Historija i tradicijaIstaknuti BošnjaciU Fokusu
Safvet-beg Bašagić o važnosti pisane riječi
Safvet-beg Bašagić o važnosti pisane riječi koja opstaje uprkos raznim sistemskim promjenama:
“Jedan narod može doživjeti politički, socijalni i ekonomski fijasko u svojoj postojbini. Sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra.
Ali ipak imade nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine koje mi zovemo literaturom.
Taj trijumf ostaje za vijeke, jer je on amanet budućim naraštajima i vremenima”.
Safvet-beg Bašagić, Sarajevo, 1912.
Kraća biografija:
Rođen je 06. maja 1870. godine u Nevesinju. Osnovnu školu pohađao je u Mostaru i Konjicu, u Sarajevo se doselio 1882. godine gdje završio ruždiju i a nakon toga gimnaziju 1895. godine.
Od 1895. do 1899. studirao je na Bečkom univerzitetu orijentalne jezike, arapski i perzijski. Jedno vrijeme radio je kao profesor u sarajevskoj Velikoj gimnaziji (Prva gimnazija), te 1903. je osnovao društva Gajret, El-Kamer, Muslimanski klub.
Safvet je pisao pod pseudonimom Mirza Safvet. Bio je pjesnik, historičar, dramski pisac, prevodilac sa orijentalnih jezika. Doktorat je odbranio 1910. godine na temu “Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur” i stiče zvanje doktora.
Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah poslije smrti Ali-hodzabega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora.
Umro je 9. aprila 1934. u Sarajevu, a sahranjen u haremu Begove džamije.
Za Akos.ba priredio: Admir Lisica
