Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Kolumne i intervjui > Sifet ef. Omerović za Akos.ba: Bajrami u Brisbanu se kolektivno obilježavaju

Sifet ef. Omerović za Akos.ba: Bajrami u Brisbanu se kolektivno obilježavaju

Razgovarala: Rabija Arifović

Veliki broj Bošnjaka se, posebno tokom agresije na našu domovinu, iselio iz matične domovine, a svoj život i svoje djelovanje su nastavili na područjima širom svijeta, pri tome njegujući i čuvajući svoju kulturu, tradiciju, vjeru. U tu svrhu, a kao izraz odnosa prema vjeri i tradiciji formiran je i veliki broj džemata u dijaspori.

Džemati predstavljaju najefektivniji oblik organizovanja Bošnjaka koji može jačati bošnjačko biće. Značajan broj iseljenika je pronašao svoje mjesto u Australiji, a iseljenici iz Bosne i Hercegovine veoma brzo su se integrisali u australijsko društvo, zadržavajući svoje običaje, a razlog tome je konstantan rad i želja za pozitivnim promjenama. Jedan od australijiskih džemata jeste i Brisban, Bošnjačka Islamska zajednica u Brisbanu osnovana je još 1986. godine, a danas se na čelu džemata Brisban nalazi Sifet ef. Omerović, koji je vođen nesalomljivom vjerom, dalekosežnim vizijama i nezaustavljivom energijom oživio vjerski život muslimana u Brisbanu.

Sifet ef. je rođen 1965. godine u Džakulama, općina Gračanica. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu a zatim Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Imamsku dužnost je obavljao u Gračanici,  nakon čega je bio izabran za glavnog imama MIZ Srebrenik.

Od 2001. godine obavlja imamsku dužnost u Australiji, u džematu Brisban. Svojim dolaskom, pored afirmacije vjerskih i edukativnih sadržaja u džematu, imam Sifet Omerović pokrenuo je i nekoliko važnih infrastrukturnih projekata, među kojima je bila i izgradnja trijema ispred stare džamije, a Islamski centar je otvoren 8. novembra, 2014. godine uz prisustvo najviših gostiju iz Bosne i Hercegovine. Pokrenuta je i redovna mektebska nastava. Sifet ef. je i član sabora IZ u Bosni i Hercegovini. Sa Sifet ef. smo razgovarali o životu Bošnjaka u Australiji, o njegovanju običaja i o njegovanju vjere, ali i o bajramima u džematu Brisban.

Akos.ba: Tokom agresije na našu domovinu počeli su masovniji odlasci Bošnjaka u Australiju. Da li Bošnjaci u Australiji imaju razvijen nacionalni osjećaj, i šta čini sponu Bošnjaka u Australiji sa maticom Bosnom?

Sifet ef. Omerović: Bošnjaci, ali i drugi narodi BiH, tokom agresije na BiH i neposredno nakon uspostave mira u velikom broju našli su utočište u Australiji, koja im je pružila niz elementarnih povoljnosti: od privremenog smještaja, mogućnosti učenja jezika, zdravstvene zaštite i obrazovanja.

Australija se pokazala kao veoma odgovoran međunarodni subjekt i velikodušno je dočekala izbjeglice i doseljenike iz BiH. Međutim, postojanje već donekle izgrađene društvene infrastrukture bošnjačke zajednice, koja je uspostavljena i prije dolaska najvećeg broja Bošnjaka, omogućilo je njihovu lakšu i bezbolniju adaptaciju u ovoj najudaljenijoj zemlji od BiH. Tako da danas možemo govoriti o tri dimenzije ili tri nivoa bošnjačke iseljeničke zajednice u Australiji. One poslijeratne, zatim ekonomske koja se odvijala tokom sedamdesetih godina, i one najmasovnije u periodu 1992-1997.

Najveći dio Bošnjaka uspješno se integrisao u australijsko drustvo, veliki broj mladih završili su visoko obrazovanje ili se osposobio vještinama iz zanatskih usmjerenja koja su u Australiji itekako cijenjena i monetarno nagrađena. Ipak, većina njih ostali su itekako vezani za bošnjačku zajednicu i njenu organizacionu strukturu u Australiji. Naravno, islamska zajednica sve vrijeme, a to je i danas, čini okosnicu i kičmu bošnjačke zajednice u Australiji i u okviru nje Bošnjaci se danas redovno okupljaju i provode vrijeme sa svojim zemljacima, kolektivno sudjeluju u jačanju islamske zajednice i učestvuju u projektima pomaganja različitih inicijativa vezanih za BiH. Naravno, danas je bošnjačka zajednica u Australiji postala snažna, ima izgrađenu, jaku i dobro razvijenu i umreženu infratsrukturu, tu su prije svega velike i lijepe funkcionalne džamije u svim većim gradovima Australije, a džamija u Brisbanu sigurno je jedan od najvećih i najfunkcionalnijih u Australiji općenito.

