Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Psihološki aspekti polaganja vozačkog ispita

Psihološki aspekti polaganja vozačkog ispita

Skup faktora koji utiču na najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita jesu unutrašnji konflikti u čovjeku poznati kao želja za uspjehom nasuprot strahu od neuspjeha i visoke ili preniske aspiracije. Individualna psihološka stabilnost svake osobe je takođe bitan faktor. Narušena psihološka stabilnost kandidata uzrokuje strah i tremu, te samim tim stvara negativna reagovanja, što se pokazalo ključnim i najvećim faktorom koji utiče na ishod polaganja vozačkog ispita.

Kao posljedica nepolaganja vozačkog ispita javljaju se frustracione situacije kod kandidata. Pokazalo se da veliki procenat polaznika (oko 60%) poslije prvog neuspješnog izlaska na vozački ispit i na drugom vozačkom ispitu ne uspjeva da položi, što govori o neadekvatnoj reakciji na frustracionu situaciju. Psihološko stanje kandidata prilikom polaganja vozačkog ispita je faktor koji je najuže vezan za konačan ishod ispita. Uspješno i kvalitetno savladavanje vozačkog ispita kod svakog kandidata stvara dobar temelj za izgradnju kvalitetnog vozača za budućnost, daje mu neophodnu motivaciju i stvara vozača mirnog u vožnji psihološki, emotivno i stresno stabilnog, što je najbitnije za bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.

Bitan faktor kod svakog kandidata jeste instruktorova procjena stepena aspiracije svakog kandidata, tj. procjena koliko je časova potrebno kandidatu da bi imao adekvatan stepen aspiracije (ne previsoka, ali ne i preniska).

NAJČEŠĆI UZROCI NEPOLAGANJA VOZAČKOG ISPITA

  1. STRAH

Kod svakog od kandidata prilikom pristupa vozačkom ispitu javlja se unutrašnji konflikt ličnosti ili frustracija poznata kao „uspjeh nasuprot strahu od neuspjeha“. Već pomenuti osjećaj kod čovjeka, poznatiji kao strah, posledica je emocionalnog odražavanja ili doživljaja koji uslovljava čovjekovu reakciju u datom trenutku.

Jedan od vidova rješavanja problema straha i treme kod kandidata jeste i neophodna edukacija instruktora i ispitne komisije, da pored neophodnog znanja kako teorijskog tako i praktičnog, pokuša svakog kandidata motivisati i ohrabriti, te mu podići samopouzdanje i lokus kontrole na najviši mogući nivo.

Sve su to simptomi uznemirenosti, a uznemirenost je normalna ljudska reakcija. Ona povećava našu budnost i spremnost, ali ako je prekomjerna, može ometati naša postignuća i izvršavanje zadataka. Važno ju je znati prepoznati i naučiti kako se uspješnije suočavati.

Kako pobijediti strah od ispitivanja?

Određeni stepen treme normalna je ljudska reakcija u svakoj ispitnoj situaciji. Štaviše, umjereni stepen straha pomaže nam u savladavanju ispitne situacije na način da povećava našu budnost i spremnost. No, kada strah postane prekomjeran, može smanjiti postignuće i postati problem.

Dobra vijest je da se strah može prevladati, ali prije nego što krenemo sa savjetima za savladavanje straha upoznajmo se s uzrocima koji ga izazivaju i posljedicama koje nastaju.

Važno je znati da strah od ispitivanja sadrži dvije komponente: uznemirujuće misli o svemu strašnom što će se dogoditi ako ispit ne položimo (zabrinutost, neizvjesnost, strah od posljedica lošeg uspjeha na ispitivanju, …), te tjelesne reakcije kao što su glavobolja, ubrzani rad srca, mučnina, crvenilo, drhtanje glasa itd. Stoga je važno znati prepoznati strah i naučiti kako se s njim efikasnije suočavati.

Strah ne možemo  pobijediti, niti ga možemo potisnuti, šta onda možemo učiniti sa strahom? Bez obzira o kojoj vrsti straha je riječ postoji samo jedan konstruktivan način za tretiranje straha. To je suočavanje. Za razliku od potiskivanja i negiranja, suočavanje sa strahom podrazumijeva prihvatanje straha, odustajanje od izbjegavanja i osvješćivanje onoga čega se bojimo.

