Zašto je potrebna primjena Rezolucije: Evo kako i koliko o genocidu u Srebrenici uče djeca u entitetu FBiH, u pet kantona ni slova o zločinima nad Bošnjacima
Rezolucija o genocidu u Srebrenici koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija u maju ove godine ima višestruk značaj.
Jedna od mjera koja se predviđa Rezolucijom je i da se o masovnom ubistvu nad Bošnjacima, kojih je samo u Srebrenici ubijeno više od 8.327, uči kroz obrazovni sistem.
Preporod.info je u više navrata od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke (FMON) tražio da pojasne kada bi se u Nastavni plan i program to gradivo moglo i uvesti. Pitali smo i koliko se u sadašnjim udžbenicima uči o počinjenim zločinima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Kazali su nam da se Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, u okviru svoje nadležnosti, fokusira na svoju koordinativnu ulogu jer Ustav Federacije Bosne i Hercegovine dodjeljuje kantonima isključivu nadležnost u provođenju obrazovne, pa samim tim i udžbeničke politike.
S tim u vezi, a prema njima dostupnim podacima u vezi sa uvođenjem/izučavanjem
1. U Zeničko-dobojskom kantonu je izučavanje sadržaja vezanih za genocid nad Bošnjacima Srebrenice uvršten od školske 2018/2019. godine, kada je u Nastavni plan i program historije za deveti razred uvrštena cjelina vezena za period odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. godine.
Ti sadržaji su kurikularnom reformom od školske 2022/2023. godine uvršteni i u opšte srednje obrazovanje (gimnazije), a u narednoj fazi je planirana izrada novih kurikuluma baziranih na ishodima učenja za srednje stručne i tehničke škole, kada će ovi sadržaji biti uvršteni i u sadržaje nastavnih predmeta za te škole. Osim toga, u Zeničko-dobojskom kantonu su sve osnovne škole od školske 2021/2022. godine uvrstile u plan i program odjeljenskih zajednica, od 6. do 9. razreda, sat posvećen genocidu nad Bošnjacima Srebrenice.
Također, većina osnovnih i srednjih škola svojim godišnjim programom rada, a sa ciljem njegovanja kulture pamćenja, već duži niz godina organizuje posjete Memorijalnom centru u Potočarima kod Srebrenice.
2. U Posavskom kantonu, učitelji/nastavnici njeguju kulturu sjećanja, te na časovima historije, razredne zajednice i kao međupredmetne teme obrađuju izučavanje o genocidu i masovnim pogubljenjima počinjenim u Bosni i Hercegovini i okruženju.
3. Što se tiče Kantona Sarajevo, novim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo se definiše da će Ministarstvo osigurati da nastavni sadržaji, odnosno tematske jedinice koje su posvećene izučavanju zločina genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini u vremenskom periodu 1992-1995. godina i tematske jedinice posvećene opsadi Sarajeva, a koje su utvrđene presudama nadležnih sudova, budu obavezujući dio nastavnih planova i programa, kao i Kurikuluma u širem smislu.
4. Također, u Unsko-sanskom kantonu, se novim Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju definiše da će ministar osigurati da nastavni sadržaji, odnosno tematske jedinice koje su posvećene izučavanju zločina genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini u vremenskom periodu 1992-1995. godina i tematske jedinice posvećene opsadi Sarajeva, a koje su utvrđene presudama nadležnih sudova, budu sastavni obavezujući dio nastavnih planova i programa/kurikuluma.
Nastavni predmet Historija/Istorija/Povijest za 9. razred osnovne škole koji je u primjeni na području Unsko-sanskog kantona, u tematskoj cjelini “BiH krajem XX. i početkom XXI. vijeka” koji se odnosi na izučavanje sadržaja u periodu agresije na BiH, utemeljeni su na činjenicama utvrđenim u postupcima pred međunarodnim sudovima te pravosnažnim presudama za djela iz navedenog perioda na domaćim i međunarodnim sudovima.
5. Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona je donijelo Odluku o izmjeni i dopuni Nastavnog plana i programa za deveti razred devetogodišnje osnovne škole koja se primjenjuje od školske 2018/2019. godine, a prema kojoj učenici uče o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, ratnim zločinima, stradanju civila i djece, uništavanju kulturno-historijskog naslijeđa i vjerskih objekata, opsadi Sarajeva i drugih bosanskohercegovačkih gradova, značajnim ličnostima i datumima u borbi za suverenitet i nezavisnost Bosne i Hercegovine, itd.
Ovo kantonalno ministarstvo je odobrilo za upotrebu “Historija 9, Dodatak udžbeniku historije za deveti razred devetogodišnje osnovne škole”. Nadalje, svake školske godine svi učenici devetog razreda sa područja Tuzlanskog kantona posjete Memorijalni centar Srebrenica i mezarje u Potočarima, a finansiranje posjete snosi Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona.
Ministarstvo obrazovanja i nauke ovog kantona i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine potpisali su Memorandum o saradnji na aktivnostima uključenja sudski utvrđenih činjenica iz “Baze sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH” u nastavnom procesu, odnosno kao nastavni materijali u predmetu Historija.
– Što se udžbenika tiče, udžbenička politika u entitetu Federaciji BiH se reguliše na osnovu aktuelne Odluke o postupku pripremanja i odobravanja udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava za osnovne i srednje škole u FBiH, koju je donijela Koordinacija ministara obrazovanja i nauke u FBiH. Dakle, svaki odobreni udžbenik koji se nalazi na Spisku odobrenih radnih udžbenika, udžbenika, priručnika, radnih listova i zbirki zadataka za osnovne škole, gimnazije i srednje tehničke i stručne škole prolazi proceduru definisanu gore navedenom Odlukom. Svaki udžbenik za osnovnu školu je napisan na osnovu Okvirnog nastavnog plana i programa za devetogodišnju osnovnu školu, pa i udžbenici historije – navodi se.
Iz FMON-a napominju da se novija historija BiH tretira u Okvirnom nastavnom planu i programu historije za 9. razred pod tematskom cjelinom “BiH u 20. vijeku”, a od učenika se očekuje da “objasni i razumije tok i posljedice rata; razumije značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma; razumije i može da objasni politički, društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996. do 2000. godine”.
– Učenici razvijaju svijest o značaju medija na formiranje javnog mijenja i njihovoj ulozi u vrijeme rata. Učenici su svjesni značaja Haškog tribunala, procesuiranja svih ratnih zločina. Izrađuju svijest o značaju očuvanja kulturne baštine BiH. Aktuelni udžbenik Historija za 9. razred devetogodišnje osnovne škole odobren je na osnovu Javnog konkursa za pribavljanje rukopisa udžbenika za 9. razred osnovne škole, uz napomenu da se prilikom raspisivanja javnog konkursa za pribavljanje rukopisa udžbenika historije uvijek navodi da udžbenici historije trebaju biti napisani u skladu sa Okvirnim nastavnim planom i programom historije za određeni razred, kao i u skladu sa Smjernicama za pisanje i ocjenu udžbenika historije osnovnih i srednjih škola, koji su objavljene u “Službenom glasniku BiH”, broj 5/2007. Na izradi pomenutih Smjernica su pored Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, učestvovali i članovi Radne grupe za historiju – pojašnjeno je iz FMON-a.
Dodaju da krajnju odluku o tome koji nastavni plan i program se realizuje na nivou kantona, u koje su unesene specifičnosti svakog od njih, donose kantonalna ministarstava obrazovanja, u skladu sa njihovim nadležnostima.
– Dakle, udžbenici historije koji se nalaze na Spisku odobrenih radnih udžbenika, udžbenika, priručnika, radnih listova i zbirki zadataka za osnovne škole, gimnazije i srednje tehničke i stručne škole, a koji je objavljen na web-stranici Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, napisani su u skladu sa Okvirnim nastavnim planom i programom za određeni razred, kao i u skladu sa Smjernicama za pisanje i ocjenu udžbenika historije osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini. I majući u vidu gore navedeno, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke će nastojati, u skladu sa svojom koordinirajućom ulogom, predložiti da se ovo pitanje uvrsti na dnevni red sjednice Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine – kaže se u odgovoru koji smo dobili iz FMON-a.
akos.ba