Naši su iseljenici danas uglavnom dobro situirani, imaju riješeno stambeno pitanje, i često posjećuju BiH, i na taj način se održava ta nit sa domovinom. Pored toga, svakih nekoliko mjeseci Australiju posjete različiti predstavnici iz BiH koje primamo u našim organizacijama od vjerskih dostojanstvenika i učenjaka, preko kulturnih radnika, sportista, političara i dr. Tako da se može reći da je uprkos udaljenosti veza sa BiH snažna a osjećaj nostalgije i patriotizma je uvijek jači u ovoj dalekoj zemlji.

Akos.ba: Da li su se iseljenici iz Bosne i Hercegovine integrisali u australijsko društvo, a pri tome zadržavajući svoje običaje?

Sifet ef. Omerović: Integracija Bošnjaka u australijsko društvo tekla je postepeno ali se može reći da je vrlo uspješna iz više razloga. Bošnjaci su vrijedan narod, naša djeca dobro uče u školi i na fakultetima, logično je da su savladali jezik, oni stariji su imali poteškoća oko jezika ali su i oni postigli uspješan nivo integracije. Oni su se posebno dokazali kao vrijedni i marljivi radnici, zanatlije, poslovni ljudi, poduzetnici koje njihovi sugrađani jako cijene.

S druge strane, Australija je izuzetno pluralno i multikulturno društvo koje je otvoreno za sve vrste useljenika. Prednost naših ljudi je u tome što se lakše uklapaju i po samom izgledu obzirom na europski porijeklo za razliku od nekih iz Azije i Afrike.

Danas je u Australiji oko 40 posto stanovnika rođeno izvan Australije, tako da je sasvim normalno da u jednom predgrađu živi na stotine i hiljade pripadnika različitih nacija, rasa, religija. Ono što je najznačajnije je princip građanske države u kojoj su svi građani ravnopravni pred zakonom i uživaju sva zakonom propisana prava. Australija je u tome sigurno jedna od najozbiljnijih zemalja na svijetu i ljudi se u njoj osjećaju prihvaćenim a ne samo tolerisanim. S druge strane, princip inkluzije i multikulturalizma u Australiji nije samo fraza i ne ograničava se samo na različite kuhinje ili nacionalne igre i folklore, odjeću i sl. Multikulturalizam u Australiji je od 1970-ih godina postao ključni dio državne politike i on omogućuje svim etničkim zajednicama da baštine svoj jezik, običaje, da grade svoje objekte, da održavaju veze sa svojim maticama. Zapravo Vlada Australije smatra da je to snaga koja zemlju cini jačom, bogatijom i stabilnijom. Naravno, na marginama uvijek ima fanatizma i rasistickih ispada, ali to je ipak zanemarivo u odnosu na opću klimu u Australiji koja je izuzetno naklonjena migrantima.

Akos.ba: Jesu li Bošnjaci u Australiji, a posebno mladi, zainteresovani za dešavanja u Bosni i Hercegovini?

Sifet ef. Omerović: San svakog Bošnjaka u Australiji je da se jednog dana vrati u domovinu. Naravno, taj san se samo rijetkima ostvari, iz objektivnih razloga. Ali to je dokaz da Bošnjaci u Australiji žude i čeznu za Bosnom. Danas, u eri masovnih i jeftinih komunikacijskih tehnologija i društvenih mreža ta udaljenost naše dijaspore i domovine se briše, ona kao da više i ne postoji. Naši ljudi redovno čitaju portale na bosanskom jeziku, prate dešavanja na političkoj, društevnoj, kulturnoj i sportskoj sceni. Itekako su naši ljudi zainteresirani za dešavanja u BiH. Teško im pada činjenica da u BiH stvari sporo idu naprijed zbog dezintegracijskih tendencija koje dolaze iz Banje Luke ili Hercegovine. Naše ljude, posebno one koji su protjerani sa svojih ognjišta zabrinjava retorika o podjeli Bosne, o pričama o secesiji ili stvaranju trećeg entiteta. Takođe su nesretni i često ljuti na bošnjačku političku klasu koja nije u stanju da omogući usloveza njihov povratak u BiH.

Akos.ba: Velikim dijelom zahvaljujući Vašim zaslugama je oživio vjerski život muslimana u Australiji, u džematu Brisban. Efendija, možete li nam reći šta Vam je na tom putu bio izvor motivacije?

