Potpunost i savršenstvo Allahove vjere u ‘Sahih Muslimu’

IslamBosna.ba– Postoje dva osnovna izvora znanja u islamu-Kur’an i hadis. Često ljudi povezuju islam sa učenjem i naredbama iz Kur’ana, ovakvo poimanje je zajedničko i muslimanima i nemuslimanima. Međutim ovakav stav ignorisanja hadisa i sunneta doveo je do mnogih nesporazuma već ionako pogrešno shvaćenog načina života u islamu. Najbolji primjer je sveopći porast islamofobije u svijetu, koja uglavnom i nastaje zbog parcijalnih proučavanja islamske literature.

Kur’an je poruka, a hadis je verbani prijevod poruke u pragmatičnom smislu uz pojašnjenje Poslanika, s.a.v.s. Dok je Kur’an metafizička osnova sunnetu, sunnet je praktična demonstracija pravila propisanih u Kur’anu. Obaveza svakog muslimana je da se ugleda na Poslanikov,s.a.v.s., moral i njegov uzorni karakter i da ih unese u svoj život. Međutim to ne možemo postići bez proučavanja i poznavanja hadisa. Na stotine ashaba očuvalo je hadise putem usmenog prijenosa, a kasnije je na desetine učenjaka provelo svoje živote u potrazi i bilježenju hadisa. Postoji više do 14 zbirki hadisa među kojima su najpoznatije Džami’u-s-Sahih imama Buharije i Džami’u-s-Sahih imama Muslima.

Ebu Husejn Muslim ibn el-Hadžadž Kusejri el-Nišapuri poznatiji kao Muslim rođen je 204. hidžretske godine (817.) u istaknutoj porodici arapskih muslimana u selu Nišapur u gradu Horasan. U potrazi za hadiskom naukom obišao je Hidžaz, Egipat, Šam, Irak i druga područja. Imam Muslim je najviše vremena proveo sa imamom Buharijem od koga je najviše i naučio iz raznih hadiskih disciplina. U njegovom Sahihu nalazi se oko četiri hiljade bez ponavljanja, s tim da nije spomenuo u njemu sve vjerodostojne hadise koje je pamtio. Na našem govornom području do sada je postojao samo sažetak Muslimove zbirke hadisa međutim zalaganjem prof.dr Šefika Kurdića i Semira Rebronje krajem ove godine cjelokupna zbirka Muslimovih hadisa ugledaće svijetlo dana. Povodom toga razgovarali smo sa Semirom Rebronjom,prevodiocem i profesorom arapskog jezika iz Novog Pazara, o važnosti zbirke kao i njenom prevođenju na bosanski jezik.

IslamBosna.ba: Kako je nastala ideja o prevođenju Muslimove zbirke hadisa na bosanski jezik?

Semir Rebronja: Ideja prevođenja Muslimove zbirke hadisa je nastala još prije nekih desetak godina, kada se i pojavio prvi prijevod sažetka Muslimovog Sahiha od šejha Munzirija, bez komentara, sa veoma kratkim naznakama prevodioca, gdje je to bilo nužno. U jednom vremenskom periodu taj sažetak je bio sasvim dovoljan za muslimane našeg govornog područja, ali, kako je vrijeme prolazilo i kako su se redale jedna za drugom ostale hadiske zbirke, onda se javila potreba i za prijevodom cjelokupne Muslimove zbirke, i ne samo za prijevodom već i za jednim opširnim i adekvatnim komentarom koji bi zadovoljio potrebe i pojasnio nejasnoće koje bi mogle proisteći iz pogrešnog razumijevanja određenih hadisa. U tom smislu, dr. Šefik Kurdić, prevodilac i Sažetka Muslimovog Sahiha mi je ponudio učešće u ovom projektu, što je, za mene, doista bila čast, te smo tako, prije oko dvije godine krenuli sa aktivnim radom na prevođenju ovog veoma važnog djela islamske klasične misli, tako da je sad cjelokupan posao, elhamdulillah, već priveden kraju.

IslamBosna.ba: Ko je sve dao svoj doprinos da bi jedna takva zbirka ugledala svjetlo dana?

Semir Rebronja: Kako bi se jedan ovako značajan projekat priveo kraju i u najboljem svjetlu prezentirao našem narodu, nije bila dovoljna samo dobra volja, rad i entuzijazam prevodilaca. Kako je svako ljudske djelo manjkavo, podložno kritici i korekciji, zamolili smo par naših vrsnih stručnjaka i doktora islamskih nauka, koji su se, svesrdno, uključili u realizaciji i pripremi ovog djela. Posebno želim istaći nesebičan trud naših recenzenata, prof. dr. Fuada Sedića, profesora hadisa i hadiskih znanosti na Islamskom pedagoškom fakultetu (IPF) u Bihaću i prof. dr. Sulejmana Topoljaka, profesora fikha i usula na IPF u Bihaću. Pored njih, značajan doprinos pružila je i stručna komisija, koju sačinjavaju najznačajnija imena među našom ulemom; prof.dr. hfz. Safvet Halilović, član Vijeća povjerenika Unije islamske uleme i veliki stručnjak u oblasti tefsira i kur’anskih znanosti, prof. dr. Zuhdija Adilović, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta (IFP)  u Zenici, prof.dr. Šukrija Ramić i prof. dr. Nusret Isanović, profesori na IPF u Zenici. Koristim ovu priliku da im se zahvalim na uloženom trudu i nesebičnom zalaganju, uz dovu Uzvišenom Allahu da njiihov trud i rad na ovoj zbirci ubroji u njiihov trajni vakuf.

