Sačuvati maternji jezik u dijaspori je naša moralna obaveza
Predsjednik Saveza dopunskih škola BiH Haris Halilović upozorio je na važnost očuvanja maternjeg jezika kao dijela kulturnog identiteta naroda, tačke prepoznavanja, različitosti, tolerancije i razumijevanja.
– Briga o maternjem jeziku je način dokazivanja svijesti kulturne elite naroda o vlastitom identitetu, ali i veoma osjetljivo mjesto tolerancije iste te elite prema drugom – kazao je Halilović u povodu Međunarodnog dana maternjeg jezika, koji se obilježava 21. februara.
S tim u vezi pozvao je roditelje djece bh. porijekla koja žive u inozemstvu da upišu djecu u dopunske škole i uključe se u projekt očuvanja maternjeg jezika putem dopunske škole BiH.
– Osnovno za preživljavanje jezika jest da se prenosi djeci, da ima institucionalnu podršku, svoje pismo, da se njeguje u školama, medijima – poručio je.
Haris Halilović kaže da je u Njemačkoj (gdje on trenutno živi) u projekt očuvanja maternjeg jezika i identiteta građana BiH, putem saveza, trenutno uključeno više od 6.000 građana (djece, roditelja, nastavnika, koordinatora, književnika, aktivista).
– Dopunske škole BiH u Njemačkoj i drugim državama zasad funkcioniraju zahvaljujući angažiranju roditelja i bh. aktivista. Primjera radi, za projekt dopunskih škola Republika Srbija izdvaja godišnje milion i 25.000 eura, a ima 44 zaposlena – dodao je.
Precizira da je projekt Očuvanje maternjeg jezika i identiteta građana BiH u dijaspori putem dopunskih škola BiH intenziviran 2008. godine, a najveći je i najznačajniji projekt u bh. dijaspori. Te godine u Njemačkoj je bilo šest dopunskih škola. Danas ih ima 44, a nastavu jednom sedmično po dva sata pohađa oko 1.600 učenika.
Dopunsko obrazovanje odvija se po planu i programu i udžbeniku dopunske nastave za djecu u inostranstvu Ministarstva civilnih poslova BiH. Osim jezika podrazumijeva i predmete historija, geografija, muzičko, likovno…
– Većinom se nastava izvodi u prostorijama redovnih njemačkih škola, a ocjena iz svjedočanstva o pohađanju bosanske dopunske škole (koja potpisuju nastavnici i generalni konzuli ili ambasador) upisuje se u njemačka svjedočanstva u školama koje učenici redovno pohađaju – kazao je.
Sva odjeljenja dopunskih škola su, putem Konzulata i Ambasade BiH, regularno prijavljena nadležnim pokrajinskim ministarstvima u Njemačkoj u čijoj nadležnosti je dopunsko obrazovanje.
– Naša država, osim što nam je prije dvadesetak dana dostavila udžbenik, za tu oblast ne izdvaja ništa, iako je to zakonski obavezna. Godinama inzistiramo da država BiH regulira tu oblast. Od maja, prošle godine, u nadležnim ministarstvima BiH su naši zahtjevi za reguliranje te oblasti, s konkretnim prijedlozima. Nažalost, zasad, osim obećanja od toga nemamo ništa – kazao je.
Halilović ističe da u većini bh. dopunskih škola u Njemačkoj imaju nastavni kadar koji je simbolično plaćen, a plaćaju ih uglavnom roditelji.
Statistika pokazuje da se u svijetu govori oko 6.000 jezika, a po prognozama lingvista, do kraja 21. stoljeća više od polovine će ih odumrijeti.
Generalna skupština UNESCO-a proglasila je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki, u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestirali zato što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični, javlja Fena.
Akos.ba
