Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Kolumne i intervjui > Turska: Nužan saveznik za evropsku sigurnost

Turska: Nužan saveznik za evropsku sigurnost

Članak ministra vanjskih poslova Republike Turske Mevlüta Çavuşoğlua objavljen u dnevnom listu „Le monde“ 20.03.2018.

Borba protiv terorističkih organizacija poput ISIL-a i upravljanje migracionim tokovima  predstavljaju najveće izazove današnjice s kojima se suočavaju evropske zemlje. Turska nastavlja igrati važnu ulogu u međunarodnim naporima s ciljem prevazilaženja ovih izazova.

Turska je ta koja omogućava Evropskoj uniji da regulira protok sirijskih migranata. Ne samo da je zbrinula 3,5 miliona Sirijaca, već je, spriječivši opasan prijelaz preko Egejskog mora na putu do Zapadne Evrope, spasila živote hiljadama ljudi.

Turska je ta koja je među prvima priznala ISIL  kao terorističku organizaciju. Naša zemlja je, također, članica Međunarodne koalicije u borbi protiv ISIL-a.

Dok pojedine zapadne zemlje nisu bile u stanju izvršiti makar provjeru džihadista na aerodromima, Turska je ta koja je spriječila ulazak više od 4.000 sumnjivih putnika, deportovala blizu 6.000 terorista, uhapsila više od 10.000 članova ISIL-a i Al-Kaide i uložila ogroman trud da obezbijedi sigurnost 911 km duge kopnene granice sa Sirijom.

Dok su se ostali članovi koalicije zadovoljili simboličnim učešćem na terenu, Turska je ta koja se, sama, od 2016. godine bori protiv ISIL-a na strani Slobodne sirijske vojske. Operacijom turske vojske “Štit Eufrata” oslobođeni su Jarablus, Al-Bab i okolni gradovi te je stotinama hiljada Sirijaca omogućeno da se u miru vrate u svoje domove, što predstavlja rijetki, ako ne i jedini takav primjer.

Međutim, može li se reći da je Turska na koju se Evropljani oslanjaju za svoju sigurnost pravilno shvaćena? Može li se reći da su akcije naše zemlje prenešene i cijenjene na pravi način? Nažalost, to nije slučaj.

Trenutni anti-turski diskurs na Zapadu dijelom je odraz uspona ksenofobije i mržnje prema islamu koji se hrane instrumentalizacijom migrantskih tokova od strane zapadnih ekstremista. Štaviše, kako bi zadovoljili svoje birače, neki beskrupulozni političari pokušavaju prikriti svoje ksenofobične i anti-muslimanske poruke pod maskom „politički korektnog“ protivljenja pristupanju Turske u EU.

Ovaj diskurs također proizlazi iz odbijanja pojedinaca da shvate ozbiljnost prijetnji sa kojima se Turska unazad nekoliko godina suočava i apsolutno bezrazložnog optuživanja njezinih lidera za autoritarizam i kršenje individualnih prava. Koja bi evropska zemlja više od Turske poštovala ta prava kada bi, poput Turske, bila suočena sa prijetnjama i iskušenjima poput nasilnih akcija terorističkih organizacija kao što su ISIL i PKK/PYD/YPG koje su preuzele kontrolu nad pograničnim područjima, krvavim pokušajem vojnog udara izvedenim 15. jula 2016. godine od strane Fethullaha Gülena i njegove organizacije te ekonomskim i političkim teretom sirijskih izbjeglica koji snose turski poreski obveznici? Zapravo, niti jedna druga zemlja se ne bi na bolji način istovremeno nosila sa ovako velikim brojem različitih problema.

Kao članica Vijeća Evrope u Strasbourgu još od 1950., Turska je potpisnica Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ova konvencija, baš kao i u drugim zemljama, jamči poštivanje individualnih prava svih građana u turskom pravosuđu. Prema tome, niko ne može tvrditi da su ta prava manje cijenjena u Turskoj nego u drugim zemljama u Evropi.

Danas, zahvaljujući svojoj odlučnosti, Turska uspijeva spriječiti djelovanje terorističkih organizacija poput ISIL-a ili PKK/PYD/YPG-a na svojoj teritoriji. Napredak u borbi protiv terorističke organizacije Fethullaha Gülena uskoro će omogućiti turskoj vladi da ukine vanredno stanje, baš kao što je to učinila Francuska nakon punih 719 dana. Turska danas uživa političku stabilnost i najveći ekonomski rast među evropskim zemljama. Turska, također, nastavlja biti jedna od najsigurnijih svjetskih turističkih destinacija koju posjeti oko 40 miliona turista svake godine.

Prioritet Turske, koja je uložila svaki trud za pronalaženje političkog rješenja u Siriji, je uklanjanje svake terorističke prisutnosti na svojoj granici s tom zemljom, podsjećajući pritom one koji su to zaboravili da je ta granica također granica Evrope i NATO-a sa Bliskim istokom.

Operacija “Maslinova grana” koja se (od 20. januara 2018.) provodi u Afrinu protiv PKK/PYD/YPG-a i njihovog saučesnika ISIL-a će se nastaviti sve dok se ne postigne ovaj cilj. Turska ni po koju cijenu neće dozvoliti terorističkim organizacijama okupaciju sirijske teritorije tik uz svoju granicu i učinit će sve što je u njezinoj moći da pokaže saveznicima koliko, zapravo, griješe što misle da je dobra ideja da se teroristi PKK/PYD/YPG-a koriste kao plaćenici u navodnoj borbi protiv ISIL-a.

Naši saveznici će shvatiti da Turska jeste najpouzdaniji saveznik za sigurnost Evrope i regiona i da će to nastaviti biti, stoji u autorskom članku ministra Čavušoglua.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top