Vitamin D – esencijalni vitamin kod djece i odraslih
Većina zdrave dojenčadi dobiva sve potrebne hranjive sastojke s majčinim mlijekom ili mliječnom hranom. U ispitivanjima udruženja pedijatara utvrđeno je da je rizik od nedostatka vitamina D kod dojenčadi i djece povećan, a najproblematičniji je za djecu do treće godine života. Dojenčadi i djeci savjetuje se dodavanje vitamina D u prehranu.
Vitamin D spada u grupu vitamina koji su topljivi u mastima. Vitamin D nije bez razloga poznat kao sunčani vitamin. Naime u našoj koži proizvodi se uz djelovanje sunčevih zraka. No prisutan je u određenoj hrani, kao što su meso, ulje jetre masnih riba i obogaćeno mlijeko ili sokovi, ali u premalim količinama da bi se dovoljna količina unijela u tijelo samo prehranom.
Zašto je vitamin D važan?
Vjerojatno vam je već poznato da je vitamin D važan za jake kosti i zube. Osim toga, iznimno je učinkovit za imunološki sistem i mišiće. Brojna istraživanja pokazala su da postoji veza između nedostatka vitamina D i razvoja karcinoma, multiple skleroze, alergija, kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti.
Zbog rasta i razvoja, nedostatak vitamina D najčešći je kod djece, naročito mlađe od tri godine. Kod novorođenčadi je status vitamina D vrlo uslovljen vitaminskim statusom majke, o kojem ovisi i količina vitamina D u njenom mlijeku. Glavni su razlozi nedostatka vitamina D kod dojenčadi prehrana zasnovana na majčinom mlijeku ili, ako ona nije moguća, na adaptiranom mlijeku, uvođenje namirnica koje imaju razmjerno malo vitamina D i, zbog opasnosti od opekotina, mala izloženost suncu.
Kod sve dojenčadi i djece povećan je rizik od nedostatka vitamina D, a posebno su rizične ove skupine: djeca koja su kratko i rijetko izložena suncu (koja većinu vremena proborave u zatvorenim prostorijama i tijelo im je uglavnom prekriveno odjećom), djeca koja su dugo dojena – do kasnog razdoblja dojenja – i ne dobivaju dodatak vitamina D, djeca s nekim kroničnim bolestima i tamnoputa djeca.
Prirodnih izvora vitamina D ima malo. Masne ribe (haringa, skuša, tuna, srdele, losos) i ulje iz jetre bakalara najbogatiji su izvori vitamina D3, a manje količine nalaze se u goveđoj jetri i žumanjku. Danas se upravo vitamin D dodaje mlijeku i mliječnim proizvodima te drugim namirnicama koje imaju prirodno vrlo malo vitamina D.
Što sami možemo učiniti
Teoretski bi se ljeti, pri odgovarajućoj izloženosti sunčevoj svjetlosti, vitamin D mogao dovoljno proizvesti u koži za cijelu zimu jer se višak može pohraniti u masne zalihe, odakle se po potrebi može izlučivati.
Nažalost ne možemo proizvesti dovoljno zaliha za cijelu godinu. Osim toga, kod nekih skupina potreban je poseban oprez pri zaštiti od sunca. Dojenčad i djeca u pravilu se ne izlažu vrućem ljetnom suncu, a ako se i izlažu, treba ih namazati kremama s visokim zaštitnim faktorom, obući im odjeću dugih rukava i pokriti im glavu. Na taj se način praktično u potpunosti zaustavlja proizvodnja vitamina D koji je ključan za zdrav razvoj djece.
Udruženja pedijatara trenutačno preporučuju da se prehrani djece do navršene 1. godine dodaje 400 IU (međunarodne jedinice) vitamina D dnevno, što odgovara 10 µg, a prehrani tinejdžera od 400 do 1000 IU na dan. Također se preporučuje uzimanje vitamina D u obliku uljnih suspenzija jer na taj način ne treba uzimati dodatke koji utiču na stabilnost vitamina D i koji mogu uzrokovati alergijske reakcije.
