Vi ste ovdje
Home > Magazin > Moj vrt > Proljetni savjeti poljoprivrednicima

Proljetni savjeti poljoprivrednicima

Vrijeme je obrađivanja maline, kupusa i drugih kultura, pa evo nekoliko savjeta od Saudina Cokoje, profesoraislamske vjeronauke iz Gornjeg Vakufa koji pored svih svojih obaveza sa svojom porodicom uzgaja mnoge poljoprivredne kulture. On je na svom Faacebook profilu podjelio niz savjeta i uputa proisteklih iz njegove prakse.

Naša domovina je izrazito plodna i obradiva zemlja. To je jedna od Allahovih blagodati prema bosanskohercegovačkom čovjeku. Od davnina, naši preci, živjeli su od obrađivanja zemlje. Osim što su plodovima svoga rada, prehranjivali svoje porodice, bereketom obradive zemlje, školovane su mnoge generacije ljudi.

I danas je tako. Veliki broj ljudi, posebno onih, koji već stanuju na seoskim imanjima, uglavnom preživljavaju od plodova svoga rada, kojeg ubiru sa svojih njiva i livada. Opći standard, koja je uglavnom u stalnom opadanju ili zbog mizernih mjesečnih (neredovnih) primanja, sve više stanovnika naše domovine okreće se ličnom biznisu, uglavnom, jednoj od grana poljoprivede.

Dobar dio naše domovine, posebno u zadnjih desetak godina, zasađen je malinom, jagodom, kupusom, krompirom, i drugim poljoprivrednim kulturama. Zasađuju se ogromne parcele, što iziskuje poseban trud i zalaganje.

Ovom prilikom, iskreno, kao musliman a i kao poljoprivrednik lično, želio bih da uputim nekoliko savjeta muslimanima koji se bavi ovim poslom i od kojeg žive.

Svako onaj koji se trudi, da svojim rukama zaradi hljeb, sebi i svojoj porodici, treba ga uvažavati i poštovati. Upravo zbog toga, glavni izvor islama, Kur’an časni, na više mjesta i u različitim kontekstima spominje rad i privređivanje. Kur’an jasno ukazuje na to da svako čovjekovo djelo, čak i pomisao trebaju biti usmjereni na općekoristan interes i dobrobit čovjeka.

“I reci: Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi ćete biti vraćeni Onome koji zna nevidljivi vidljivi i svijet, pa će vas o onome što ste radili obavjestiti.” (Et-Tevba, 105)

Međutim, tokom obrađivanja zemlje, kod mnogih poljoprivrednika, dešavaju se određeni propusti, koje smatraju nevažnim. U pitanju je potpuna predanost radu na njivi, a s druge strane, potpuno izostavljanje određenih vjerskih dužnosti, kao što je namaz, džuma namaz i sl.
Zbog bereketa, Božijeg blagoslova i zadovoljstva, kako sa tobom kao radnikom (a Allah tvoj trud vidi), tako i sa rezultatima tvoga rada (plodovi, prodaja, novac i sl.), kao tvoj brat, kolega poljoprivrednik, savjetujem ti sljedeće sav:

-Molim te, razmisili o njima, sprovedi ih u praksu koliko si u mogućnosti, pa ćeš ako Bog da, osjetiti tragove Allahovog bereketa i zadovoljstva. Prije savjeta, podsjećam sebe i vas, na plemenite riječi, časnog Poslanika, s.a.v.s., u kojima je objašnjavajuči važnost činjenice da čovjek živi i hrani svoju porodicu od rada svojih ruku je rekao: »Nema bolje hrane od one koju čovjek pojede od rada svojih ruku«. (El-Buhari)

1) Izlazak iz kuće i odlazak na njivu – nemoj izaći iz kuće, a da nisi obavio namaz. Ako si planirao odlazak rano ujutro, prvo obavi sabah pa onda na njivu. Rekao je Poslanik, sa.v.s. „Gospodaru moj, podari mom ummetu bereket u jutarnjim satima.” (Ebu Davud, Ahmed i ibn Madže) Dakle, spoj namaza, ranog jutra i predanog rada, je put ka Allahovom zadovoljstvu i bereketu (napretku). Iz kuće, kad kreneš na njivu, kreni pod abdestom, jer si tada u društvu meleka.

