U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju
Uskufijev doprinos u prošlosti je minimiziran, a u budućnosti je najavljena gradnja spomen-kuće u njegovom rodnom mjestu U znak sjećanja na lik i djela Muhameda Hevaija Uskufija, jednog od najvažnijih pisca i pjesnika sa Balkana, danas je prilikom svečanosti u njegovom rodnom mjestu, u Dobrnji kod Tuzle, otkrivena spomen-ploča, javlja Anadolu Agency (AA).
Muhamed Hevai Uskufi rođen je 1601. godine, a živio je oko 50 godina. Školovao se u Carigradu i jedan je od prvih bh. pjesnika na orijentalnim jezicima. Pisao je pod pseudonimom Hevai (Zračni), a potpisivao se i sa Bosnaevi (iz Bosne). Svoj je jezik nazivao bosanskim, a cijeli se život izjašnjavao kao Bošnjak.
Autor je prvog bosansko-turskog i južnoslavenskog rječnika štokavskog narječja “Makbul-i Arif” ili “Potur Šahidija”, spjev iz 1631. godine, u kojem piše o progonima, pohlepi, podmitljivosti, jelima, te poziva na prihvatanje islamske vjere i prijateljstvo među ljudima.
Riječ je, naglasio je Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle, o kapitalnom djelu bosanskog, ali i drugih slavenskih jezika, te svjedoči o viševjekovnoj tradiciji bosanskog jezika.
“Protiv mraka najbolje je braniti se svjetlom, a ovaj rječnik sam je po sebi svjetlo i rodni list bosanskog jezika, pa tako možemo reći da je i Uskufi otac bosanskog jezika. Ako mi, njegovi nasljednici, ne njegujemo sjećanje na Uskufija, onda lako možemo postati žrtve primitivizma i neznanja, uzrokovanog bahatim, bezobraznim i drskim negiranjem naučne istine o bosanskom jeziku od strane Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republike Srpske”, izjavio je Imamović.
Ceremoniji je, između ostalih, prisustvovao i Soner Sahin, ataše za kulturu i turizam u Ambasadi Republike Turske u Bosni i Hercegovini.
“Veoma mi je drago što sam danas na ovom mjestu i što svjedočim otkrivanju spomen-ploče u Dobrnji, gdje je rođen Muhamed Hevai Uskufi, koji nije samo bh. i nije samo turski naučnik, nego je predstavnik obje kulture. Uskufi nas je danas spojio na ovom lijepom mjestu, a spomenik i rječnik dokazi su da smo stoljećima bili jedna cjelina, a i u budućnosti ćemo nastaviti zajedničko djelovanje”, rekao je Sahin.
Najavljena je izgradnja spomen-kuće Muhameda Hevaija Uskufija, a Hazrudin Kišić, predstavnik Mjesne zajednice Dobrnja, rekao je da se u prošlosti Uskufijev doprinos minimizirao, tako da mnogi nisu ni čuli za “oca bosanskog jezika”.
“U historiji je došlo do neke kočnice, a prije 15-ak godina naš mještanin koji je tada studirao u Ankari, Meho Buljubašić, poslao mi je poruku i rekao: Ne znaš kakvog čovjeka mi imamo u Dobrnji. Tek tada smo počeli otkrivati Uskufijev značaj”, ispričao je Kišić.
U projektu podizanja spomen-ploče ovom velikanu učestvovali su Međunarodna galerija portreta Tuzla i Grad Tuzla, koji je inicirao i uz pomoć finansirao izgradnju spomenika.
Postoje četiri sačuvana primjerka čuvenog rječnika, dok je originalni prepis rječnika pohranjen u Univerziteskoj biblioteci u Uppsali u Švedskoj i to je najstariji originalni prepis. Prije pet godina objavljeno je reizdanje Uskufijevog rječnika iz 1631. godine, a izdavač je Grad Tuzla, dok je suizdavač Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH.
Akos.ba