Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Književni kutak > Stilovi novinarskog pisanja: Članak, izvještaj, vijest

Stilovi novinarskog pisanja: Članak, izvještaj, vijest

Osnovna zadaća specifičnog načina pisanja koji se u novinarstvu razvio jeste što jednostavnije i što interesantnije predstaviti neku informaciju čitatelju. Osim toga, svaki element tog specifičnog načina pisanja omogućava novinarima da prenose informaciju jasno, koncizno i nepristrano. Zadaća novinara je da pokuša i najkomplikovaniju i najvažniju informaciju predstaviti na što jednostavniji način, jasnim i čistim jezikom, koji bi trebao biti shvatljiv većini čitaoca. 

U novinarstvu je izuzetno važno odvajanje činjenica od vlastitog mišljenja. Ukoliko se te dvije stvari pomiješaju, članak najčešće prerasta u neku vrstu propagande. Različiti stilovi i forme novinarskog pisanja upravo imaju zadaću da autoru omoguće lakše izbjegavanje takvih zamki. To ne znači da je novinarsko pero osuđeno na puko nabrajanje sirovih činjenica, već predstavlja opravdanu potrebu za jasnim razdvajanjem činjenica i mišljenja, kako bi ih čitalac lakše prepoznavao.

VIJEST
Za vijest kažu da je kraljevska forma novinarstva, jer su u njoj koriste “najtvrđa“ pravila, stil i jezik. Osim toga, vijest uvijek mora imati tri važna obilježja – aktuelnost, interesantnost i sažetost.

• Aktuelnost
Događaji su aktuelni samo u trenutku svog dešavanja. Dakle, imenovanje novog načelnika općine je vijest do onog trenutka u kojem će biti objavljena. Ukoliko su pojedinosti imenovanja zadržane u tajnosti, onda je to događaj čiji su elementi još uvijek aktuelni, iako se desio prije nekoliko dana. Časopisi za razliku od dnevnih novina ne mogu izvještavati o dnevnim aktuelnostima, ali mogu da reaguju na refleksije svakodnevnih aktuelnosti čime se produžava njihov “rok trajanja“. Postoje i događaji čija je aktuelnost rezultat istraživačkog angažiranja nekog novinara, koji se “dešavaju“ onda kada neki časopis ima potrebu za takvom viješću i želi je nametnuti kao temu.

• Interesantnost
Kada je neka vijest interesantna? Odgovor na ovo pitanje se najčešće očekuje upravo od novinara i od njegovog „novinarskog instinkta“. Međutim, istovremeno mnogi analitičari medija i dalje uporno pokušavaju istražiti modele i metode koje bi novinaru olakšale prosudbu ovakve vrste. Walther von LaRoche je u svojoj knjizi „Uvod u praktično novinarstvo“ dao neke zanimljive odgovore na ovo pitanje.
On smatra da neku vijest interesantnom ili neinteresantnom čine sljedeći faktori:

1. Bliskost događaja (prostrana i psihološka, kao preduslov identificiranja čitaoca sa događajem)
2. Značaj posljedica događaja (procjena ili prognoza posljedica nekog događaja)
3. Konflikt, sukob, dramatičnost u događaju
4. Kuriozitet ili neobičnost događaja
5. Emocija
6. Struktura vijesti (način na koji je vijest prezentirana u tekstu)

Dakle, da bi neka vijest čitaocu bila interesantna ona mora imati i određenu strukturu i metodologiju prezentiranja.
Na osnovu ovakvih kriterija u novinarskom pisanju ustalio se stil i forma pisanja koji nazivamo “Lid“ (lead). To je ustvari najvažniji dio priče, koji se mora nalaziti već u prvom paragrafu teksta. Ako lid ne uspije da zainteresuje čitaoca, ako je zbunjujući i dosadan, on će preći na drugu priču ne pročitavši ostatak. Lid koji ne uspije da naglasi vijest, njene najvažnije i najinteresantnije detalje, ne može biti upotrijebljen bez obzira na to kako je dobro napisan.

