Psiholog Mediha Kovačević za Akos.ba: Vjera nam pomaže u očuvanju i prevenciji problema sa mentalnim zdravljem

Živimo u vremenu stalnog stresa i mnogih problema sa kojim se ljudi suočavaju kako na poslu, tako i u vlastitim domovima. Dodajmo na to loše životne navike, konzumaciju brze hrane, alkohola, cigareta i raznih opijata. Sve to ostavlja posljedice na naše kako fizičko, tako i mentalno zdravlje, što potvrđuje sve veća potrošnja lijekova za smirenje među stanovnicima BiH, ali i regije.

U razgovoru za portal Akos.ba, sa magistricom psihologije Medihom Kovačević smo tretirali teme važnosti mentalnog zdravlja, savjetima za njegovo očuvanje i saniranje eventualnih problema, te ulozi vjere na tom putu.

Razgovarao: Nedim Botić/Akos.ba

Kolika je važnost mentalnog zdravlja za blagostanje čovjeka?

Iako nije do kraja jasno definisan pojam mentalnog zdravlja, ono predstavlja, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, stanje emocionalnog, psihološkog i društvenog blagostanja. Ima veze s tim kako razmišljamo, kako se osjećamo i ponašamo.

Na mentalno zdravlje utiču biološki, psihološki, socijalni i okolinski faktori koji su u interakciji pa tako imamo strukturalne faktore poput zaposlenja, obrazovanja, pitanje različitih vrsta sloboda i sl. Zatim, faktore zajednice poput pozitivnog osjećaja pripadanja, povezanosti sa zajednicom, socijalne podrške, te individualnih faktora poput sposobnosti da se nosimo sa stresorima, socijalnih vještina koje nam olakšavaju komunikaciju i doprinose boljoj povezanosti sa drugima.

Svako od nas se na različite načine brine o svom mentalnom zdravlju, tako da i mentalno zdravlje svako od nas definiše na različite načine. Ono što je važno jeste da imamo zadovoljavajući nivo unutrašnje ravnoteže tako da smo u  stanju da radimo na svojim životnim ciljevima.

Da li možemo reći da kod nas postoji epidemija problema sa mentalnim zdravljem?

Epidemija je malo teška i ozbiljna riječ. Mi zapravo nemamo ni statističke pokazatelje koji govore o broju osoba koji imaju poteškoće sa mentalnim zdravljem, te da li su oni u porastu ili ne. Jednim dijelom to je i zbog toga što se stručnjacima i u centre za mentalno zdravlje ne javljaju sve osobe koje imaju poteškoća sa mentalnim zdravljam. Nekima stručna pomoć nije potrebna, već poteškoću prevaziđu uz pomoć vlastitih kapaciteta i podrške socijalne mreže.

Jedan od razloga zbog koji se može činiti da su prisutniji problemi sa mentalnim zdravljem, jeste to što se više i malo otvorenije priča o važnosti mentalnog zdravlja, što je svakako pozitivno.

Koji su to najčešći (zdravstveni) psihološki problemi?

Vjerovatno se možemo složiti da svako od nas ima neki izazov sa mentalnim zdravljem, trenutno ili je imao u prošlosti. Kada kažem izazov sa mentalnim zdravljem, tu mislim i na svakodnevno nošenje sa stresnim okolnostima, na anksioznost, promjene u raspoloženju, depresivna stanja, na različita senzorna iskustva i doživljaje, poput čujenja glasova i sl.

Nemamo precizne  pokazatelje, ali depresija, anksioznost i promjene u raspoloženju, te različita traumatska stanja su neke od čestih poteškoća sa mentalnim zdravljem.

Da li postoje određena stigma i predrasude oko odlaska psihologu?

Kada govorimo o stigmi, sveprisutna je u društvu, prema bilo kome ko je na neki način drugačiji od većine. Nadalje, društvena stigma vodi ka jačanju autostigme, koja često sprječava osobu da potraži pomoć, čak i kada joj je ona potrebna.

Nemamo još uvijek razvijenu svijest o tome da trebamo tražiti podršku ako se sami ne možemo iznijeti sa datom situacijom, ili ako nam naše okruženje ne doprinosi pozitivno u tom razrješenju. Ali se ipak čini da postoji pomak u širem prihvatanju odlaska psihologu.