IslamBosna.ba: Šta je s institucionalnim potporama?

Semir Rebronja: Izdavač Muslimove zbirke hadisa sa komentarom je Islamski pedagoški fakultet u Zenici, koji je sve svoje stručne kapacitete stavio na raspolaganje. Što se tiče ostalih institucija, do sada nismo imali kontakta, ali u predstojećem periodu, naročito poslije izlaska djela iz štampe, očekujemo da će se ta saradnja intezivirati.

IslamBosna.ba: Koliko je teško prilagoditi hadise našem govornom području da ne izgube na autentičnosti a da budu razumljivi prosječnom čovjeku?Kako pronaći odgovarajuću riječ i uspostaviti pravu komunikaciju a ostati doslijedan?

Semir Rebronja: Da bi se ukazalo na značaj prevođenja i poteškoće sa kojima se prevodilac susreće u prevođenju hadiskih djela, ali i ostalih djela klasične islamske misli, potrebno je ukazati na jednu činjenicu. Arapski književni jezik je veoma rano standardizovan, već u prvoj polovini drugog hidžretskog vijeka, te je kao takav zadržao osnovne karakteristike do danas. Stil i vokabular upotrebljen u hadisima oslikava duh i jezičko-stilske kvalitete i bogatstvo onog najprefinjenijeg i najsuptilnijeg stila kojim se neko mogao izraziti u tom vremenu, kada je arapski jezik bio na svom vrhuncu. E, sada, ako tome dodamo još nadnaravnost hadisa i Poslanikovu, s.a.v.s., rječitost i jezgrovitost u govoru, onda se tek tada može shvatiti teškoća i odgovornost u prevođenju hadisa. Naravno da je to veoma često komplicirano i da iziskuje puno pažnje, truda i preciznosti, pa je zbog toga nužno u procesu prevođenja obazirati se  ne samo na jezičko značenje riječi i izraza, već konsultovati i najznačajnije komentare i djela koja tretiraju nejasnu leksiku u hadisima.

IslamBosna.ba: Da li ste do sada naišli na određene prevedene hadise (iz Muslimove zbirke) a da nisu do sada imali adekvatan prijevod?

Semir Rebronja: Obzirom da Muslimova zbirka hadisa predstavlja jedno od najznačajnijih djela islamske misli, već smo se ranije susretali sa određenim fragmentalnim prijevodima, kao i pojedinim hadisima koji su prevedeni. Pored toga, postoje već dva prijevoda Sažetka, jedan koji je radio dr. Šefik Kurdić, a drugi u realizaciji El-Kalema. Kao što sam već naglasio, svako ljudsko djelo podložno je greškama i kritici, pa tako, može se reći da je u nekim situacijama bilo i određenih grešaka u prijevodu nekih hadisa. Ovim prijevodom nastojali smo otkloniti sve eventualne greške i zabune, te je, zbog toga, pored prevodilaca, angažovana brojna ekipa doktora islamskih nauka kako bi se izbjegle sve eventualne greške i nedostaci, a, na kraju, uspjeh i potpora dolaze samo od Allaha!

IslamBosna.ba: Koliko je bitan jedan ovakav poduhvat?

Semir Rebronja: Ova zbirka značajna je sa više aspekata. Prvo, što je to, nakon Kur’ana Časnog, uz Buharijinu zbirku hadisa najvjerodostojnija knjiga pod nebeskim svodom. Namjerno kažem uz Buharijinu zbirku, zato što je među islamskim učenjacima poznata rasprava o vrijednovanju ove dvije zbirke, te tako ne mali broj učenjaka smatra Muslimovu zbirku vrijednijom u odnosu na Buharijinu, posebno kada je metodologija u pitanju. Druga važna stvar koja ovu zbirku čini specifičnom, jeste to što se ona javlja u periodu kada određeni faktori nastoje omalovažiti značaj čistog i vjerodostojnog sunneta,proturajući teze o neautentičnosti pojedinih hadisa iz Buharije i Muslima, kako bi na taj način podrivali ehlu-s-sunnetsko učenje Bošnjaka. Na ovaj način, i kroz vrlo opširan komentar, nastojali smo pojasniti i predstaviti ehlu-s-sunnetsko učenje i kroz principe akaida i kroz principe fikha. Što se tiče prijevoda na bosanski jezik, bitno je istaći da će Zbirka izaći u kompletu od osam knjiga, prosječnog broja stranica od oko 650 po tomu. Bit će urađena u zlatotisku i na kvalitetnom papiru, kako to jednom ovakvom djelu i priliči!

