Vijesti iz svijeta

Otvoreno pismo protiv izraelske vlade: Ne pravdajte holokaustom zločin u Gazi

Historičari iz Izraela i drugih zemalja svijeta objavili su manifest kako bi izrazili svoje "razočaranje i zaprepaštenje" protiv političara koji se pozivaju na nacističku Njemačku, jer je "razumijevanje antisemitizma s kojim se Jevreji danas suočavaju pomračeno"

Grupa historičara i istraživača specijaliziranih za genocid koji su počinili nacisti u Drugom svjetskom ratu i antisemitizam s različitih univerziteta i institucija diljem svijeta napisali su otvoreno pismo u kojem izražavaju svoju “zaprepaštenost i razočaranje političkim vođama i istaknutim javnim osobama koji se pozivaju na sjećanje na holokaust kako bi objasnili trenutnu krizu u Gazi i Izraelu”.

Ovaj dokument je datiran 20. novembra 2023. godine ali je javnost tek sada saznala za njega nakon što je vlada Benjamina Netanyahua nastavila svoju ofanzivu na Gazu nakon što nije uspjela postići još jedno produženje primirja sa organizacijom Hamas.

Nastavak napada rezultirao je sa najmanje 184 mrtvihu Pojasu Gaze, prema podacima lokalnog ministarstva zdravstva. To je brojka koja se pridodaje broju od više od 15.000 osoba koje je ubio Izrael otkako je sedmog oktobra Hamas počinio masakr na Festivalu Nova, u blizini kibuca u Reimu, ubivši oko 1.200 Izraelaca.

“Antisemitizam često raste u ovakvim trenucima akutne krize u Izraelu i Palestini, kao i islamofobija i antiarapski rasizam. Pretjerano nasilje nakon napada od sedmog oktobra kontinuirano zračno bombardiranje i invazija na Gazu su razarajući i stvaraju bol i strah među jevrejskim i palestinskim zajednicama diljem svijeta. Ponavljamo da se svako ima pravo osjećati sigurnim gdje god živio, te da rješavanje rasizma, antisemitizma i islamofobije mora biti prioritet.”

‘Otvoreno pismo o zloupotrebi sjećanja na holokaust’ počinje s nekoliko primjera, od izraelskog ambasadora pri UN-u Gilada Erdana, koji je stavio žutu zvijezdu s riječima ‘Nikad više’ dok se obraćao Općoj skupštini, do američkog predsjednika Joea Bidena, koji je tvrdio da je Hamas bio “upleten u barbarstvo koje je jednako transcendentalno poput holokausta”, američkom kongresmenu Brianu Mastu, republikancu s Floride, koji je u Predstavničkom domu Kongresa izjavio, govoreći o palestinskim civilima: “Mislim da nismo tako olako koristili izraz ‘nevini nacistički civili’ tokom Drugog svjetskog rata”, rekao je.

Historičari i stručnjaci za holokaust koji potpisuju pismo ne zaboravljaju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua koji je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu izjavio da je “Hamas novi nacista”. Među njima su čak i cijenjeni izraelski akademici, poput Amosa Goldberga, profesora jevrejske historije i savremenog judaizma na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu i Raza Segala, historičara i direktora programa za studije holokausta i genocida na Sveučilištu Stockton.

Među njima su Jane Caplan, britanska historičarka specijalizirana za nacističku Njemačku na Univerzitetu u Oxfordu; Omer Bartov, profesor evropske historije i germanistike na Univerzitetu Brown; Debórah Dwork, direktorica Centra za proučavanje holokausta na Univerzitetu New York; Stefanie Schüler-Springorum, stručnjakinja za njemačku historiju devetnaestog i dvadesetog stoljeća; i David Feldman, direktor Instituta Birkbeck za proučavanje antisemitizma na Univerzitetz u Londonu, između ostalih istraživača iz Kanade, Rumunije, Njemačke, Britanije, Sjedinjenih Država ili Izraela.

“Pljesak sjećanju na holokaust zamagljuje naše razumijevanje antisemitizma s kojim se Jevreji danas suočavaju i opasno iskrivljuje uzroke nasilja u Izraelu i Palestini. Nacistički genocid uključivao je državu (i njeno voljno civilno društvo) koja je napala malu manjinu, što je zatim eskaliralo do kontinentalnog masakra. Zapravo, poređenje izraelsko-palestinske krize s nacizmom i holokaustom (posebno kada dolaze od političkih vođa i drugih ljudi koji mogu utjecati na javno mnijenje) su intelektualne i moralne greške”, objašnjavaju.

