SBF Online Session #3: Jačanje kapaciteta domaće farmaceutske industrije
Osloniti se na domaće proizvođače lijekova i preferirati ih kad i gdje god je to moguće
Jačanje kapaciteta domaće farmaceutske proizvodnje je bila tema treće po redu online sesije koju su održali organizatori Sarajevo Business Foruma (SBF) s ciljem održivosti bh. ekonomije u kriznim vremenima. Učesnici su bili ugledni poslovni ljudi iz farmaceutske industrije BiH: g. Nedim Uzunović, generalni direktor kompanije Bosnalijek d.d. i g. Sanjin Kotlica, direktor kompanije Pharmamed d.o.o., a panel je moderirao g. Nedžad Gušić, rukovodilac Odjela za finansijski menadžment i savjetovanje pri Sektoru za poslovanje sa pravnim licima Bosna Bank International (BBI) d.d. Sarajevo.
„Ova kriza je pokazala koliko je važno da svaka država ima svoju proizvodnju lijekova, ali i drugih proizvoda. Mi u Bosnalijeku nismo imali zastoj u proizvodnji jer smo imali dovoljno zaliha, ali smo i brzo reagovali na samom početku krize. Mi se bavimo i hemijskom proizvodnjom, prije svega proizvodnjom visoko kvalitetnih certificiranih dezinficijenasa, za kojima je potražnja tokom krize bila ogromna. Kao društvo sada imamo jedinstvenu šansu da se probudimo i shvatimo kako je domaća proizvodnja jedino na šta možemo da se oslonimo.“ – izjavio je generalni direktor Bosnalijeka g. Nedim Uzunović, istakavši kako posljedično, domaća proizvodnja znači i zapošljavanje domaćeg stanovništva, punjenje budžeta i generalno razvoj i rast ekonomije.
Kao moguće rješenje za jačanje domaće farmaceutske industrije panelisti vide u uvođenju preferencijalnog statusa u procesima javnih nabavki, referirajući se na primjere susjednih država. Tako npr. domaća farmaceutska industrija u Sloveniji pokriva 80 posto, u Hrvatskoj 60 posto, u Srbiji 50 posto, dok je učešće domaćih proizvođača lijekova u BiH na listama esencijalnih lijekova tek negdje oko 20 posto.
„Farmaceutska industrija je izuzetno regulisana i iako zakonska regulativa nije toliko nepovoljna, često se ne primjenjuje. Osobe koje se nalaze u određenim ministarstvima i odjelima koji se trebaju baviti domaćim kompanijama to ne rade. Mogu, ali ne preferiraju domaću proizvodnju. Uvozni lobiji na različite načine zaustavljaju bilo kakvu inicijativu od strane domaćih proizvođača da se razvija domaća proizvodnja.“ – istakao je Uzunović, skrenuvši pažnju da se na taj način slabi konkurentnost domaćih firmi.
Primjer uspješne domaće kompanije, nastale kao start-up biznis 1996. godine je Pharmamed, koja je danas izrasla u prepoznatljiv brend u BiH i najvećeg bh. proizvođača herbalnih lijekova i dodataka prehrani.
„Nažalost, u BiH ne postoje adekvatne mjere subvencija za inovacije ili programi bespovratnih sredstava. Evidentan je i nedostatak lojalnosti domaćih potrošača prema domaćim proizvodima. Samo u 2019. godini promet bezreceptnih lijekova je bio oko 200 miliona KM, a od toga samo 40 miliona je učešće domaćih proizvođača. Neki potrošači biraju da ne kupuju domaće proizvode što pokazuje da nažalost nemamo razvijen osjećaj lojalnosti, iako su naši proizvodi istog, pa često i boljeg kvaliteta od uvoznog.“ – istakao je direktor Pharmameda Sanjin Kotlica, i dodao kako „moramo shvatiti da sve dok domaća potrošnja ne bude usmjerena prema domaćim proizvodima, ne možemo očekivati rast domaćeg poslovanja niti povećanje broja zaposlenih, pa samim tim ni uplate prema budžetima“.
Panelisti su jednoglasni kako je od iznimne važnosti da domaće vlasti insistiraju na tome da domaći proizvodi imaju preferencijalni status kod nabavki, te da lijekovi domaćih proizvođača budu na esencijalnim listama lijekova. Jedna od preporuka učesnika panela je rad na edukaciji građana u sferi prepoznavanja kvalitete domaćih proizvoda u čemu značajan doprinos mogu dati javni i privatni mediji u BiH.
„Esencijalni lijekovi se plaćaju iz fondova koji se pune od vaše i moje plate, poreza i doprinosa… Bosnalijek uplati od 17 do 20 miliona raznih poreza godišnje, a onda to uvozni lobiji iznesu iz države i tako nas siromaše kao državu. To je nešto na što svi trebaju obratiti pažnju, i država, ali i pojedinačni potrošači. Mi smo spremni razvijati nove lijekove, ukoliko nas podrži država. Zahvaljujući tome što smo se fokusirali na izvoz i što se nismo oslanjali isključivo na bh. tržište, uspjeli smo zadržati i proširiti naše kapacitete i investirati u nove pogone u predhodnom periodu.“ – kazao je Uzunović.
Učesnici panela zaključili su kako bi za jačanje kapaciteta domaće farmaceutske industrije trebalo intenzivno raditi na razvijanju svijesti građana u BiH o važnosti kupovine domaćih proizvoda. Također, potrebno je inicirati izmjenu, odnosno vraćanje odredbi zakona prema kojoj svi izvoznici koji imaju preko 30 posto prihoda od izvoza ne plaćaju porez na dobit, nego da im se omogući da ta sredstva reinvestiraju u razvoj. Za investiranje u domaću proizvodnju neophodno je obezbjediti i grantove koji bi podržavali razvoj strateških industrija kao što je farmaceutska, te investirati u inovacije na svim poljima.
Na panelu je pažnja skrenuta i na činjenicu kako se u farmaceutskoj industriji radi o sofisticiranim proizvodima koji kreiraju dodatnu vrijednost i kako je farmaceutska industrija u zemljama Evropske Unije i u cijelom svijetu prepoznata i subvencionirana od svojih država, te da bi se iste prakse trebale primjeniti i u BiH prema domaćih proizvođačima.
Treća SBF online sesija o jačanju kapaciteta domaće proizvodnje lijekova u BiH dostupna je na zvaničnim profilima Sarajevo Business Foruma (SBF) i možete je pregledati na društvenim mrežama:
- Facebook: https://www.facebook.com/sarajevobusinessforum/videos/207759843240
- LinkedIn: https://www.linkedin.com/feed/update/urn:li:activity:6668871521760555008
- Youtube: https://www.youtube.com/watch?v=ICPiJSk9xZA
Akos.ba
