Savjeti za nastavnike: Kako da Vam učenici budu zainteresirani za nastavu?
Iako se primarna uloga nastavnika u poticanju motivacije za učenjem odvija u učionici, nastavnici mogu imati i drugu ulogu, a to je poticanje roditelja da se uključe i sudjeluju u obrazovanju svoje djece.
Nastavnici mogu pomoći roditeljima i podučiti ih strategijama koje mogu koristiti kod kuće kako bi povećali zalaganje i akademski uspjeh djece. To je jako važno, jer koliko god se nastavnici trudili da motiviraju učenike dok su u učionici na nastavi, učenici na kraju dana uvijek idu kući, te je potrebno osigurati da se proces motiviranja učenika nastavi i u njihovom domu.
Stimuliranje intrinzične motivacije za učenje
1. Uspostavljanje pozitivnog odnosa nastavnik-učenik
Prvi korak u povećanju učenikove intrinzične motivacije za učenje je uspostaviti pozitivan odnos nastavnika i učenika, kako bi učenici stvorili pozitivan stav prema nastavniku, predmetu i gradivu. Nastavnici se trebaju potruditi stvoriti pozitivnu atmosferu za rad u razredu, a to će učiniti predavajući gradivo sa zadovoljstvom, zanimanjem za učenike i poticanjem svakog učenika pojedinačno. Nastavnik koji je raspoložen i nasmijan stvara oko sebe ugodnu atmosferu i sigurno djeluje poticajnije od nastavnika koji je često namrgođen i mrzovoljan. Isto tako važno je da učenici osjete da je nastavniku stalo do njih, da ga vesele njihova postignuća i rastužuju neuspjesi. Učenik koji voli i cijeni nastavnika više će se potruditi i oko nečega što ga baš i ne zanima ili što ne smatra potrebnim. Korisno je da nastavnici potiču pozitivnu dinamiku grupe (Trškan, 2006).
2. Motiviran nastavnik – pozitivan model za učenika
Motivacija nastavnika je bitan faktor od koga zavisi motivacija učenika. Nemotivirani nastavnici mogu smanjiti motiviranost učenika, dok motivirani nastavnici stvaraju pozitivnu i prijatnu atmosferu u razredu. Njihovi časovi su jako dobro isplanirani, zanimljivi, poučni i zahtjevaju saradnju učenika. Izlažu prezentacije energično i sa entuzijazmom. Svojim visoko pozitivnim očekivanjima pomažu učenicima da postignu svoje ciljeve i razviju autonomiju. Oni postaju pozitivan model svojim učenicima.
3. Biranje aktivnosti od interesa za učenike
Nastavnik može stimulirati motivaciju učenika ako odabere i uključi u nastavu aktivnosti u kojima učenici žele učestvovati zato što u njima uživaju ili ih s takvim aktivnostima veže interes. Zbog unaprijed definiranog plana i programa učenja, to se nekada čini nemoguće, ali nastavnici bi u tom slučaju, kada je nemoguće uvesti nove aktivnoti u nastavu, trebali postojeće aktivnosti prilagoditi interesima učenika. Naravno, nisu ni svi učenici isti, i ne vežu ih isti interesi. Kako bi se sadržaj nastave uspješno prilagodio interesima učenika potrebno ih je dobro upoznati, poznavati kakve knjige vole čitati, kakve filmove vole gledati i slično. Učenici će biti motiviraniji za rad ukoliko nastavnik napomene da se nastavno gradivo koje će učiti (npr. neka građevina) pojavljuje u jednom od njima omiljenim filmovima.
Naravno, potrebno je voditi računa da sadržaj bude istovremeno zanimljiv, ali i povezan s onim što se stvarno treba naučiti. Učenicima se treba omogućiti i ponuditi više zadataka između kojih će oni izabrati one koje im najbolje odgovaraju u zavisnosti od njihovih interesa. Pri utvrđivanju i proširivanju učenikovih interesa mogu pomoći i izborni predmeti. Zanimljivi su i dani projekata u školama, kada svi učenici mogu učestvovati i na zanimljiv način prezentirati svoje znanje te se uključiti u aktivnosti koje ih zanimaju.
4. Nastavnici, riješite se monotonije u razredu
Pored prilagodbe sadržaja učenikovim interesima potrebno je uvoditi novosti i raznolikosti u nastavu, jer ukoliko se nastava ponavlja svaki dan na isti način postaje monotona, a učenici se dosađuju, što smanjuje njihovu motivaciju za učenjem. Stoga je potrebno u svaki nastavni sat uvoditi novosti i različita sredstva poput demonstracija, filmova, računara i slično. Nastavnici mogu koristiti i različite nastavne motivacijske tehnike: križaljke, asocijacije, kvizove, mentalne mape i slično.
5. Pomozite učenicima da postave svoje ciljeve
Nastavnici bi trebali pomoći učeniku da sam postavi svoje ciljeve, jer će se više truditi i biti motiviraniji za postizanje ciljeva koje su sami postavili, nego onih ciljeva koje im nametnu nastavnici. Učenika treba uputiti da postavi kratkoročne, specifične, mjerljive i realistične ciljeve, te ga pohvaliti za njihovo postavljanje i ostvarivanje. Na taj način osjećat će se uspješnim, pri tom će imati i potvrdu svoga uspjeha u ispunjenom cilju, a to će na njega djelovati motivirajuće.