Zatim upozoravaju: “U vrijeme kada emocije cvjetaju, politički lideri imaju odgovornost djelovati smireno i izbjegavati raspirivanje plamena nevolje i podjela. I, kao akademici, imamo dužnost braniti intelektualni integritet naše profesije i podržati druge širom svijeta kako bi ovaj trenutak imao smisla. Izraelski čelnici i drugi koriste okvir holokausta kako bi prikazali izraelsko kolektivno kažnjavanje Gaze kao bitku za civilizaciju protiv barbarstva, promovirajući tako rasističke priče o Palestincima. Ta nas retorika potiče da odvojimo trenutnu krizu od konteksta u kojem je nastala.

Sedamdeset i pet godina od raseljavanja, pedeset i šest godina okupacije i šesnaest godina blokade Gaze stvorile su spiralu stalnog pogoršanja nasilja koje se može zaustaviti samo političkim rješenjem. Ne postoji vojno rješenje u Izraelu i Palestini, a korištenje narativa o holokaustu u kojem ‘zlo’ mora biti poraženo silom samo će ovjekovječiti opresivnu situaciju koja već predugo traje.”

U nastavku pisma još stoji:

Razumljivo je zašto se mnogi u jevrejskoj zajednici sjećaju holokausta i prethodnih pogroma kada pokušavaju razumjeti što se dogodilo sedmog oktobra: masakri i slike koje su se pojavile nakon toga iskoristile su duboko ukorijenjeno kolektivno sjećanje na genocidni antisemitizam, potaknut suviše bliskom jevrejskom historijom.

Međutim, pozivanje na sjećanje na holokaust zamagljuje naše razumijevanje antisemitizma s kojim se Jevreji danas suočavaju i opasno iskrivljuje uzroke nasilja u Izraelu i Palestini. Nacistički genocid uključivao je državu (i njeno voljno civilno društvo) koja je napala malu manjinu, što je zatim eskaliralo do kontinentalnog masakra. Zapravo, poređenje izraelsko-palestinske krize s nacizmom i holokaustom (osobito kada dolaze od političkih vođa i drugih ljudi koji mogu utjecati na javno mnijenje) su intelektualni i moralni propusti. U vrijeme kada emocije cvjetaju, politički lideri imaju odgovornost djelovati smireno i izbjegavati raspirivanje plamena nevolje i podjela. I, kao akademici, imamo dužnost braniti intelektualni integritet naše profesije i podržati druge širom svijeta kako bi ovaj trenutak imao smisla.

Insistiranje na tome da je “Hamas novi nacista” (dok se Palestince kolektivno smatra odgovornima za akcije Hamasa) braniteljima palestinskih prava pripisuje okorjele i antisemitske motive. Također postavlja zaštitu jevrejskog naroda protiv odbrane međunarodnih zakona i ljudskih prava, što implicira da je trenutni napad na Gazu nužan. A pozivanje na holokaust radi otpuštanja demonstranata koji pozivaju na “slobodnu Palestinu” potiče represiju palestinskog zagovaranja ljudskih prava i kombinaciju antisemitizma s kritikom Izraela.

U ovoj klimi rastuće nesigurnosti, potrebna nam je jasnoća o antisemitizmu kako bismo ga mogli prepoznati i boriti se protiv njega na pravi način. Također moramo jasno razmišljati dok se bavimo i odgovaramo na ono što se događa u Gazi i na Zapadnoj obali. Moramo biti iskreni kada govorimo o ovim istovremenim stvarnostima (oživljavanje antisemitizma i raširena ubistva u Gazi, kao i eskalacija protjerivanja na Zapadnoj obali) dok se bavimo javnim govorom.

Potičemo one koji su se tako lako pozivali na poređenja s nacističkom Njemačkom da poslušaju retoriku koja dolazi od političkih vođa Izraela.

Premijer Benjamin Netanyahu rekao je izraelskom parlamentu da je “ovo borba između djece svjetla i djece tame” (tweet iz njegova ureda s istim izrazom kasnije je izbrisan). Ministar odbrane Yoav Gallant je izjavio: “Mi se borimo protiv ljudskih životinja i ponašamo se u skladu s tim.” Takvi komentari, zajedno s raširenim i često citiranim argumentom da u Gazi postoje nevini LIR Palestinci, doista podsjećaju na odjeke historijskog masovnog nasilja. Ali ti odjeci trebali bi služiti kao zabrana ubistava velikih razmjera, a ne poziv na njihovo širenje.

​Kao akademici, imamo odgovornost upotrijebiti svoje riječi i iskustvo, s diskrecijom i osjetljivošću, kako bismo pokušali smanjiti provokativan jezik koji može izazvati više razdora i, umjesto toga, dati prednost govoru i djelovanju usmjerenom na sprječavanje novih gubitaka života. Stoga, kada se pozivamo na prošlost, moramo to činiti na način da osvjetljavamo sadašnjost, a ne da je iskrivljujemo. Ovo je neophodna osnova za uspostavu mira i pravde u Palestini i Izraelu. Zato pozivamo javne osobe, pa tako i medije. prestanite koristiti takva poređenja.”(stav.ba)

akos.ba

Povezani članci

Back to top button