Književni kutak

Prikaz knjige: Osvježi svoje srce

Pročitala sam ovu knjigu jednom, pa još jednom, pa je odložila i sad sam je ovih dana pročitala ponovo i odlučila sam se da svoje utiske podijelim sa vama.

Knjiga nosi podnaslov „lični uvid u to kako se osloboditi životnih okova“, zaista mnogi od nas nisu ni svjesni kakvi ih sve okovi vežu i sputavaju, moderni svijet je koncipiran tako da nemamo vremena ni za šta , a ponajmanje da stanemo i razmišljamo, a znamo da je razmišljanje jedan od jako vrijednih ibadeta u Uzvišenom Kuranu Gospodar kaže:
Za one koji i stojeći i sjedeći i ležeći Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju.’ (Prijevod značenja Ali Imran, 191).

Knjiga „Osvježi svoje srce“  na jedan jasan i precizan način detektuje naše probleme i ne samo to, nego nam daje i odgovore, mene je posebno dojmio dio u kojem autorica govoreći o ajetu:
„..Ne volite nešto,a ono može biti dobro po vas, nešto volite, a ono ispadne zlo po vas-A Allah zna, a vi ne znate“ (Bekare, 216) kaže:
„Allahovo davanje nije uvijek u obliku u kojem mi to želimo, On najbolje zna šta je najbolje. Odgovor je u procesu gubljenja onoga što nam je dato.  Allah dž.š. nam često daje blagodati, a onda mi postanemo ovisni o tim darovima, umjesto o Njemu. Kada nas On dariva preko ljudi, mi se oslanjamo na ljude, a ne na Njega. Allah nam daje darove, ali onda mi volimo njih onako kako bismo trebali voljeti Njega. Uzmemo te darove i usadimo ih u srce, sve dok ga ne preuzmu. Um i srce koje je stvorio Allah dž.š. za Allaha dž.š. postaje vlasništvo nekoga ili nečega drugoga. Onda dolazi strah, bojazan od gubitka i to nas onesposobljava. Blagodat koja je trebala ostati u našim rukama obuzima naša srca,a strah od njenog gubitka nas preokupira. U posebno vrijeme ,u svojoj neizmjernoj milosti, Allah dž.š. nas oslobađa tako što nam to uzme. Kao rezultat tog uzimanja mi se cijelim svojim bićem i cijelim svojim srcem okrećemo ka Njemu. Kroz gubitak postižemo nivo iskrenosti, poniznosti i oslanjanja na Njega što drugačije ne bismo postigli, da nam nešto nije uzeto.“

Knjiga „Osvježi svoje srce“ obiluje primjerima iz života, na jedan vrlo živ i autentičan svima shvatljiv način autorica priznaje svoje strahove i pogreške, napominje koliko je teško bilo promjeniti neke obrasce ponašanja, shvatiti da zaista jedini krivci za loše što nam se dešava jesmo mi sami. Početak svih promjena je svakako srce, uslov za promjenu u srcu je da u njemu nema mjesta, osim za Gospodara Plemenitog.
„Dunjaluk polako curi u naša srca. I poput vode koja slomi brod, kada dunjaluk udje, on slomi naša srca. Ako dopustite dunjaluku da zaposjedne vaše srce to će ga obuzeti. Potonućete u dubine okeana. Past ćete na samo dno. To je čudesna stvar na dnu okeana, do njega ne dopire svjetlost. Ponekad je dno okeana samo stanica na putovanju. Kada si na najnižoj tački suočavaš se sa izborom. Možeš ostati na dnu, sve dok se ne utopiš ili možeš sakupiti bisere i ponovo se uzdići. Znaj da transformacija počinje sa padom, zato nikad nemoj proklinjati pad.“

Ovakvim i sličnim savjetima obiluje ova knjiga, objašnjavajući nam ono što u ovom vrtlogu života često zaboravljamo, a to je da je mjesto dunjaluka u ruci, da su mnogo ashabi bili bogati, ali njihova srca su bila samo za Vlasnika srca , dunjaluk su držali u ruci, ali ne i u srcima i zbog toga njegovo gubljenje ili dobijanje nije uzrokovalo strašne psihičke lomove kakvim smo mi danas svjedoci.
Knjiga u posebim dijelovima tretira pitanje naše veze sa Stvoriteljem, i kao osnovu te veze svakako navodi namaz, podsjećajući nas:
„Za vrijeme Poslanikove s.a.v.s. misije na zemlji svaka instrukcija i svaka naredna se slala preko meleka Džibrila, ali ima jedna naredba koja nije. Bila je jedna naredba toliko važna, da je umjesto da pošalje Džibrila, Uzvišeni Allah doveo Poslanika s.a.v.s. Sebi, ta naredba je namaz.“ Govoreći o namazu autorica kaže „stvarna svrha našeg života je namaz“, ilustrujući to da ljudi zapadaju u različite oblike grijeha, nakon što su odbacili ili minimizirali namaz, ako živimo životom punim grijeha, a klanjamo taj namaz je samo puko djelo usana, ali ne srca i duše. Jako mi je drag dio gdje Jasmin Mudžahid kaže: „ostavljanjem namaza ljudi odbacuju oružje koje im je Uzvišeni dao i ulaze na bojno polje bez ikakve zaštite. Šejtan tada ima punu vlast“. Kada se namazu vrati njegov prioritet, ispred škole, posla, zabave, društva, kupovine – jedino tad se život može preokrenuti.

I da ne bi ovo predstavljanje predugo trajalo za kraj samo podsjećanje doći će dan kada ćemo ostaviti sve što smo voljeli u ovom životu, sve čime smo preokupirali svoje srce i razum, svaku fatamorganu za kojom smo trčali, svaki dan sahranimo nekoga, svi vozimo ka tom mjestu, tijelo je sazdano od materijalnog i ono mora ostati ovdje.Tijelo je iz donjeg svijeta, ali duša je iz višeg svijeta. Duša ima samo jednu potrebu – da bude sa Bogom, zbog toga prvo moramo pobijediti pohlepu, sebičnost, strah, ljubav,nadu i oslanjanje na bilo šta drugo osim Uzvišenog Allaha. Moramo pobijediti ljubav prema dunjaluku, korijen svih naših bolesti i svih oblika nasilja nad nama. Prije nego uspijemo pobijediti faraona u svom životu, moramo pobijediti faraona u sebi. Neprijatelj je u nama. Svi vanjski neprijatelji su samo manifestacija naših vlastitih bolesti.
Ova knjiga govori upravo o tome, sa aspekta Islama, Kur’ana, psihologije uzmajući u obzir moderne oblike idolopoklonstva kojima smo izloženi.
Knjigu možete naći u bolje opremljenim knjižarama po cijeni od 15 KM.

Autorica knjige: Jasmin Mudžahid

Za Akos.ba pripremila: Velida Olovčić

Povezani članci