Koliko savremeni stil života, i stalan boravak na tehnološkim spravama, utječe na naše zdravlje?

Utiče prije svega na komunikacija i njen kvalitet, što je jedan od osnovnih vidova podrške. Kada i imamo poteškoću sa mentalnim zdravljem, naša socijalna sredina i podrška koju bi trebalo da dobijamo, od naših prijatelja, porodice, osoba koje imaju ili su imali sličnih poteškoća, predstavljaju ključni faktor u poboljšanju i oporavku.

A puno obaveza i komunikacija preko telefona i emaila, često nije dovoljna, niti je kvalitet isti. S druge strane, takav vid komunikacije nam može pomoći da proširimo svoju socijalnu mrežu, povežemo se sa osobama koje prolaze ili su prošle kroz slična iskustva, ili jednostavno da ostanemo u kontaktu sa nekim ko nam je blizak a fizički je udaljen od nas.

Svakako, sami za sebe trebamo procijeniti šta nam ide na štetu ili na štetu odnosa sa drugima.

Koji su potencijalni uzroci problema sa mentalnim zdravljem?

To može biti zaista bilo šta. Od nesređenih odnosa u porodici, loše komunikacije, neprihvaćenosti u društvu, u školi, vršnjačko nasilje, različite vrste trauma, gubitak posla, bliske osobe.

Vrlo je važno da osluškujemo i upoznamo sami sebe, da nastojimo procijeniti kako reagujemo na određene događaje, ljude, da ne izbjegavamo i ne odgurujemo probleme u stranu, jer takvim ponašanjem možemo sami sebi otežati situaciju u kojoj se nalazimo.

Da li nam vjera može pomoći u prevenciji i očuvanju mentalnog zdravlja?

Jako puno istraživanja je rađeno upravo na temu vjere i religioznosti i mentalnog zdravlja, odnosno blagostanja. Duhovna komponenta je jako važna u očuvanju mentalnog zdravlja, a koja je nerijetko zanemarena. Također, povezanost sa religijskom zajednicom kao socijalnom mrežom može doprinijeti pozitivnom mentalnom zdravlju, a podrška koja se dobiva može biti emocionalna, duhovna, materijalna. Čitanje vjerske literature, molitve, mogu također pružiti utjehu, ali nam može pomoći i da bolje razumijemo sebe i svoja iskustva.

Koje su to neke od psiholoških koristi ramazanskog posta koji je iza nas?

Odgođenje zadovoljstva potreba koje ima veze sa jačanjem samodiscipline i samokontrole. Zatim druženje sa porodicom i prijateljima, obnavljanje veze sa zajednicom, ali i sve ono što se preporučuje tokom ramazana a i poslije, obraćanje pažnje na komunikaciju sa drugima i nastojanje da bude što kvalitetnija, suosjećajnost, pomaganje onima kojima je pomoć potrebna, tačno određeni ritam ishrane.

Možemo li i kako iskoristiti post za poboljšanje mentalnog zdravlja?

Sve gore navedene koristi posta, mogu doprinijeti i pozitivnom mentalnom zdravlju. Na primjer, sam ritam ishrane tokom posta, odnosno obroci u tačno određeno vrijeme, mogu imati koristi za funkcionisanje, jer nema preskakanja obroka. Post ima i koristi za fiziološko i fizičko zdravlje, a dobro mentalno i fizičko zdravlje su u bliskom odnosu.

Možemo svakako pratiti i porediti vlastito stanje tokom posta i kada ne postimo, pa vidjeti kakve koristi ima i lično za nas same.

Imate li neki savjet za naše čitaoce, kako da vode brigu o svom mentalnom zdravlju?

Prije svega, nastojte da upoznate sebe i način svog funkcionisanja. Vi ste stručnjak za svoje iskustvo i niko bolje od vas ne zna kroz šta prolazite i kako se osjećate.

Ako imate poteškoća sa mentalnim zdravljem, potražite podršku. Ne morate se nositi sa svim okolnostima sami. Ako vaša socijalna mreža nije dovoljna, potražite podršku nekoga ko je stručnjak po profesiji.