  1. STRES

Jedno od emocionalnih stanja čovjeka koje je neophodno objasniti, a javlja se kao posljedica neuspjeha na vozačkom ispitu, jeste stres. STRES označava snažan pritisak, naprezanje i napor u određenim psihološkim okolnostima. Visoko je korespodentan sa mogućnostima zadovoljenja ili nezadovoljenja ljudskih potreba i uspjeha, te načina reagovanja u tim situacijama.

Zašto se i kada stres najčešće javlja?

Stres kao psihičko stanje nastaje kad je pojedinac suočen s nekim za njega lično prijetećim događajima i situacijama koje s obzirom na svoje mogućnosti i spoljašnje okolnosti nije u stanju riješiti.

Stres je uzrokovan najčešće disbalansom između zahtijeva koji nam se postavljaju u obavljanju određene aktivnosti sa jedne strane, te uslovima koji nas spriječavaju da tu aktivnost obavljamo što znamo bolje, sa druge strane.

Stres ima negativan uticaj na biopsihološku stabilnost čovjeka i stvara poremećaj u funkcionisanju ličnosti. Kod kandidata koji polažu vozački ispit se manifestuje kao rezultat straha od neuspjeha ili straha od novog pokušaja polaganja.

Stres i vožnja

Stres vezan za vožnju podrazumijevaje reagovanje na pojedine situacije u saobraćaju. Nema vozača koji nije osjetio da mu organizam drugačije reaguje na nadražaje koji mu predstavljaju prijetnju. Pri tome nivo aktivnosti nesvjesno raste. Ako je prag dostižan ili se prelazi, nivo aktivnosti pada unutar maksimalnog područja. Šta se događa kada se ne postigne određen nivo odnosno ne dostigne se zadovoljavajući prag? Povećava se napetost mišića, oni postaju kruti, brzina i tačnost pokreta je znatno narušena, rad srca je intenzivniji, oči su „širom otvorene“ i dlanovi se znoje. Stres u vožnji je štetan jer prvenstveno utiče na obradu informacija (koliko informacija vozač prima tokom vožnje, koliko informacija može obraditi, koja od tih informacija spašava vozačev ili nečiji drugi život?). Puno je mjera protiv stresa u saobraćaju kao što je puno i činioca stresa. Samo zajedničkim radom kandidata i instruktora vožnje moguće je zadržati stres u granicama zadovoljavajućeg.

Koje su najbolje strategije nošenja sa stresom?

Najvažnije je svakako realno sagledati situaciju u kojoj se nalazite. Ako osjećate da je zahtjev koji je stavljen pred vas uz sve vaše napore ipak neizvediv – odustanite, nemojte dopustiti da vas vlastiti ponos i taština sputavaju u donošenju prave odluke.

Komunikacija i stres – prvo je lijek za drugo. Kvalitetni međuljudski odnosi nikada ne nastaju slučajno, već su uvijek rezultat međusobne komunikacije i uvažavanja. Kvalitetna komunikacija i rad u grupi otvaraju prostor za nove ideje i rješenja problema jer na taj način ljudi dijele svoje iskustvo i znanje.

Psihološki smiren i emocionalno stabilan vozač, uz odgovarajući nivo znanja i vještina, najveći je doprinos sigurnosti u saobraćaju.

Na šta još treba obratiti pažnju pri polaganju vozačkog ispita!

 Uzmite sebi dovoljno vremena za polaganje vozačkog ispita jer je to nešto čemu se treba posvetiti i redovito voziti.

 Nema godišnjeg doba koje je idealno za polaganje vozačkog ispita; idealno je imati vrijeme na raspolaganju.

 Ne smijete otezati sa satovima vožnje jer se strah od sjedanja za volan svaki put iznova vraća ako ne vozite konzistentno.

 Za ispit treba učiti, učiti i učiti! Vozački ispit nije nešto banalno.

Za akos ba: polozivozacki.ba

Auto Skola LifeLine Sarajevo

+387 33 841 222

+387 62 100 292

[email protected]

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top