Zašto Francuska sada zabranjuje nošenje islamske odore, abaje, u školama

Francuski ministar obrazovanja Gabriel Attal ponovno je otvorio staru raspravu u francuskom društvu o granicama slobode u školama. Attal je najavio da će zabraniti korištenje abaje, islamske ženske halje, u obrazovnim centrima u zemlji.

“Sekularizam nije ograničenje, već sloboda”, izjavio je Attal u intervjuu za francuski kanal TF1, gdje je govorio o “nužnom i pravednom” pravilu. Premda nije naveo tačan datum, ministar je potvrdio da o tome namjerava razgovarati s prosvjetnim djelatnicima prije početka školske godine 4. septembra.

“Sekularizam je sloboda da se kroz školu emancipiraš”, insistira ministar, koji smatra da je odlazak u školu zamotan u abaju “religiozan gest, čiji je cilj iskušavanje otpora Republike prema sekularnom svetištu kakvo bi škola trebala biti”.

Tokom istog intervjua, Attal je uvjeravao da je ova odluka donesena na zahtjev i u saradnji s “učiteljima i direktorima centara”, koji uvjeravaju da je ponekad “teško provoditi ovo pravilo”.

“Želim vam dati jasna pravila na nacionalnoj razini u narednim danima”, rekao je Attal o zabrani nošenja ove tunike koja pokriva cijelo tijelo osim glave, iako je u mnogim prilikama žene upotpunjuju šalom kojim se praktično potpuno pokrivaju.

Ova objava dolazi nekoliko dana nakon što su zaključci izvještaja državnih službi koji otkrivaju eksploziju onoga što opisuju kao “napade na sekularizam” u školama objavljeni u javnosti. Prema tom dokumentu, lani je u tom smislu obavljeno 4.710 saopćenja, što je dvostruko više nego prethodne godine. U izvještaju se ističe da su napadi na sekularizam postali mnogo brojniji u Francuskoj nakon atentata na profesora Samuela Patya, kojemu je Abdullakh Anzorov, mladić čečenskog porijekla, odrubio glavu jer je u razredu gdje je predavao pokazao karikature Poslanika Muhameda.

Direktori škola muče se sa zadatkom upravljanja odjećom učenika prekrivenih abayama (tradicionalne duge haljine na Bliskom istoku, koje se nose preko druge odjeće) ili qamisa (dugačke muške haljine). Učitelji traže “jasne upute” kako bi znali je li ta odjeća izraz vjerske pripadnosti, suprotno zakonu iz 2004. godine. Navedeni zakon tvrdi da je “u dječjim vrtićima, javnim školama i srednjim školama zabranjena odjeće u kojoj učenici tobože iskazuju vjersku pripadnost”.

Ali ne misle svi isto o tome je li abaya odjevni predmet s vjerskim konotacijama. Francusko vijeće za muslimansko bogoslužje objavilo je u junu da abaja “nije muslimanski vjerski znak” i naglasilo da “u muslimanskoj tradiciji odjevni predmet bilo koje vrste nije sam po sebi vjerski znak”. Njena upotreba je “ambivalentnija od vela”, kazao je Haoues Seniguer, profesoru na IEP-u u Lyonu i stručnjak za odnose između islama i politike u Francuskoj.(stav.na)

akos.ba