Uvođenje novih  modela i proizvoda u islamskim bankama

Abeceda islamskog bankarstva

Piše: mr. Anisa Lojo-Bajrić

Kontinuirano inoviranje i uvođenje novih modela i proizvoda izuzetno su značajni za rast, razvoj i dugoročnu stabilnost svake tržištu orijentisane kompanije, pa tako i islamske banke. Islamske banke, međutim, na tržištima širom svijeta nailaze na nekoliko vrsta prepreka prilikom uvođenja novih proizvoda i implementacije inovativnih rješenja u poslovanju.

Prvu, uslovno rečeno, prepreku predstavlja činjenica da svaki novi proizvod kojeg islamska banka uvodi mora biti usklađen sa šerijatskim principima i biti prihvaćen od strane šerijatskog odbora banke. Konvencionalne banke nemaju takvo ograničenje, tako da je proces kreiranja i uvođenja novih proizvoda u ovim bankama mnogo jednostavniji, a spektar potencijalnih rješenja mnogo širi u odnosu na onaj kojim raspolažu islamske banke. Usklađenost sa šerijatskog aspekta ne odnosi se samo na pravnu usklađenost, već i na obavezu ostvarenja blagostanja i koristi za pojedinca i širu zajednicu, što su nastojanja ugrađena u temelje svih islamskih disciplina.

Sljedeći izazov koji se javlja pred islamskim bankama u procesu uvođenja novih proizvoda jeste pitanje mogućnosti primjene novog proizvoda na datom tržištu zbog važećih zakonskih rješenja. Svakako da i konvencionalne banke moraju svoje proizvode uskladiti sa postojećim zakonskim odredbama tržišta na kojem posluju, ali se s ovim problemom češće suočavaju islamske banke. Razlog tome je činjenica da su pravni sistemi u mnogim državama kreirani upravo prema konvencionalnom, a ne islamskom finansijskom sistemu, te da ne dozvoljavaju, a često uopće ni ne tretiraju modele koje nude islamske finansijske institucije, kao što je slučaj i u Bosni i Hercegovini.

Dvojni finansijski sistem

U nekim zemljama nadležne agencije odobravaju nove proizvode banke, tako da se može desiti da određeni proizvod bude proglašen neprihvatljivim po odluci agencije i da bude zabranjeno njegovo uvođenje i primjena. Azijske zemlje su napravile veliki pomak na ovom polju, tako da u mnogima, poput Bahreina, Jordana, Katara, Jemena, Ujedinjenih Arapskih Emirata i drugih, zakoni koji regulišu oblast finansija i bankarstva pružaju mogućnost osnivanja islamskih banaka i poslovanje po islamskim principima. Ove zemlje imaju dvojni finansijski sistem: islamski i konvencionalni, tako da islamske banke ne nailaze na prethodno opisane prepreke. Mada je proteklih godina učinjen značajan pomak ka usklađivanju regulatornog i fiskalnog okvira u mnogim zemljama Zapada u cilju omogućavanja poslovanja islamskim bankama, još uvijek se veliki broj islamskih banaka na području Evrope i Sjeverne Amerike suočava sa problemom nemogućnosti primjene šerijatski prihvatljivih proizvoda na nacionalnim tržištima. Tek kada se otklone ove prepreke koje su velika kočnica razvoju islamskih finansija, možemo očekivati značajniji razvoj industrije islamskih finansija, i novih instrumenata, modela i proizvoda.

Islamske banke prilikom uvođenja novih proizvoda susreću i sa problemom prihvaćenosti proizvoda od strane klijenata. Klijenti islamskih banaka nisu samo muslimani, niti dolaze u islamske banke isključivo zbog principa po kojima one posluju. Klijenti često dolaze zbog uslova koje im banke nude i često porede proizvode koje nude islamske banke sa proizvodima i uslugama u konvencionalnim bankama. Čak i klijenti muslimani, koji odaberu islamsku banku zbog svojih vjerskih ubjeđenja, očekuju da ona ponudi proizvode cjenovno i funkcionalno slične konvencionalnim, što veoma često nije moguće u potpunosti ostvariti, ili preispituju šerijatsku osnovanost ponuđenih proizvoda. Zbog toga islamske banke moraju uložiti dodatne napore pri razvoju novih proizvoda, uvođenju istih na tržište i komuniciranju prednosti tih proizvoda nad proizvodima konvencionalnih banaka.

Kvalitetna rješenja

Kada je u pitanju strateška opredijeljenost i korporativna kultura, jasno je da sve kompanije koje žele biti uspješne i uspjeti na tržištu, pa i islamske banke i druge finansijske institucije, moraju akcenat staviti na inovacije i kontinuirano prilagođavanje promjenama u okruženju. Kako korporativnu kulturu definiše menadžment, njegova je obaveza da uspostavi i kroz organizacionu strukturu inkorporira kulturu inovacija te definiše funkcije koje će kontinuirano pratiti potrebe tržišta, trendove industrije, istraživati i raditi na inovacijama. U nekim bankama ta uloga je dodijeljena zasebnom odjelu, najčešće odjelu za razvoj proizvoda, odnosno odjelu za istraživanje i razvoj, dok je u nekim, većim bankama ta funkcija decentralizovana i smještena na nivo sektora. U ovom smislu nema značajne razlike između islamskih i konvencionalnih finansijskih institucija. Razlika postoji u pristupu, metodologiji, te ljudskim resursima koji su zapravo najvrjedniji alat u procesu razvoja instrumenata i proizvoda. Od kvalitete ljudskih resursa zavisi i kvalitet procesa i, u konačnici, finalnog proizvoda. Stoga je nužno, pored prethodno navedenih uslova – korporativne kulture i odgovarajuće organizacione strukture, kontinuirano educirati kadrove, kako bi proces finansijskog inženjeringa i razvoja novih proizvoda rezultirao kvalitetnim rješenjima.

U cilju daljeg razvoja industrije islamskih finansija i prevazilaženja navedenih prepreka od izuzetnog značaja bi bila saradnja islamskih finansijskih institucija na svjetskom nivou na polju razvoja proizvoda i unapređenja poslovanja. Islamske finansije su još uvijek mlada industrija i ne može se očekivati značajan pomak na polju istraživanja bez udruživanja dosada prikupljenih znanja i dobijenih rezultata. Na ovaj način, djelovanjem sinergije, moguće je postići značajne rezultate na nivou industrije, bolje od onih koje ostvaruju banke pojedinačno.

Anisa Lojo-Bajrić je magistrica ekonomskih nauka. Zaposlena je u Bosna Bank International d.d. Sarajevo u Sektoru finansija kao viša stručna saradnica za planiranje i upravljanje profitabilnošću

 Akos.ba