U prošlosti od lida je očekivano da odgovori na slijedeća pitanja:
Ko?
Što?
Kako?
Gdje?
Kad?
Zašto?

Novinari su uglavnom napustili ovaj stil jer lid koji odgovori na sva ova pitanja je predugačak i suviše kompleksan. Danas lid naglašava odgovore samo na najvažnija od ovih šest pitanja, koji variraju od priče do priče.

IZVJEŠTAJ
Izvještaj se od vijesti prije svega razlikuje po opširnosti. Budući da novinar pri pisanju izvještaja ima više prostora, od njega se u ovom slučaju očekuje dodatno fokusiranje na razne aspekte događaja. Dakle ono što smo najavili i remizirali u lidu sada treba da razradimo.
Prvi pasus izvještaja ima strukturu vijesti, a potom slijedi detaljnije opisivanje događaja, njegovih pojedinosti, uzorka, posljedica, značaja i sl. Sama forma pisanja izvještaja trebala bi da bude tako strukturirana, da najznačajnije činjenice budu navedene u prvim pasusima nakon vijesti (tj. lida) te da nakon toga sve ostale činjenice i aspekti u potonjim pasusima budu navedeni u skladu sa svojim značajem.
Za razliku od vijesti, ova novinarska forma vam omogućava korištenje citata.
Prema tome, elementi po kojima se izvještaj razlikuje od vijesti su:
• Duži je od vijesti
• Dozvoljeno je koristiti se citatima
• Činjenice i pasusi u kojima se one navode redaju se prema svom značaju
• Objašnjava se značaj vijesti i stavlja u kontekst
• Navodi se pozadina ili historijat priče
• Razjašnjavaju se podaci iz lida
• Navode se citati izvora informacije
• Najavljuju se posljedice
• Navode se dodatni detalji koji nisu imali mjesta u lidu

ČLANAK
Članak, žanr koji se kod nas često naziva i tema, oblik je novinarskog izražavanja koji podrazumijeva mnogo više analitike i novinarskog rada. To je forma u kojoj se, u pravilu, stvara takozvana noseća tema lista i zato se njoj mora posvetiti i posebna pažnja. Naječešće, upravo od kavaliteta tog teksta (formom-članka) zavisi krajnji uspjeh jednog časopisa i obrnuto. Loše obrađena noseća tema najbolji je način da rastjerate čitaoce.

Članak je uvijek reakcija na skup pojava karakterističnih po svojoj međusobnoj povezanosti. On ne mora biti brz, niti biti strogo aktuelan iako, naravno, mora biti vezan za sadašnjost i objašnjavati stvari koje obiježavaju našu svakodnevnicu. I, na koncu, članak zahvaljujući korištenju većeg boja raspoloživih izvora, uglova pa i sagovornika mora u suštinu pojava ući mnogo dublje nego ostale novinske forme, on mora otkrivati smisao i kontekste, mora se baviti totailtetom i trendovima, trebao bi imati i elemente predviđanja, ma kako se u tome krile velike zamke za novinare.

Bitna osobina članka kao analitičke novinske forme svakako je autorska angažiranost. Ona ne mora biti uvijek eksplicitna, međutim, ono što je posebno bitno, mora proisteći iz krajnje solidnog poznavanja materije o kojoj se piše. Autor, dakle, mora poznavati temu kako bi je mogao vrednovati, a u zavisnosti od vrste teme o kojoj se piše takva analiza može biti vrlo složena: sociološka, historijska, politička, pravna… Članak je stoga istinska negacija svaštarstva u novinarstvu, dakle ozbiljan, studiozan i idejom protkan napor da se jedan, bilo koji, dio stvarnosti dublje sagleda, objasni, protumači i valorizuje.
Vrlo često, članak je najveći i najznačajniji produkt nečega što se danas popularno naziva istraživačko novinarstvo.

nastavit će se…

Izvor: ”Mediji u vašim rukama”
Autor: O. Filipović
Za Akos.ba pripremila: Medina Kanlić

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top