Uticaj smoga na zdravlje ljudi, naročito djece
Smog je tip zagađenja, a sama riječ je nastala kao neka vrsta složenice od engleskih riječi smoke (dim) i fog (magla).
Gradovi u razvijenim dijelovima svijeta koji su imali ovaj problem, uspjeli su ga prevladati, zahvaljujući strogim i jasnim regulativama.- prenosimo sa portala radiosarajevo.ba
Međutim, čini se da se kod nas smog doživljava kao uobičajena atmosferska pojava te da ne treba raditi na njegovom smanjenju. Nažalost, svijest o uticaju smoga na zdravlje kod nas još nije na visokom nivou, piše na blogu Quantum of Sciencea.
Novembar, decembar i januar u Sarajevu donose opasnu pojavu
Na naše zdravlje smog djeluje tako što izaziva iritaciju disajnih puteva – kašalj, pogoršava zdravlje oboljelih od astme, izaziva oštećenje pluća pri dugotrajnom izlaganju, iritira oči i može izazvati upale očnog kapka i oka te iritira kožu. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2013. godine, izlaganje PM2.5 skraćuje životni vijek za 8.6 mjeseci.
S obzirom na promjer, ovakve čestice mogu lako dospjeti u organizam putem respiratornog trakta i često se povezuju sa signifikantnim porastom oboljevanja od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti te sa većom stopom smrtnosti. Smog pogoršava kliničku sliku kod astmatičara, a, uz pušenje, jedan je od glavnih razloga povećanja stope obolijevanja od raka pluća. Policiklični aromatski ugljikvodici su dokazano karcinogene supstance, a metali i soli izuzetno toksični. Najugroženije grupe stanovnika su starije osobe, djeca i osobe sa hroničnim bolestima respiratornog sistema.
Prema izvještaju UNICEF-a iz oktobra 2016. (“Clear the air for the children”), zagađenje zraka je direktno povezano sa obolijevanjem od upale pluća i drugih bolesti respiratornog sistema koje su uzrok 1 od 10 smrtnih slučajeva djece ispod 5 godina života. Rad objavljen u Nature pod nazivom “The Contribution of Outdoor Air Pollution Sources to Premature Mortality on a Global Scale” iz 2015. godine donosi vrlo lošu prognozu: smatra se da će smrtnost djece do pete godine života usljed akutnih bolesti donjeg respiratornog sistema povezanih sa zagađenjem zraka porasti za oko 50% do 2050.
Postoji niz studija koje pokazuje kako čestice u zagaćenom zraku potiču inflamacije u nervnom tkivu mozga, što dovodi do promjena u razvoju mozga. Također, izloženost zagađenom zraku u djetinjstvu povezuje se sa određenim bihevioralnim problemima u kasnijoj dobi, poput ADHD, tjeskobe i depresivnosti.
Također, zagađen zrak uzrokuje i neplodnost, tako što utječe na gametogenezu (proces stvaranja gameta, tj. muških i ženskih spolnih stanica – spermatozoida i jajnih stanica).
Oko 90% svjetske populacije je izloženo opasno visokim nivoima zagađujućih supstanci u zraku. Iz Svjetske zdravstvene organizacije je početkom maja 2018. došlo upozorenje kako zagađenje zraka uzrokuje oko 7 miliona smrtnih slučajeva godišnje.
akos.ba
