Zašto i zbog čega je bitno tražiti halal opskrbu?

Rizk (opskrba) i vrste rizka

Rizk ili opskrba podrazumijeva ono što se pojede, popije i ono od čega se čovjek na neki način okoristi. Sve ono što je Allah dao Svojim stvorenjima za jelo i piće, kao i sve ono od čega imaju neki vid koristi naziva se rizkom. Ono što neka osoba posjeduje, ali joj u suštini ne koristi u stvarnom značenju, ne ubraja se u rizk. Prema tome, ono što se pojede, popije i zbog čega se čovjek okoristi naziva se hakiki (istinski) rizk, dok sve ostalo spada u ma’edžazil rizk (apstraktan, figurativan). Takve stvari mogu se nazivati imetkom ili vlasništvom osobe, ali ne mogu se nazivati rizkom. Ovo o čemu govotimo jeste tzv. materijalni rizk, pored kojeg postoji i duhovni rizk tj. ono što je hrana za srce i dušu. Kad govorimo o duhovnom rizku tu mislimo na iman (vjerovanje u islamske istine) te na marifet (spoznaju) Uzvišenog Allaha. Nakon toga dolazi znanje o propisima ibadeta, ahlaka i slično. Neki učenjaci rizk razvrstavaju na četiri kategorije: ma’zum, maksum, memluk i mev’ud. Oni koji govore o ovim vrstana rizka podrazumijevaju pod navedenim tzv. zagarantovani rizk, određeni rizk, rizk koji se posjeduje i obećani rizk. Oni tvrde da se imetak povećava ali se rizk ne povećava.

Šta znači halal i važnost traženja halala?
Halal je ono što je Kur’anom i sunnetom dozvoljeno, ono čije se izvršenje smatra prikladnim, odnosno ono po pitanju čega ne postoji zabrana niti ograničenje. Počesto se izražava pojmovima mubah i džaiz; koristi se i onda kada želimo definisati ono što je mukellefu (punoljetnoj osobi) prepušeno kao slobodan izbor da li će uraditi ili ne. Traženje halal opskrbe je farz. Od prvog čovjeka pa sve do kijametskog dana svim vjernicima je naređeno da jedu ono što je čisto i što je halal.

Uzvišeni kaže: ,,O ljudi, jedite od onoga što ima na zemlji, ali samo ono što je dopušteno i prijatno, i ne slijedite šejtanove stope, jer on vam je neprijatelj jasni.” (Bekare, 51)
U hadisu se kaže:

,,Najbolje djelo je halal zarada.”

,,Najčišća i najbolja zarada je ono što čovjek napravi svojim rukama i svaki oblik časne i poštene trgovine.” (Ahmed u Musnedu)

Haram i opasnosti harama
Haram je ono što je jasno i nedvosmisleno zabranjeno, čiji je propis pouzdano poznat i u vezi čega nema kod muslimana suprotnih mišljenja. Allah Uzvišeni je krug halala učinio toliko širokim da nemamo potrebu da zalazimo u područje harama. Sve naredbe i zabrane Ostavio je isključivo radi našeg dobra, radi naše sreće na Dunjaluku i Ahiretu. Poslanik a.s. nas upozorava na opasnost haram hrane, te o potrebi suzdržavanja i udaljavanja od svega što je sumnjivo. Ulema smatra da je pod pojmom ,,šuhubat” (sumnjivo) podrazumijeva ono za šta se ne može reći niti da je halal niti da je haram. To je nešto između halala i harama. Vjernik treba izbjegavati svaki posao i zaradu za koji ima sumnju da bi mogao biti haram.

Rad je obaveza
Allah Uzvišeni je sve svoje blagodati na Zemlji dao ljudima na raspolaganju. Međutim da bi se mogli okoristiti tim blagodatima potrebno je raditi. Čovjek mora da radi i da se trudi kako bi mogao zadovoljiti mnogobrojne potrebe koje ima. To je Allahova naredba. Uzvišeni kaže: ,,I dan za privređivanje odredili!” (En–Nebe, 11) Vjernik zna vrijednost truda, rad i zalaganja i on nikada ne lijenčari. Čekati pomoć od drugoga a ne raditi nikako ne priliči muslimanu.

