Prije 30 godina parafiran dogovor u Dejtonu: Sporazum koji je donio mir – ali i održao podjele
Tačno tri decenije nakon što je u američkoj vojnoj bazi Wright‑Patterson Air Force Base u gradu Dayton (država Ohio) parafiran opći okvirni sporazum koji je okončao rat u Bosna i Hercegovina, danas se sumiraju i slavi njegov značaj – ali i preispituje njegova ostvarenja.
Sporazum i njegovo značenje
Sporazum, poznat kao Dejtonski, formalno je okončao gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini te uspostavio državo-pravni okvir koji je definisao zemlju kao zajednicu tri konstitutivna naroda (Bošnjaka, Hrvata i Srba) i drugih i dva entiteta – Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska.
Kako je izjavio tadašnji član Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović: „Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata.”
Postignuća i istorijska dimenzija
- Sporazum je potpisan 14. decembra 1995. g. u Pariz, nakon parafiranja u Daytonu.
- Uspostavljen je Ustav BiH (Aneks 4) kojim su potvrđeni suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine.
- Obnovljenje je normalnih društvenih funkcija: započeta je obnova infrastrukture, vraćanje raseljenih lica, i nastavak života u stanju poslijeratne izgradnje.
Ostale strane medalje – podjele koje traju
Međutim, trideset godina kasnije, kritičari ističu da je Dejtonski okvir donio mir – ali je istovremeno institucionalizirao podjele:
- Postavljanjem dva entiteta i etnički definisanih pozicija u institucijama, stvoreni su stalni izazovi za funkcionalnost države i njenu transformaciju.
- Mogućnost izmjene Ustava BiH je zakonski predviđena, ali politički dugogodišnje blokirana zbog neslaganja ključnih aktera.
- U entitetu Republika Srpska 21. novembar obilježava se kao Dan uspostavljanja sporazuma i neradni je dan, dok u Federaciji BiH taj datum nije državni praznik – što simbolizira različite narative o istom događaju.
Šta nakon 30 godina?
Ulazak Bosne i Hercegovine u euroatlantske integracije, reforma državnih institucija i jačanje društvene kohesije i dalje predstavljaju izazove koji proističu iz dejtonskog ustrojstva. Sporazum je osigurao prestanak nasilja, ali kako mnogi ocjenjuju, nije u potpunosti razriješio pitanja identiteta, jednakopravnosti i zajedničke vizije za budućnost zemlje.
Zaključak
Dejtonski sporazum prije tri decenije označio je ključni zaokret: prekinuo je rat, omogućio povratak mnogih raseljenih i otvorio put mirnoj izgradnji. Ipak, institucionalni i društveni izazovi koji su ostali podsjećaju da mir nije uvijek isto što i dugoročna stabilnost. Današnji dan je prilika za sjećanje, ali i za ozbiljnu refleksiju o tome kako dalje graditi državu koja će biti inkluzivna i funkcionalna za sve njene građane.
akos.ba