6. Omogućite učenicima da budu aktivni učesnici u nastavi
Ukoliko nastavnik ograniči učenikovo aktivno sudjelovanje, učenici se pretvaraju u pasivne slušače. Skoro svakom učeniku se sviđa mogućnost aktivnog sudjelovanja u nastavi, time se jača njihova autonomija i samopouzdanje. Stoga je potrebno omogućiti učenicima da učestvuju u nastavi kroz različite eksperimente, projekte, edukacijske igre, časove glume i slično.
Simulacija je vježba u kojoj učenici preuzimaju određene uloge, te se ponašaju u skladu sa tim ulogama, tako učenici kroz igru mogu biti bankari, dizajneri, novinari i sl. Osnovna prednost simulacija je da učenici upoznaju određeni sadržaj u njegovoj suštini, a ne samo površno. Potrebno je poticati učenikov interes na način da im se kroz simulaciju zadaju razne uloge kojima će steći kompetenciju da sami razvijaju i vode ono što vole. Na taj način se može povećati motivacija učenika, ali i postići interes.
7. Ne zanemarujte pitanja i komentare učenika. Potičite radoznalost!
Pitanja koja postavljaju učenici ili komentare koje daju treba uvijek saslušati i ukoliko je potrebno, posvetiti im čitav nastavni sat. Ukoliko nastavnik zanemaruje pitanja učenika, učenik može shvatiti kako nema svrhe postavljati pitanja, jer na njih neće dobiti odgovor, što ga može obeshrabriti i smanjiti motivaciju za učenjem. Poticanjem interesa nastavnik potiče i radoznalost.
Svakom čovjeku je urođen motiv radoznalosti. Zbog toga se u učenika razvija želja za istraživanjem. Potrebno je kod učenika razvijati radoznalost koja uključuje optimalnu razinu iznenađenja i neočekivanosti koja rezultiraju njihovom pažnjom. Nastavnici koji od svojih učenika traže da što više povezuju nastavne sadržaje, tehnike i procedure učenja sa njihovim životnim potrebama i iskustvima, kod učenika potiču znatiželju te učenici uče lakše i brže.
8. Ne dozvolite da se učenici zapitaju “zašto učimo odrđene stvari” i “kada će nam to trebati u životu”
Nastavnik treba povezivati nastavne sadržaje sa primjerima iz prakse, ali većina nastavnog sadržaja koje učenici uče nije povezan sa životima učenika pa učenici često stiču ona znanja i vještine koje mogu primijeniti samo u školi. Učenici sami sebi, a i drugima postavljaju pitanja zašto uče određene stvari kada im to neće trebati nikada u životu, na nastavi im je često dosadno i većinu gradiva doživljavaju nepotrebnim, jer se naizgled čini kako je ono nepovezano s vanjskim svijetom. Učenicima treba pokazati kako njihovo učenje može dati neke odgovore na njihove životne probleme i pripremiti ih za budućnost.
Stimuliranje ekstrinzične motivacije za učenje
1. Ocjene i pohvale
Najčešći način povećanja ekstrinzične motivacije su ocjene i pohvale. Ocjene imaju važnu ulogu u obrazovnom procesu i nije čudno što učenici žele imati dobre ocjene. Neki učenici se ne zadovoljavaju dobrim ocjenama ili pohvalama nastavnika, nego ih motiviraju neki drugi ektrinzični motivatori poput pismene pohvale roditeljima ili neka posebna privilegija u razredu. Učenici se razlikuju po svojim sposobnostima, neki vrlo lahko obave zadatke i budu pohvaljeni, dok drugi, koliko god se trudili, ne postižu uspjeh. Zbog toga je važno nagrađivati individualni napredak svakog učenika. To učeniku daje poticaj i motivira ga na daljnji rad.
Kada pohvaljuju učenike nastavnici bi se trebali usmjeriti na zalaganje učenika i njihov uradak, a nikako na njihove sposobnosti i ličnost. Pohvale imaju pozitivan utjecaj na motivaciju učenika za učenje, dok prijekori smanjuju zalaganje i učinkovitost učenja. Često u školskom okruženju nedostaje pohvala učenika za nešto što je dobro uradio. Kroz pohvale nastavnika, učenik dobiva sigurnost i uočava da nastavnik primjeti njegov rad i aktivnosti kojima se bavi. Učenik stvara sliku o sebi kao sposobnom za različite stvari, što doprinosi motivaciji na način da učenik doživljava uspjeh i spreman je ponoviti takva ponašanja. Općenito, pohvala ima najučinkovitiji pozitivan utjecaj na motivaciju učenika u školskome učenju.
2. Povratne informacije
Pored ocjena i pohvala, upućivanje povratne informacije učeniku je također jedan od načina povećanja ekstrinzične motivacije učenika. Potrebno je koristiti jasne i specifične povratne informacije, te ih dati neposredno nakon obavljenog zadatka na koji se povratna informacija odnosi, kako bi učenik znao za koju aktivnost je pohvaljen. Na taj način, učenik jasno zna šta je dobro uradio, a šta treba popraviti. Negativne povratne informacije također mogu biti motivirajuće, ako su usmjerene na ono što je učenik učinio, a ne na njegove sposobnosti i ličnost. Bitno je negativne povratne informacije kombinovati sa pozitivnim povratnim informacijama.
Autor: mr.psih. Inela Kaknjo