Potrebno je steći zanimanje i osposobiti se za neku struku
Islam je preporučio da se nauči neki zanat i da se stekne zanimanje. Poslanik a.s. potiče vjernike da izuče neko zanimanje i da se stručno osposobe za korisne i halal poslove, pa nam kaže: ,, Allah Uzvišeni voli vjernika koji ima neko zanimanje (koji se tako spasio ovisnosti o drugim ljudima)! ” (Taberani, Bejheki) Jedan od učenjaka iz prve generacije je rekao: ,, Nije potpuni ibadet koji se čini sa nafakom koju su drugi stekli, prvo se pobrini za nafaku pa onda ibadeti. ”

Naš nijet
Svako ko obavlja neki posao, obavlja ga da bi postigao dunjalučka dobra i koristi ili da bi postigao ahiretska dobra i koristi. Vjernik se trudi da u ime Allaha, na halal način stekne i dunjalučka i ahiretska dobra. Stoga je bitno da imamo iskren nijet da svojim radom budemo u ibadetu Uzvišenom Allahu. Svako onaj ko radi i zarađuje na halal način on je u ibadetu. To možemo vidjeti iz mnoštva primjera vezanih za životopis Allahovog Poslanika a.s. i njegovih ashaba. U jednoj predaji koja se vezuje za prve generacije se kaže: ,,Nakon što se steknu osnovna islamska znanja koja su farz, i sticanje halal opskrbe je farz.” (Zabilježio Taberani i Bejheki) Koliko su prve generacije pridavale pažnju sticanju opskrbe na halal način radom vidi se iz predaje u kojoj se kaže da je Jusuf Ibn Esbat upitao Šuajba Ibn Harba: ,,Da li si svjestan da ti je klanjanje namaza u džematu sunnet, a sticanje opskrbe na halal način farz?”, na što mu je Šuajb potvrdno odgovorio. (Bilježi Ebu Nu’am)

Vrijednost rada i društvenog aktivizma
Islam preporučuje da čovjek radi da bi opskrbio sebe i svoju porodicu, ali i da bi bio produktivniji i korisniji član zajednice kako bi mogao pomagati i druge ljude. Tokom svog rada i privređivanja u svom svakodnevnom djelovanju trebamo se čuvati od licemjerstva i samohvalisanja. Onda kada pomažemo društvenu zajednicu ili nekog pojedinca trebamo to činiti onako kako je preporučio Poslanik a.s. naznačivši da je najbolje pomaganje na način ,,da ne zna lijevica šta je dala desnica.”
Za svoje pomaganje drugih bićemo višestruko nagrađeni. Postoje hadisi koji nas podstiču i da ukoliko imamo nekoga kao dužnika da mu odgodimo taj dug ili da mu ga upotpunosti otpišemo.
Kad je u pitanju haram ishrana Poslanik nam je naznačio da Uzvišeni ne voli kada mu se ljudi obraćaju dovom a sve oko njih haram.

Ishrana utiče na srce
Srce je kompas tijela i ono sa halal ishranom pokazuje Pravi put a sa haramom pokazuje pogrešan smjer. Učenjaci i pobožnjaci Ummeta smatrali su da čista i halal ishrana potpomaže čovjeka da ustraje na Pravom putu, dok mu je haram jasna i vidljiva prepreka.

ZAKLJUČAK

Opskrbe su određene u ezelu i jasno je propisano kome šta pripada. Ne povećava se bilo šta niti se smanjuje. Uzvišeni je dao da ljudi jedni drugima svojim sebebom donose opskrbu i da ona kruži između njih, tj. da oni budu posrednici nečije nafake, ali to je sve sa Allahovom dozvolom, znanjem i određenjem.

Poslanik a.s. ukazujući na to kaže: ,,Ni jedna duša neće umrijeti dok ne upotpuni svoj rizk. Kad je tako, bojte se Allaha i tražite svoju opskrbu na lijep način, uzimajte ono što je halal, ostavite ono što je haram!” (Ibn Madže, Hakim, Ibn Hiban i Bejheki) Svoj imetak treba zarađivati halalom iskreno se nadajući nagradi Uzvišenog za svoju aktivnost koja je okarakterizirana kao ibadet. Naši poslovi treba da budu dozvoljeni i općekorisni. Onaj koji je na usluzi svojoj porodici, društvenoj zajednici i ljudima oko sebe taj je sigurno na Putu istine i na putu koji ga vodi do Dženneta.

Izvor: ”Halal lokma: sofra Allahu bliskih robova”
Autor: S. M. Elhuseyni

Za Akos.ba priredila: Adisa Omerbašić