IslamBosna.ba: Budući da se radi o zbirci sa komentarima koliko je bilo teško sakupiti komentare i pojasniti time hadise?

Semir Rebronja: U komentaru je bilo bitno postići dva cilja, prvi jeste sakupiti i pobrati najznačajnije stavove, mišljenja i viđenja klasične, ali i kasnije islamske uleme o određenim pitanjima i problemima koje određeni hadisi tretiraju. Tu smo se prije svega bazirali na klasične komentare imama Nevevija, ali i na komentar Buharije od Ibn Hadžera el-Askalanija, ili poznati Fethu-l-Bari. Drugi cilj komentara bio je dotaći i kroz komentar uvesti hadis u naš svakodnevni život, odnosno, vidjeti i uočiti refleksije hadisa, ili, nažalost, često puta njihovo odsustvo iz našeg današnjeg života, ambijenta i sredine, povezati poruke i pouke hadisa sa oni sa čime se današnji muslimani na Balkanu, ali i šire susreću, a sve sa ciljem da se ukaže i otkloni što više onoga što nije u skladu sa časnim sunnetom, ali i istakne i promoviše ono što jeste u skladu sa sunnetom.

IslamBosna.ba: Šta vam je prevodeći zbirku ostalo najupečatljivije?

Semir Rebronja: Pa, moglo bi se reći, mnogo toga, ali ovdje ću istaći par stvari. Tek kada prođete i prelistate komentare i na arapskom pročitate hadise vidite tu potpunost i savršenstvo Allahove vjere, tu preciznost u izrazu, gdje, apsolutno ni jedna jedina riječ nije viška, gdje je svaka riječ upotrebljena sa mjerom i preciznim ciljem. To je ono što mi kao muslimani neminovno vjerujemo i prihvatamo, ali, poseban dojam i poseban osjećaj je kada se u to i sami uvjerite i praktično doživite. Stoga, u fazi rada na ovom djelu, uvijek bih pronašao ono što mi u tom trenutku i zatreba. Ako bih pristupio djelu previše tužan i zabrinut, naišao bih na hadise koji bi otklonili tu tugu i brigu. Ako bi prišao previše bezbrižan i opušten, našao bih hadise koji bi mi vratili dozu ozbiljnosti i brige, nužne za valjan i kvalitetan život na ovome svijetu. Druga stvar koja mi je ostala upečatljiva i nesumnjivo uticala na moje viđenje i posmatranje svijeta oko sebe jeste i sam imam Muslim. Dok se družite sa njegovim najznačajnijim, takoreći, životnim djelom vidite i osjetite koliko je ljubavi, entuzijazma, rada i preciznosti u sve to unijeto. I doista, osjećate ponos, čast i zadovoljstvo, svjesni da pripadate ummetu, zajednici i društvu koje je iznjedrilo takve intelektualne kalibre, ali ne intelektualne u smislu kako to danas mi razumijemo. Danas je, da biste bili intelektualac, dovoljno sakupiti diplome osnovniih, magistarskih i doktorskih studija, napisati par radova i knjiga, ali u tom vremenu to nije bilo dovoljno. U tom vremenu istinski intelektualci zračili su i moralnim kredibilitetom, čašću, ugledom i dostojanstvom, pa tek onda informacijama koje su posjedovali.

IslamBosna.ba: Šta mislite o današnjoj prijevodnoj književnosti, da li se jedan prosječni musliman sjeti proučiti dovu za prevodioca?

Semir Rebronja: Pa, prevodilaštvo se, u mnogome ne razlikuje od drugih vidova intelektualnog rada tako da često susrećemo nipodaštavanje i zanemarivanje tog posla. Naravno, niko ne traži neki poseban tretman za one koji se bave time, već je samo potrebno ne izjednačiti dugogodišnji rad, zalaganje i trud na prevođenju sa par sati sjedenja pored skener aparata i uploadovanja tog materijala na neki od sajtova, što je, nažalost, postalo neizostavna praksa pojedinaca. Naravno, hvala Allahu, to nije još postalo pravilo tako da je mnogo više onih koji cijene cjelokupan rad, od prevođenja, preko priprema i recenzija djela. Nadamo se da ćemo, barem, kroz ove projekte uspjeti ući u dove naših iskrenih muslimana, kojima će ovo i ovakva djela otvoriti vidike i u mnogome razriješiti probleme i nedoumice u shvatanju i prakticiranju vjere.

“Na vama je da se držite moga sunneta i sunneta mojih pravednih nasljednika. Prihvatite se toga čvrsto, svojim kutnjacima.”

 IslamBosna.ba