Pronađeni na različitim lokacijama: Stotine neidentificiranih posmrtnih ostataka pronašlo smiraj u Visokom
Među posmrtnim ostacima ima i onih koji su ekshumirani iz jezera Perućac, zatim iz Rogatice, Višegrada, Foče, Bratunca, Kalinovika, okoline Sarajeva, Doboja, Posavine pa do Kotor Varoši
rošle su skoro tri decenije od rata u Bosni i Hercegovini. I danas, porodice traže posmrtne ostatke svojih najmilijih. I danas traju ekshumacije, identifikacije i ukopi žrtava jednog sistema, plana…
Posmrtni ostaci su pronađeni na stotinama lokacija u Bosni i Hercegovini, u primarnim, sekundarnim ili tercijalnim masovnim grobnicama. Veliki broj je identificiran, tačnije, pronađeno je i identificirano preko dvije trećine od ukupnog broja oko 32.000 nestalih u BiH.
Međutim, među pronađenima veliki broj je ostao neidentificiran. Nema poklapanja DNK. Nepoznata je sudbina stotina neidentificiranih osoba čiji posmrtni ostaci godinama leže u JKP “Gradska groblja” Visoko.
Stotine neidentificiranih osoba iz proteklog rata, čiji posmrtni ostaci decenijama leže u JKP “Gradska groblja” Visoko, ukopani su na posebnoj parceli u sklopu ovog preduzeća. Neki posmrtni ostaci su ekshumirani 1995. i 1996. godine, a do sada nije bilo podudaranja sa nekim od DNK nalaza.
Iz tog razloga je donesena odluka da je bolje da se ukopaju nego da stoje u vrećama na stalažama, u frižiderima ili u rashladnim komorama. Ukopani su i na drvenom nadgrobnom spomeniku, koji nema vjerska obilježja jer nije sto posto utvrđeno kojoj vjeri su pripadali, piše područje gdje su pronađeni i serijski broj, javlja Anadolu.
Ukoliko u međuvremenu dođe do nekog podudaranja sa nekim krvnim uzorcima ponovo će se uraditi ekshumacija i posmrtni ostaci će se predati porodicama.
Među posmrtnim ostacima ima i onih koji su ekshumirani iz jezera Perućac, zatim iz Rogatice, Višegrada, Foče, Bratunca, Kalinovika, okoline Sarajeva, Doboja, Posavine pa do Kotor Varoši.
JKP “Gradska groblja” Visoko od završetka rata, čak i nekoliko godina u ratu, bilo je uključeno u procese ekshumacija, identifikacija i ukopa stradalih tokom ratnih zbivanja.
“Kod nas su bili Srebreničani. Dio posmrtnih ostataka koji je ostao je 2000. godine prevezen u Podrinje identifikacioni projekat u Tuzli. Tamo se još uvijek vrši njihova identifikacija. Nakon prestanka rata, ovdje su dovožena tijela stradalih. Ovdje se nalazilo 800 neidentifikovanih iz tog perioda. Neki su ekshumirani i 1995, 1996. godine. Mislimo da se uglavnom radi o Bošnjacima kada se uzmu u obzir lokacije i mjesta gdje su ekshumirani”, rekao je za AA Kenan Karavdić, pomoćnik direktora JKP “Gradska groblja” Visoko.
Ukazao je i na neke probleme zbog kojih je toliki broj neidentifikovanih osoba.
“Moramo priznati da je bilo i pogrešnih identifikacija nakon rata gdje su klasičnom metodom prepoznavanja porodice potpisivale da je to njihov srodnik i tužilaštva su to prihvatala. Tada nije bilo ni DNK laboratorija, ni ovih metoda uz pomoć kojih se sada utvrđuje identitet”, istakao je Karavdić.
Tek poslije su Sjedinjene Američke Države finansirale laboratoriju u Tuzli i od tada se identifikacija vrši uz pomoć DNK, tačnije uzimanjem krvi srodnika.
