da se isprave greške. Sadašnja kriza nam pruža izvrsnu priliku da redizajniramo naš finansijski sistem na jedan temeljan način. Ako propustimo ovu priliku ponovo ćemo krenuti putem na kome se ponavlja istorija.
Dobra ekonomska teorija mora dati ljudima priliku da koriste svoje talente za izgradnju svojih vlastitih života.
Moramo pobjeći od tradicionalnog puta na kome se bogati bave biznisom, a siromašni zavise od privatnog ili javnog milosrđa. U mom iskustvu, siromašni ljudi su najveći svjetski poduzetnici. Svaki dan, oni moraju inovirati da bi preživjeli. Oni ostaju siromašni jer nemaju mogućnosti da pretvore svoju kreativnost u održivi izvor prihoda.
Ovo je mjesto gdje ideja socijalnog biznisa dolazi; gdje investitori podržavaju socijalna preduzeća, koja imaju društvene misije, umjesto da razmišljaju isključivo o maksimizaciji profita. Ja sam mnogo puta bio svjedok da kompanije koje ulažu u socijalna preduzeća na kraju imaju koristi od društvenog poslovanja čineći svijet boljim mjestom za sve. U kratkom roku ona se pokazuju mnogo konkurentnijim zbog pozitivnih učinaka s obzirom na motivaciju zaposlenih i povećanje inovacijskog potencijala.
Ono što moramo uraditi jeste da strateški razmišljamo o razvoju, analizirajući potencijal zemlje u odnosu na region i svijet u cilju pronalaženja prilika za rast. Platforme poput Global Social Business Summit mogu olakšati proces dovođenja promjena. One nude prostor za uspostavljanje veza između različitih privrednih grana kako bi se izgradila globalna mreža za društveno preduzetništvo i socijalna ulaganja. Ja promovišem i osnivam društvena preduzeća već dugi niz godina kako bih pomogao borbu protiv siromaštva i drugih društvenih problema. Vidim da se stvara ogroman interes u cijelom svijetu za ovim, novim načinom poslovanja. Učinimo da napravimo korak naprijed kako bismo napravili promjenu i kako bismo uspjeli da stvorimo svijet o kome sanjamo. Imamo sposobnost da to uradimo!
Prof Muhamed Junus (Muhammad Yunus) je osnivač Grameen Creative Lab, koja organizuje Globalni samit socijalnih preduzeća (Global Social Business Summit). Profesor Junus je, zajedno sa Grameen bankom, čiji je osnivač, 2006. g. dobio Nobelovu nagradu “za napore u kreiranju ekonomskog i socijalnog razvoja”. Više o Gramen banci možete naći na njenom zvaničnom web sajtu.
Vakat.ba/Huffington
akos.ba
