U Mostaru otvoren Prvi međunarodni kolokvij: Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta
Nau;ni program “Prvi međunarodni kolokvij – Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta” u organizaciji Muzeja Hercegovina i Centra za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna uz financijsku podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti večeras je otvoren u Mostaru, javlja Anadolu Agency (AA).
Dvodnevna manfestacija svečano je otvorena u Centru za kulturu u Mostaru izložbom pod nazivom “Umjetnost bosanske musandere” koja se smatra veoma značajnim dijelom “Bosanske usmene tradicije u kulturi svijeta”.
Profesorica konzervacije arhitektonskog nasljeđa i historije arhitekture na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu, Amra Hadžimuhamedović je naglasila da je “Bosanska musandera” obavezan sadržaj svake bosanske kuće iz prošlosti.
“Bio je u više stotina hiljada kuća, kršćanskih, muslimanskih, jevrejski, te kuća imućnih i siromašnih porodica prisutan od 15. stoljeća sve do Prvog svjetskog rata. Nakon toga počinje razaranje bosanskog identiteta, bosanskih kuća i bosanskog nasljeda. U tom razaranju u zaboravu u koji se gura taj identitet uništene su musandere”, kazala je Hadžimuhamedović za Anadolu Agency (AA).
Naglasila je kako je to rezultat opsežnog istraživanja koje su proveli u 25 mjesta u kojima su našli tragove musandere ili sačuvane musandere u 63 kuće.
“Ukupno smo obradili 95 musandera od kojih 41 više ne postoji, ali postoji građa o njima i na večerašnjoj izložbi po prvi put u povijesti bosanske umjetnosti i bavljenja bosanskom umjetnošću uspostavljena tipološka i stilska analiza bosanskih musandera i ukazano je na daljnje njihove ugroženosti i mogućnosti prilagođavanja musandere kao određenog elementa bosanskih kuća u suvremenom dizajnu i suvremenoj kulturi”, pojasnila je Hadžimuhamedović.
Ona ističe kako ova izložba ne znači kraj projekta, te vjeruje da će se naći još podataka o musanderama u djelovima Bosne koji su zasad, kako kaže, ostali zatvoreni. Naglasila je da će se nastaviti istraživanje, navodeći kako će se objaviti i knjiga o umjetnosti bosanskih musandera.
Nakon Mostar, izložba će biti postavljena u Travniku, Jajcu, Kaknju, a u prvoj sedmici februara, kako je kazano, izložba će biti u sklopu obilježavanja sedmice međureligijskog sklada, postavljena u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Nakon otvaranja izložbe koja je izazvala veliki interes građana Mostara i otvorila brojna pitanja, večeras je u gradu na Neretvi održana i javna rasprava na temu “Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta”.
Enes Kujundžić, Mursad Kunić i Sead Šemsović zaključili su kako se radi o veoma složenoj i važnoj temi kojoj se velika pažnja pridaje na svjetskim univerzitetima.
Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Sead Šemsović je kazao kako je večerašnji skup u Mostaru od iznimnog značaja, jer podrazumijeva podsjećanje na sve one usmeno-književne, pjesničke i prozne žanrove koji su trenutno u različitim temama bavljenja na mnogobrojnim univerzitetima svijeta.
“To je od onih najpoznaijih bošnjačkih lirskih pjesama kakva je sevdalinka, do različitih epskih pjevača od kojih neki dolaze upravo s područja Hercegovine i koji su bili dio homerskog pitanja”, kazao je Šemsović.
On ističe kako je veliki problem činjenica da se u planovima i programima osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini izrazito malo ili nimalo govori o najznačajnijim epskim stvarateljima bosanskohercegovačkih prostora.
Zaključak je da je nužno poznavanje samih sebe, povećati i upoznati se s onim što Bosna i Hercegovina baštini, kako bi ju i drugi prepoznali s njezinim vrednotama, koje su, kako je istaknuto, ogromne i na veliku žalost za mnoge u BiH još uvijek nepoznate.
Akos.ba