Sifet ef. Omerović: Ovdje sam već duže vrijeme. Ne pripisujem sebi lične zasluge, sve vrijeme sam pokušavao okupiti naše ljude, graditi mostove među njima, jačati njihov kapacitet, iskoristiti sve ono što je najbolje u nama, jer svi su naši ljudi dobri i vrijedni ako se udruže. Mi smo to uspjeli postići zajedničkom izgradnjom i omasovljavanjem džemata. Tome svjedoči i islamski centar i džamija koju smo izgradili zajedničkim snagama bez asistencije države ili fondacija. Ona je proizvod vrijednog rada naših džematlija, i njihovog utrošenog vremena, znanja, novca i ljubavi prema islamu i prema domovini BiH i Australiji. Motivacija u svemu mi je  uvijek bila želja da očuvamo islam i našu tradiciju na ovim prostorima i da spriječimo negativnu asimilaciju naših ljudi, da pomognemo da se o nama govori lijepo, da iza nas ostanu djela i da mlađim generacijama ostavimo instituciju i infrastrukturu koja ce omogućiti perpetualnost postojanja islamske zajednice u našem gradu i naše specifične bošnjačke tradicije i kulture. Izazov je u tome veći što sam po prirodi posla kao imam zadužen da budem na čelu tog procesa i da sve to koordiniram. Zasluge pripadaju našim vrijednim džematlijama koje nikad nisu gubile nadu i koji su ostali postojani i kad nam je bilo najteže. Danas se vide rezultati tih odricanja.

Akos.ba: Možete li nam iz ličnog iskustva kazati kako je obavljati imamsku dužnost u drugoj državi, i sa kojim izazovima se susrećete?

Sifet ef. Omerović: Biti imam u Australiji i BiH nije isto. Imam je ovdje stub na kojem se nalazi veliki teret odgovornosti. Odgovoran sam i za ono što ne bi trebalo da je u domenu mojih obaveza i ljudi mi se obraćaju za sve probleme, za sva pitanja. Ovdje u našem džematu imamo muslimane Bošnjake iz svih krajeva BiH, radi se o različitim lokalnim običajima, pa i mentalitetu. Sve to pokušavamo usmjeriti ka jednom jedinom ispravnom pravcu islamu i ljubavi prema našoj domovini tolerirajući pri tom sve one sub identitete loaklizme koji postoje među našim ljudima. S druge strane živimo i radimo sa muslimanima iz drugih zemalja i kontinenata. Ujedinjuje nas princip odanosti ummetu i to nam je osnovni princip djelovanja. Osim toga, imamo aktivnu saradnju i interakciju sa australijskim vladinim agencijama, dakle sa državom, od najvišeg do lokalnog nivoa, takođe sa akademskom zajednicom vezano za pitanja položaja islama i muslimana i bolje suradnje i jačanja povjerenja, stabilnosti i sigurnosti zemlje koja nam je postala naša druga domovina. To iziskuje puno više napora, vremena i inventivnosti od posla u tradicionalnom bosanskom džematu. Koliko u tome uspjevamo nije na meni da presuđujem, to je do javnosti da ocjeni. Mi se ne osvrćemo na to šta će ko kazati, radimo ono za što vjerujemo da je u interesu džemata, islama, muslimana, ummeta i naše domovine, jedne i druge.

Akos.ba: Možete li nas upoznati sa aktivnostima Islamskog kulturno-obrazovnog i odgojnog centra u Brisbaneu?

Sifet ef. Omerović: Nakon organizacije i omasovljavanja džemata na čemu smo radili dugi niz godina, jačanju kapaciteta naše zajednice u materijalnom smislu, sada kada smo riješili infrastrukturne kapitalne projekte, dakle taj hardware koji nam olakšava rad i funkcioniranje, sada smo se usredsrijedili na islamsko obrazovanje i odgoj za što imamo odlične pretpostavke. Odgojno obrazovni program našeg džemata počiva naravno na onom osnovnom mektebskom programu koji redovno održavamo tokom vikenda, pored toga imamo i časove Kur'ana za odrasle i u tome smo postigli odličan uspjeh. Imamo i saradnju sa akademskom zajednicom i o našem centru smo nedavno imali savjetovanje sa grupom najistaknutijih akademskih stručnjaka koji se bave istraživanjem islama u društvu a koji djeluju kao drugi krak diplomacije (2nd track diplomacy) u ostvarivanju saradnje sa islamskom zajednicom Australije ali i većinskim muslimanskim zemljama regiona Indonezije i Malezije. Također sve vrijeme imamo odličnu saradnju sa ambasadom BiH u Canberri.

