Uzgoj graška
Ljekovitost graška
Grašak je idealna namirnica za sve one koji imaju problema s holesterolom te se koristi i kao povrće koje regulira šećer u krvi. Smatra se da sprečava pojavu upale slijepog crijeva.
Uzgoj graška
Sa sijanjem graška trebalo bi početi kada tlo malo zatopli. Nikako ga nemojte sijati u hladna tla, temperatura bi trebala biti bar 10 stepeni. Sredinom proljeća pa sve do sredine ljeta možete sijati rani grašak. Sjetvu obavljajte u slijedu i to svake dvije sedmice. Pripazite da vrijeme ne bude pretoplo jer bi to moglo smetati klijanju. Zavisno od vremenskih uslova najranije sorte graška mogle bi dozreti već nakon 3 mjeseca, a kasnije još 2 sedmice nakon tog perioda.
Tri mjeseca prije pojave prvih mrazeva, negdje u sredini ljeta, možete sijati ranu sortu koju ćete moći brati već na jesen. Ako se nalazite u predjelima blage klime, rane sorte sijte sredinom jeseni. One će moći prezimiti na otvorenom iako će im možda biti potreba zaštita.
Grašak sijte u redove oblika slova V, na dubinu u tlo od 3 cm-a. Udaljenost od biljaka neka bude bar 5 cm-a. Urodi će biti veći i bolji ako grašku postavite oslonce štapovima.
Grašak spada u povrće koje najbolje rodi u hladnoj sezoni. Temperature pogodne za rast su mu od 13 do 18 stepeni tako da će bolje roditi za vrijeme svježijih ljetnih mjeseci. Pripazite da tlo ne bude nikada previše suho, ali niti previše poplavljeno. Osigurajte mu vlagu i dobru drenažu tla. Ako ćete saditi usjeve za vrijeme jeseni ili zime, dodajte tlu organskih tvari. Ručno plijevite okopavanjem. Biljke nije potrebno posebno zalijevati do pojave prvih cvjetova kada je grašak potrebno zalijevati svaku sedmicu do kraja berbe.
U zaštićenim prostorima možete posaditi proljetna i kasna jesenska sjemena. Ovo će vam pružiti idealnu zaštitu pošto niti mahune niti cvjetovi ne podnose mrazeve. Što se tiče uzgoja u loncima, možete grašak saditi tokom cijele sezone. Bitno je da se radi o patuljastim sortama i da kompost bude na bazi ilovače.
Grašak će imati ugodno okruženje ako mu u blizini posadite krumpir, bundeve, kukuruz te ostale mahunarke.
Održavanje
U proljeće sijte ranije usjeve, a u ljeto one glavne. Prve sorte možete u ljeto već brati, a ostale zalijevajte i plijevite. U jesen sijte sorte za prezimljavanje i pripremite sve za sljedeću sezonu. U zimi možete posaditi rane usjeve pod zaštitom u zatvorenom.
Zaštita od bolesti
Preporučuje se da postavite mreže oko graška jer bi mu mogli naštetiti glodavci i ptice. Također, čest je moljac čije ličinke uništavaju zrna graška. Zaštitite cvjetove insekticidima i to desetak dana prije nego što počne cvjetati. Nadalje, problem bi mogao biti i graškov resničar. Redovno špricajte insekticidima. Miševi bi mogli pojesti sjeme pa se i tu preporučuje oprez. Važno se usredotočiti na sijanje otpornih sorta.
Berba graška
Berba graška odvija se vremenski zavisno od toga koju smo sortu posadili. Rani tipovi graška beru se od kraja proljeća pa sve do prvih ljetnih mjeseci. Zatim se dalje berba odvija od početka ljeta pa do jeseni. Važno ga je redovito brati kako bi urod bio što bolji. S berbom možete početi kada zrna unutar mahuna počnu naočigled bubriti. Ako ćete grašak koristiti za sušenje, ostavite ga što duže na stabljici. Berite ga tek kada primijetite da je mahuna počela pucati. Nakon berbe, ostavite ih još na prozračnom mjestu kako bi se do kraja osušile. Čuvajte ih u zatvorenim posudama.
Grašak u kulinarstvu
Grašak se može jesti sušen ili svjež, zavisno od sorte. Neke mlade sorte mogu se jesti čak i sirove u salatama. Kao kuhan jede se u sklopu raznih variva, kao dodatak umacima, a dobro se kombinirai s mesnim jelima.
Grašak se može i zamrznuti te ga kao takvog možete koristiti tokkom cijele godine. Prije nego što ga stavite u zamrzivač, potrebno ga je dobro očistiti i oprati te blanširajte. Ono neka ne traje duže od 1 minutu. Ocijedite ga i nakon hlađenja zamrznite u plastičnim vrećicama. Iskoristite ga u roku godine dana. Ako ćete ga pripremati odmah nakon berbe, ostat će svjež do 3 dana i to u vrećicama u zamrzivaču.
Postoje zabilješke da se grašak s glatkom korom koristio za jelo u Europi, tj. tačnije na Mediteranu. Smatra se da su ga Rimljani i Grci koristili još 7000 godine p.n.e. za uzgoj i jelo. Čak se vjeruje da su ga Rimljani donijeli u Veliku Britaniju.
Sve do 16. vijeka grašak se uzgajao i jeo kao mljeven i sušen. Nakon toga, Talijani su razvili sorte koje su se mogle jesti svježe ili su se kuhale pa kao takve konzumirale. U Engleskoj su se za ovu vrstu graška odlučili tek u 17. vijeku i to prvenstveno bogati sloj. Grašak je bio i najdraže povrće Thomasa Jeffersona koji se čak i natjecao kako uzgojiti najraniju vrstu graška.
Autor: M.L., Foto: Rob Duval
