Ukratko o bajramima
Uzvišeni Allah je ummetu Muhammeda, s.a.v.s., propisao dva velika blagdana (praznika) u kojima je muslimanima omogućeno i preporučeno da se posebno raduju, vesele, te međusobno daruju i još više posjećuju
Tekbiri koji se posebno uče u danima Bajrama dokaz su svekolike zajedničke (skupne) radosti muslimana, jer je učenje tekbira u našoj tradiciji znak kojim se iskazuje radost, sreća i kojim se slavi pobjeda.
Bajrami za muslimane i jesu dani pobjede i dani radosti. Muslimani u danima oba Bajrama s pravom slave i veličaju svoga Gospodaru zahvaljujući Mu na svim blagodatima koje im je dao, a posebno na tome što im je omogućio da isposte još jedan Ramazan i pojačaju svoje ibadete u njemu (ramazanski bajram), te što im je omogućio da dočekaju dane sveopćeg muslimanskog kongresa (hadždža) i dane prinošenja žrtve, tj. kurbana (kurban-bajram).
Bajram-namazi su propisani prve godine po Hidžri. Klanjati bajram-namaz je po nekima pritvrđeni sunnet, dok je po mišljenju našeg imama Ebu Hanife drugostepena obaveza (vadžib).
Za Bajram je mustehab (preporučeno) okupati se, namirisati i obući najljepšu odjeću. Sunnet je da se nešto pojede prije polaska na Ramazanski bajram, ali ne i na Kurban bajram.
Lijepo je na Bajram otići jednim putem, a vratiti se drugim. Vrijeme klanjanja bajram-namaza nastupa po izlasku sunca i traje sve do pred podne.
Za Bajram nije propisan ni ezan ni ikamet. Bajram ima dva rekata na kojima je sunnet tokom klanjanja donijeti i dodatne tekbire. Hanefijska pravna škola smatra da se donose tri tekbira na prvom, te tri tekbira na drugom. Na prvom rekatu poslije uvodne dove, a prije učenja Kur’ana, dok na drugom tekbiri se uče nakon učenja Kur’ana na kijamu, a prije ruku’a.
Ruke se dižu naspram ramena ili glave prilikom izgovaranja svakog tekbira. Dižemo ruke kao i pri početnom tekbiru. Ko ne bude u prilici da klanja Bajram u džematu, ima mogućnost da klanja dva rekata kod kuće (ili kasnije u džamiji).
Poslije klanjanja bajram namaza imamu je sunnet da prouči hutbu poput džumanske, na kojoj će savjetovati prisutne i govoriti o onome što smatra bitnim i značajnim, dočim će na Kurban bajramu posebno govoriti o važnosti i značaju propisa kurbana te dobrih međuljudskih odnosa.
Hutbu će hatib prožeti tekbirom. Otpočinje je hamdom. Nije sunnet bajramsku hutbu počinjati tekbirom.
U danima Bajrama dozvoljeno je obimnije jeste, te se poželjno zabavljati sa onim što je vjerom dozvoljeno, a što ojačava tijelo i odmara našu dušu.
Sunnet je u danima Bajrama često donositi tekbire, koji glase ”Allahu ekberu, Allahu ekber, La ilahe illallah , vallahu ekber, Allahu ekber, ve lillahil-hamd.” U hadisima se prenose i drugi oblici učenja bajramskih tekbira.
Neki učenjaci posebno preporučuju učenje tekbira nakon farz-namaza, što se u našim džematima redovito i čini.
Po konsenzusu islamskih učenjaka, sunnet je da se Kur’an uči naglas prilikom klanjanja bajram-namaza. Od Allahovog Poslanika prenesena su dva hadisa koja govore o surama koje je učio nakon Fatihe klanjajući bajram-namaz. U jednom hadisu navodi se da je na prvom rekatu učio ”Sebbihisme”, a na drugom ”Hel etake”, dok je u drugom preneseno da je na prvom rekatu učio suru El-Kamer, a na drugom suru Kaf.
Međutim, imamu je dozvoljeno da uči bilo šta od Kur’ana što lično izabere.
Preporučeno je i ustaljeno da vjernici jedni drugima čestitaju Bajram. Bajram je dozvoljeno čestitati na bilo koji način koji je prihvaćen i uobičajen kod vjerničke populacije određenog mjesta i podneblja.
Od ashaba se prenose riječi ”Tekabbelallahu minna ve minke” /Neka Allah primi i od nas i od tebe/, dočim se kod nas čestitanje Bajrama vrši riječima: Bajram šerif mubarek olsun. Sve je ovo općeprihvaćeno i ispravno.
Allahu moj, primi naše ibadete koji u ime Tebe učinismo u Ramazanu, te daj da ovaj Bajram dočekamo u miru, ljubavi i međusobnom poštovanju.
Smiluj se nama i našim umrlima. Oprosti nam naše grijehe i udalji nas od Tvoje kazne ka Tvom oprostu, milosti i zadovoljstvu.
TEKABELALLAHU MINNA VE MINKUM.
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN !!!
Za Akos.ba piše: Admir Iković