Akos.ba: Bajramski dani su posebna radost muslimana. Recite nam kako izgledaju Bajrami u Australiji, da li je ugođaj sličan onome u Bosni i Hercegovini? Koje aktivnosti se provode u džematu Brisban povodom Bajrama?

Sifet ef. Omerović: Nema bajram nigdje kao što je to u BiH. Stoga svako poređenje bilo bi iluzorno. Međutim, mi ovdje pokušavamo na određen način dočarati ono što propuštamo u našoj domovini. Naša dzamija kao i druge džamije širom Australije su pune džematlija. Nakon toga priređujemo bajramski teferič gdje se naši ljudi druže. Rekao bih da se bajram u BiH više obilježava u porodici, dok je ovdje možda vise izražen taj osjećaj kolektivnog džematskog obzirom na želju naših ljudi da dočaraju pripadnost svome narodu, tako da pored porodičnog druženja imamo naš kolektivni bajramski teferič. Osim toga, postoje i bajramske akademije izvan džamija kao i veliki mega bajramski festivali multikulturnog karaktera u kojima takođe učestvujemo. Dakle pored bajram namaza, klanja kurbana, koje sistemski provodimo preko Mešihata islamske zajednice, klanjanja bajrama u džematu, bajramskih druženja, postoje i sportski turniri koje priređujemo za bajram. U svakom slucaju bajram je najveća radost za naše ljude u Brisbanu i svi mu se raduju. Za one najmlađe imamo poseban program gdje im priređujemo iznenađenja i zabavne parkove kako bismo im omilili ovaj naš veliki blagdan i vezali ih za naš džemat.

Akos.ba: Vaša poruka čitaocima portala Akos.ba?

Sifet ef. Omerović: Želim prije svega da se zahvalim vama, na interesu koji ste pokazali za rad naše islamske ali i općenito bošnjačke zajednice u Brisbanu. Dakle, ja govorim prvenstveno o islamskoj zajednici u Brisbanu, ali sve ovo što sam rekao moglo bi se na isti način kazati i o svim našim drugim džematima odnosno medžlisima u Australiji. Želim vjerovati da će te nas posjetiti i sami se uvjeriti u ovo o čemu smo govorili i osjetiti i sami život i djelovanje naše iseljeničke zajednice u Australiji.

Što se tiče poruke čitaocima AKOS-a, među kojima je i veliki broj Bošnjaka iz Australije, želim prije svega kazati da su odabrali ozbiljan, respektabilan i objektivan izvor informacija iz kojeg mogu ne samo saznati o svijetu oko nas iz autentičnih izvora i od strane objektivnih i dobronamjernih autora već se mogu putem portala AKOS-a i obrazovati kako u vjerskom tako i u političko-kulturloškom smislu.

Budući da živimo u vrijeme proliferacije lažnih vijesti kako ih zovu “fake news” AKOS nam svakako dođe kao neka vrsta sita i cjedila kroz koje možemo da prosijemo i izvažemo informaciju i koristimo je kao korektiv za ono što možemo danas pročitati na desetinama pa i stotinama portala od kojih su mnogi naprosto postali propagandna sredstva određenih centara i interesa, vanjskih i domaćih a od kojih neki imaju izrazito antibošnjačke i rekao bih antiislamske karakteristike.

Živimo u jednom izuzetno osjetljivom historijskom trenutku i kontekstu i vrlo je teško danas navigirati u tim vodama i rekao bih nekad je teško ocijeniti da li je neka vijest ili informacija tačna ili je olaširana tendenciozno sa ciljem širenja dezinformacija, antagonizama, netrpeljivosti, isključivosti i sl. Stoga poručujem citaocima AKOS-a da svojim koristenjem informacija sa ovog portala takođe koriste društvene mreže i multipliciraju ove informacije jer će to pomoći da se izvrši određena korektura javnog diskursa koji je uveliko otrovan lažnim vijestima i namjernom poturanju informacija koje nemaju utemeljenja u realnosti i stvarnosti a čime se obezglavljuje naš bošnjački korpus.

Poručujem mladim novinarima da tragaju za autentičnim pričama i da se više pozabave izučavanjem bošnjačke dijaspore jer danas izvan BiH živi znatan broj Bošnjaka koji itekako djeluju kao svojevrsni ambasadori naše zemlje u svijetu. Naša zemlja uživa izuzetno veliki ugled u Australiji. Takođe predlažem da se posveti značajniji segment i pažnja potencijalima koje BiH kao država može ponuditi stranim investitorima, posebno na planu turizma, kulturno-historijskog turizma, ali isto tako Halal turizma koji postaje sve značajniji sektor ekonomija islamskih zemalja.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top