2) Dolazak na njivu – svoj rad na njivi, kako ti, tako i tvoja porodica, započnite Bismillom (u ime Allaha). Nešto najvrijednije što možete uraditi na svojoj zemlji, jeste da obrađivanje krene sa spominjanjem Uzvišenog Allaha. A On, Allah, dž.š., zakleo se svojim Veličanstvom i rekao: „Ko god spomene Moje Ime prilikom bilo kojeg djela (posla), Ja ću mu zasigurno dati berićeta u tom djelu.“ (Durul Mansur i Imam Ibn Kesir.)

3) Tokom obrađivanja zemlje, umjesto galame, ljutnje ili psovanja, spominji Allaha, zahvaljuj se Allahu na zdravlju kojeg ti je darovao pa si sposoban da obrađuješ svoju zemlju, zahvaljuj Allahu na porodici koju imaš i na zemlji plodnoj po kojoj siješ. Nažalost, strašno izgleda, kad vidimo da pojedinci zbog kiše i sličnog nevremena, krenu psovati Boga, vrijeme i druge svetinje. Nemojte to raditi, niste ni svjesni šta vam se u tim trenutcima može desiti!

4) Obavljanje namaza – kad čuješ ezan za namaz (uglavnom to budu podne i ikindija), ostavi posao, osvježi svoje tijelo abdestom i obavi namaz, makar farz. Nema ništa ljepše, do obavljanja namaza na livadi u prirodi. Teško je opisati, koliko se meleka, kolika se Allahova ljubav i zadovoljstvo, spuštaju na porodicu, koji nakon rada, obavljaju namaz na svojoj njivi.

5) Džuma namaz – nažalost, veoma česta pojava, da naši poljoprivrednici, dok traje džuma namaz, i dalje su na svojim njivama. Zašto? Da li je to strah, da nećeš stignuti sve uraditi? Da li je to strah, da će ti nešto propasti? Ne razumijem! Zar nisi u stanju, brate moj, odvojiti pola sata, otići do džamije, preslušati hutbu, obaviti dva rekata farza i vratiti se na njivu?! Možeš, ali tvoj strah za dunjalukom je izgleda veći od straha prema Allahu. Zaboravljaš ko upravlja vremenom, zaboravljaš koje daje nafaku i plodove.

Džuma namaz je stroga obaveza koja ne uzima mnogo vremena, kako ti misliš. Zato, za petak i za džumu, posebno se pripremi, napravi poseban plan u kojem će džuma biti obavezno navedena. Uzvišeni Allah je petak učinio odabranim danom i propisao da se u njemu obavlja džuma namaz, kako stoji u kur’anskom ajetu: “O vjernici, kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite, to vam je bolje, neka znate!” (El-Džum’a, 9)

Dakle, Allah, dž.š., jasno kaže, da se posao ostavi, kad se petkom na džumu namaz pozovemo, pa pripazimo malo, šta nam je preče, pola sata rada na njivi ili pola sata u džamiji. Opet ćeš na kraju sve stići uraditi, nemoj da brineš! A poslije džume namaza, kako da postupimo, Allah dž.š., nam je lijepo objasnio: “A kad se namaz obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite!“ (El-Džum’a, 9).

Ovo je nekoliko savjeta, kako bismo svoj rad na njivama, pretvorili u jednu vrstu ibadeta, za koji slijedi Allahova nagrada, zadovoljstvo i povećanja bereketa (nafake)

Piše: Saudin Cokoja

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top