Svi pomenuti simptomi zajedno vode smanjenju sposobnosti za izvršavanje uobičajenih dnevnih fizičkih i psihičkih aktivnosti. Često postajemo razdražljivi, depresivni, tjeskobni, jednom riječju – iscrpljeni.
O čemu je zapravo riječ?
Radi se o sindromu proljetnog umora odnosno o poremećaju koji je uzrokovan smanjenjem imunološke obrambene snage organizma.
Važno je napomenuti da se ne radi o bolesti, nego o normalnom fiziološkom procesu koji se s većim ili manjim intenzitetom javlja kod velikog broja ljudi.
Kakva je učestalost ove pojave?
Epidemiološke istraživanja pokazuju da je proljetni umor najčešća vrsta umora na koju se žale osobe u općoj populaciji. Češće se ipak javlja kod osoba preosjetljivih na vremenske promjene zbog smanjene sposobnosti organizma na prilagodbu, osobito na ciklonalna strujanja s niskim atmosferskim tlakom i južnim vjetrovima. Također se na ovaj oblik umora više žale žene nego muškarci.
Na opće loše osjećanje u proljeće žali se više od 20 posto pacijenata koji posjećuju ambulante opće medicine. Prema nekim mišljenjima, od proljetnog umora pati gotovo svaka druga osoba u općoj populaciji.
Zašto smo u proljeće umorni?
Ovaj sindrom posljedica je prije svega nedostatka vitamina C, a također i povećanih potreba za dodatnom adaptacijom organizma na nove meteorološke prilike.
Dugo zimsko razdoblje često je povezano s jednoličnom prehranom koja dovodi do smanjenja ili potpunog iscrpljenja zaliha vitamina C u našem organizmu. To pak uzrokuje smanjene iskorištenosti kisika u stanicama tkiva i slabljenje imunoloških obrambenih snaga našeg organizma.
Kako si možemo sami pomoći?
Prvi korak kojim sami pomažemo u izlasku iz ovog neugodnog stanja je promjena prehrambenih navika. Većom potrošnjom namirnica koje sadrže velike količine vitamina C doprinijet ćemo bržem svladavanju simptoma proljetnog umora.
Učinkovitost unosa vitamina C biti će znatno smanjena ako uz taj vitamin ne konzumiramo željezo jer ono pomaže u njegovoj apsorpciji. Ovo intenzivno godišnje doba ponekad zahtijeva i dodatni unos vitamina u obliku preparata vitamina i minerala kao dodataka prehrani. Od minerala, čija je prisutnost od osobite važnosti u stanjima iscrpljenosti, umora i stresa, treba posebno istaknuti magnezij. Uz to što je važan za pravilan rad srca, mišića i živaca, on potiče metabolizam aktivacijom brojnih enzima nužnih za pravilno odvijanje metaboličkih procesa.
Korisnim se smatra i unos vitamina E, koji poboljšava cirkulaciju, neutralizira djelovanje slobodnih radikala i poboljšava djelovanje imunološkog sustava.
Lecitin je tvar koja također učinkovito doprinosi smanjenju simptoma proljetnog umora. Bogat je izvor vitamina B skupine i važan je u očuvanju intelektualnih sposobnosti, a pozitivno djeluje i na raspoloženje, osobito u stanjima stresa
Pri odabiru vitaminsko-mineralnih preparata potrebno je savjetovati se sa svojim liječnikom ili farmaceutom koji će se u preporuci voditi specifičnim svojstvima svake osobe kao što su zdravstveno stanje, dob, primjena druge istovremene medikamentozne terapije i slično. Potrebno je pridržavati se uputa proizvođača i ne uzimati veće doze vitaminsko-mineralnih preparata od onih koje je proizvođač u uputi stvarno naveo.
Također se ne smije zanemariti značaj dostatne hidracije. Preporučuje se unos najmanje 1,5 litre vode dnevno čime će se uz reguliranje probave smanjiti i osjećaj umora.
Na poboljšanje raspoloženja i smanjenje pospanosti možemo sami djelovati, tako da duže boravimo izvan zatvorenog prostora i tako izložimo tijelo dnevnoj svjetlosti. U novije vrijeme sve više se govori o uticaju hormona melatonina, kojeg izlučuje epifiza, žlijezda u mozgu, (pinealna žlijezda), a čije je izlučivanje povezano s ciklusom svjetlo-tama. Smanjiti ćemo stvaranje hormona melatonina koji je odgovoran za našu pospanost i tromost.
Osim navedenog, vrlo je važno provoditi tzv. higijenu sna. Potrebno je otići na spavanje ranije nego obično, a ujutro, nakon buđenja odmah ustati. Umor i klonulost će biti povećani ako dan ne počnemo aktivno odmah nakon buđenja.
Popodnevnom spavanju smo vrlo skloni, pogotovo ako se osjećamo umorno, no ono ipak uzrokuje potpuni poremećaj u normalnom ritmu spavanja (dnevno drijemanje nakon kojeg slijedi vrlo česta noćna nesanica). Kako se to ne bi dogodilo, treba izbjegavati hranu s visokim glikemijskim indeksom u sastojcima ručka. Također se treba držati uobičajene rutine spavanja – ići u krevet i ustajati se u isto vrijeme.
Korisno je izbjegavati naporne ili stresne aktivnosti prije odlaska na spavanje.
Pridržavajući se ovih jednostavnih savjeta, pomoći ćemo vlastitom organizmu da se što bezbolnije odupre proljetnom umoru, neželjenom pratitelju svakog proljeća.
Tek na taj način ćemo u cijelosti moći uživati u ovom godišnjem dobu, kojeg većina ljudi smatra najljepšim dijelom godine.
Za ordinacija.vecernji.hr piše: dr. Jelena Ević,ljekar porodične medicine
akos.ba
