U Sarajevu otvorena izložba fotografija “Srebrenica” autora Tima Lovelessa

U Historijskom muzeju BiH u Sarajevu organiziran je program povodom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, javlja Anadolu Agency (AA).

Ove godine program čine aktivnosti kojima se nastoji djelovati na polju suočavanja s prošlošću. Partneri u pripremi i realizaciji programa su SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu i DOCUMENTA – Centar za suočavanje s prošlošću. Projekat je podržao Fond Otvoreno društvo BiH.

Program je počeo promocijom interaktivnog narativa “Srebrenica: genocid u osam činova”. Narativ pruža uvid u dio žive historijske građe korištene pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Podijeljen je u osam segmenata ili činova: Istraga, Ekshumacije, Preživjeli, Priznanja, Nevoljni svjedoci, Nemoćni očevici, Trajne posljedice i Sudski epilog.

Svaki od segmenata sadrži i izbor dokaznog materijala, sa više od 200 ključnih dokumenata, video snimaka i fotografija. Interaktivni narativ “Srebrenica: genocid u osam činova” predstavio je Mirko Klarin, autor projekta.

Pored interaktivnog narativa prezentirana je izložba fotografija “Srebrenica”. Fotografije nastale 1999. i 2000. godine snimio je forenzički fotograf Tim Loveless na lokacijama masovnih grobnica u kojima su pokopane žrtve genocida u Srebrenici. Lovelessove fotografije, značajne kao dokazi o izvršenom zločinu i kao dokumenti u procesu potrage za pravdom, prevazilaze svoju prvobitnu upotrebu i postaju okidači kojima se rekonstruiše kako monstruoznost zločina, tako i individualnost žrtava.

Mirko Klarin, direktor agencije Sens i autor interaktivnog narativa.

“Interaktivni narativ predstavlja najveći deo sadržaja koji je Sens pre dve godine otvorio, odnosno napravio za svoj dokumentacioni centar u Srebrenici, prilagođen za prikazivanje na internetu. Centar u Srebrenici je od oktobra 2014. godine posjetilo više od 100.000 posetilaca, obišlo i videlo šta se tamo desilo. Naš cilj je da učinimo vidljivim i dostupnim ono što je najbitnije u nasleđu Haškog tribunala, a to su utvrđene činjenice o događajima u proteklim ratovima”, rekao je Klarin.

On je dodao kako se narativ zove “interaktivni narativ”, jer je predstavljen i na internetu gdje posjetioci stranice mogu birati šta žele vidjeti.

“Tu ima dokumenata od hiljadu stranica, treba dovoljno vremena da bi se proučilo pročitalo i savladalo šta je sve u njima dato. Za kompletno sagledavanje je neophodno par nedelja za celokupno čitanje”, istakao je Klarin.

Na predstavljanju izložbe je, ispred Documente, govorio Eugen Jakovčić, a i Munira Subašić, predsjednica Udruženja Majke Srebrenice i Žepe”.

“Sve što se ne zabilježi, što se ne pokaže i ne napiše kao da se nije ni desilo. Ovo će biti jako velika poruka, pogotovo za one mlade koji će ostati iza nas, koji će moći da prate. Mi znamo šta je bilo, šta je istina. Često kažem: ‘Mi majke tražimo istinu, čekamo pravdu, a najveća nepravda je čekati pravdu’. Mislim da će naša pokoljenja, ali i oni čiji su djedovi ovo činili moći da vide pravu istinu”, poručila je Subašić.

Autor fotografija Tim Loveless bio je spriječen da prisustvuje današnjoj izložbi, ali su u najavnom materijalu navedene neke njegove poruke.

“Svrha ovog porfelja fotografija jeste da dopuni fotodokumentaciju na kojoj je zabilježen svaki detalj svake od lokacija. Zbog važnosti koju je vodio Sud, osobito onih koje se odnose na Srebrenicu, smatrao sam da je potrebno stvoriti još jednu razinu dokumentacije. Svrha ovih fotografija je da prenesu drugima kakav je osjećaj bio nalaziti se na lokaciji masovne grobnice prilikom ekshumacije. Na njima se namjerno ne nalaze nikakvi identifikacijski nazivi ili brojevi koji bi mogli odvratiti pozornost sa samih fotografija”, navodi Loveless.

Fotografije su crno-bijele, što olakšava gledatelju da se usredotoči i istovremeno stvara osjećaj općehistorijske važnosti umjesto da čini puki forenzični dokazni materijal koji se odnosi na pojedinu lokaciju.

“Nadam se da one doista pokazuju ne samo užas nasilne smrti, nego i tu izvanrednu individualnost i dignitet žrtava, čak i u krajnosti kakva je masovna grobnica”, navode se Lovelessove riječi u najavnom materijalu.

Cilj programa je da se, osim odavanja počasti srebreničkim žrtvama i podsjećanja na dimenzije srebreničke tragedije, ukaže na mehanizme i instrumente pomoću kojih se može govoriti o individualnim i društvenim traumama posredstvom muzeja kao mjesta pamćenja.

Nakon prezentacije narativa i otvorenja izložbe uslijedila je diskusija “Srebrenica: ARTefakti genocida”. Učesnici u diskusiji bili su antropolog Hariz Halilović, književnica Ferida Duraković i umjetnik Danis Fejzić.

Izložba će biti otvorena do 30. augusta 2016.

Tim Loveless je studirao fotografiju na Sveučilištu Kingston, a od 1999. radi i djeluje kao slobodni fotograf na područjima Srednjeg Istoka i Evrope. Specijaliziran je za rad na dokumentiranju historijskih građevina, arheoloških ostataka, a na području bivše Jugoslavije i Iraka radio je kao forenzični fotograf, bilježeći fotografijom mjesta stradanja i masovne grobnice. Dio njegovih radova služio je u svrhu dokaznog materijala u procesuiranju ratnih zločina.

Akos.ba