“Sve ono što je prije toga identifikovano, postojala je mogućnost da nisu to te osobe koje su predate porodicama. U posljednje dvije, tri godine ispravljaju se te greške. Ponovno se uzimaju uzorci ondje gdje se sumnjalo i vrše se reasocijacije i reekshumacije. Iz jezera Perućac na Drini izvadili smo 135 slučajeva. Posmrtni ostaci su dugo bili u vodi, pa DNK laboratorija teško može ustanoviti identitet. Taj broj će jako teško biti identifikovan. Još jedan od razloga za ovoliki broj neidentificiranih jeste što više nema ni porodica, jer su stradale cijele porodice, raselilo se, odselilo, umrlo”, naglasio je Karavdić.
Smatra da će ti posmrtni ostaci vjerovatno ostati neidentifikovani.
U posljednje dvije godine Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP), Institut za nestale osobe (INO) Bosne i Hercegovine i tužilaštva su donijeli odluku da je humano da ovi posmrtni ostaci, gdje je već tri puta uziman uzorak sa kostiju i nije imao podudaranje, ne leže više u frižiderima, rashladnim komorama i na stalažama, nego da budu ukopani na posebnoj sudskoj parceli.
“Oni su ukopani pojedinačno što ne znači da nisu dostupni u daljnjim istraživanjima. Ako negdje slučajno dođe do laboratorijskog podudaranja, opet se može uraditi ekshumacija i predati porodici. Kod nas je ostalo još 335 neidentifikovanih osoba, a ostali su ukopani”, rekao je Karavdić.
Dakle, na jednoj parceli u JKP “Gradska groblja” Visoko ukopano je više od 460 neidentifikovanih osoba.
“Radimo sa pet tužilaštava – Tužilaštvo BiH, Tužilaštvo Istočno Sarajevo, Tužilaštvo Kantona Sarajevo, Travnik i Zenica. Svi oni dovoze posmrtne ostatke kod nas. Tu je i istočni dio Bosne i Hercegovine, osim Srebreničana čiji posmrtni ostaci su prije ležali kod nas. Rogatica, Višegrad, Foča, Bratunac, Kalinovik, okolina Sarajeva, čak do Kotor Varoši, Doboj, Posavina, sve je to dovoženo ovdje”, naglasio je Karavdić.
Kako je kazao, u posljednjih deset godina ICMP je više puta vršio reviziju.
“Imamo slučajeva i da su pronađeni njemački vojnici. Njihovi posmrtni ostaci su još uvijek kod nas. Imali smo neke dogovore s Ambasadom Njemačke da će ih preuzeti. Gdje ICMP nije siguran, ta tijela se čuvaju jer su sigurno iz ratnih zločina iz perioda 1992-1995.”, rekao je Karavdić.
Želja im je da se parcela koju je odredio Grad Visoko za ukop neidentifikovanih posmrtnih ostataka uredi na poseban način.
“Da ima posebnu ogradu, spomen-ploču i da imaju mermernu, nepristrasnu ploču sa imenom slučaja. Svaki od ovih slučajeva ima broj u tužilaštvu pod kojim se vodi kao dokaz ratnog zločina. Imamo neka obećanja i žalosno bi bilo da se tu ništa ne uradi. Nije riječ o velikom iznosu da se to uradi. Napravit ćemo nešto neutralno jer se radi o neidentificiranim posmrtnim ostacima iako vjerujemo da se uglavnom radi o Bošnjacima. Mislimo da je humano da ovi posmrtni ostaci budu na jednom mjestu i da budu obilježeni”, pojasnio je Karavdić.
Podsjetio je da je kroz prostorije JKP “Gradska groblja” Visoko prošlo i vraćeno porodicama 10.000 stradalih u ratu u BiH.
U Bosni i Hercegovini se traga za još više od 7.000 osoba nestalih tokom devedesetih godina prošlog vijeka.
akos.ba