Ako se pitate zašto je berba povrća loša, uprkos dobrom sjemenu, sadnji, navodnjavanju i gnojidbi, možda bi trebali razmisliti jeste li na pravi način posijali različito povrće i začine. Naime, biljke, kao i ljudi, međusobno dijele uzajamnu simpatiju, ali i antipatiju. Možda baš u tome leži razlog katastrofalnog efekta – vaše biljke nemaju dobrosusjedske odnose. -prenosimo sa portala agroklub.com
Naučno objašnjenje leži u tome što u kontaktu između biljaka, gljivica ili mikroorganizama, dolazi do izdvajanja određene kemikalije, koje usporavaju ili potpuno ometaju razvoj biljke. Predstavljamo sedam parova biljaka koje ne bi trebali saditi zajedno, ako želite imati bogatu i kvalitetnu kulturu.
Luk i grašak
Luk i grašak se smatraju malicioznim neprijateljima. Sve vrste luka, a posebno poriluk, suzbijaju rast graška. Ono što je posebno smrtonosno za ovu mahunarku je sadnja pored bijelog. Njemu više odgovaraju korjenaste biljke, posebno repa, ali i peršun, kao i krastavac.
Krumpir i paradajz
Razlog zajedničke netrpeljivosti nema nikakve veze s misterioznim fenomenom alopatije – prijenosom bolesti. Bliska veza između ovih kultura je kriva za sve. Naime, krompir i paradajz pripadaju istoj porodici, a zato što u porodici postoji historija istih bolesti, jednako su ugroženi. Sade li se zajedno, dolazi do razmjene štetnika i bolesti. Isto pravilo važi i za druge članove porodice: paprika i patlidžan ne smiju se saditi s krompirom i paradajzom.
Paprika i grah
Ove kulture često postaju žrtve antraknoze – gljivične bolesti koja izaziva formiranje crnih točaka, ulceraciju stabljika i biljnog lišća, odnosno oštećenja na površini, kao i opadanje plodova. Ona često pogađa bundeve, dinje, lubenice, jagodičasto voće – maline, ribizl, jagode. Ove biljke se također ne smiju saditi s paprikom, graškom i grahom.
Mrkva i kopar
Mit ili ne, ali iskustvo više od jedne generacije povrtlara pokazuje da se ova dva usjeva ne smiju posaditi u komšiluku. Naime, usporava se rast korijena. Vjeruje se da rast mrkve također potiskuju anis i peršin. Ali zato grašak, špinat i luk imaju blagotvorni učinak na sazrijevanje korjenastog povrća.
Kupus i grožđe
Praksa je pokazala da bi polje kupusa trebalo biti daleko od čokota vinove loze. Naime, smatra se da blizina ove dvije kulture pogoršava okus grožđa. Za tvrdnju ne postoji naučno opravdanje, ali poznavatelji kažu da je ovo iskustvo staro više od 2.000 godina. Dobar izbor za komšiju vinovoj lozi su ruže, bosiljak, origano. Oni udaljuju štetnike svojim snažnim mirisom. Može se saditi i grašak, grah, djetelina i kupina. S druge strane, kupus se voli družiti s koprom, mentom, kamilicom, ružmarinom, žalfijom i majčinom dušicom.
Salata i brokula
Zelena salata ne razvija se dobro tamo gdje je prethodno uzgajana brokula, a ne raste dobro ni u neposrednoj blizini ovog povrća. Tvari koje brokula proizvodi u zemljištu, potiskuju rast zelene salate. Povrće koje favorizira rast zelene salate su različite vrste luka, krastavci, rotkvica, jagoda, neven, repa.
Hren i repa
Definitivno je nepoželjno da se uzgajaju hren i crvena repa. Isto važi i za grah. Ništa manje oštećenja hrenu donosi i blizina suncokreta. Odgovaraju mu brokula, cvjetača, zelena salata, šparoga i luk, pa se ove kombinacije preporučuju povrtlarima.
akos.ba
